Prethodni članak
Sljedeći članak

ZANIMLJIVI PODACI: U Zagorju je u dvije godine 1524 očeva koristilo 'porodiljne'


Foto: Ilustracija/Reddit

U modernom društvu, ravnoteža između profesionalnog i obiteljskog života postaje sve važnija tema, posebno kada je riječ o roditeljstvu. Razumijevanje različitih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ključno je za osiguranje jednakih mogućnosti i zaštitu oba roditelja, bilo da su zaposleni ili samozaposleni.

Iako se tradicionalno očekivalo da se žene brinu o djeci, dok su muškarci bili primarni zarađivači, društvena se očekivanja, možemo reći, mijenjaju. Važnost aktivnog sudjelovanja očeva u odgoju djece sve više se prepoznaje, potičući ravnotežu između obiteljskih uloga. No, mnogi očevi još uvijek ne koriste svoja prava u potpunosti, što djelomično može biti posljedica straha od negativne reakcije poslodavaca, a činjenica je kako smo još uvijek kao društvo velikim dijelom zapeli u patrijarhatu.

Kako bismo saznali koliko Zagoraca koristi očinski dopust, kontaktirali smo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ali i Središnji državni ured za demografiju i mlade kako bismo raščlanili problematiku vrlo malog broja muškaraca koji koriste dopuste.

Podaci i razlike

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice, 2000. godine rođeno je 43.746 djece. U rodilištu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana je u 2023. godini bilo 787 poroda, rođeno je 796 djece, od čega 408 dječaka i 388 djevojčica.

Prema podacima HZZO-a u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do siječnja 2024. ukupno je bilo 25.667 korisnika prava na očinski dopust. Krapinsko - zagorska županija u razdoblju od uvođenja prava do kraja 2023. godine imala je 995 korisnika očinskog i 529 muških korisnika roditeljskog dopusta.

Najviše korisnika očinskog dopusta imao je Grad Zagreb (5432), a najmanje Ličko senjska županija (220 korisnika). Najmlađi korisnik prava na očinski dopust imao je 18, a najstariji 65 godina. Na području Krapinsko – zagorske županije u 2023. godini 621 očeva koristilo je očinski dopust, dok su u istom razdoblju 422 oca (uz 1579 majki) koristila roditeljski dopust. Oba prava, pravo na očinski dopust kao i pravo očeva na rodiljni i roditeljski dopust, utvrđena su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Koje su razlike?

Kako su nam pojasnili iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, rodiljni dopust dolazi u dva dijela: obvezni i dodatni. Obvezni dio traje od prije očekivanog termina poroda do 70 dana nakon poroda i samo majke ga mogu koristiti. Dodatni dio počinje nakon 70 dana i traje do šest mjeseci nakon rođenja djeteta. Oca djeteta može koristiti dodatni dio. Nakon šest mjeseci djetetova života, roditelji imaju pravo na roditeljski dopust, koji traje do osme godine djetetova života. Ovo pravo je za oba roditelja, i to osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju djece. Obično oba roditelja koriste dio tog dopusta, ali ako se dogovore drukčije, jedan roditelj može koristiti veći dio, ali ne više od 28 mjeseci.


Problematika

U 2023. godini, prema podacima HZZO-a, 10.118 očeva koristilo je neprenosivi dio roditeljskog dopusta, a taj je broj ima tendenciju rasta. Primjerice, u 2020. je koristilo 4.329 očeva.

- Isključivo otac može koristiti očinski dopust u razdoblju od dana rođenja djeteta pa sve do šestog mjeseca djetetova života u trajanju, ovisno o broju rođene djece, od deset radnih dana za jedno dijete te 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece – dodaju.

Prema podacima iz 2023. godine, ni 2 posto muškaraca u Hrvatskoj ne koristi rodiljni dopust. Zašto je to tako? - Neke od razloga nedovoljnog korištenja prava na dodatni rodiljni i roditeljski dopust od strane očeva treba sagledati u kontekstu roditeljske uloge koja je tradicionalno podrazumijevala da se o djeci brinu žene, od muškaraca se očekivalo da zarađuju za obitelj, a briga o svakodnevnim potrebama djece nije smatrana nužnom kada je bila riječ o očevima.

Postupno se i društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge mijenjaju, a uloge majki i očeva danas se razlikuju manje nego prije. O važnosti očevog angažmana u odgoju vlastite djece i o ravnopravnoj podjeli obiteljskih obveza danas svjedoči niz istraživanja, kao i pozitivni primjeri iz europskih zemalja koje su prepoznale važnost zastupanja takvih vrijednosti.

Važnost angažiranosti očeva u odgoju djece i ravnopravne partnerske podjele obiteljskih obveza sporim korakom postaju vrijednosti prepoznate među zaposlenim očevima i u Hrvatskoj. Osim toga, roditeljima je potrebna podrška na svim razinama - objašnjavaju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Podrška i iskustvo

Kao prvi manji korak na tom putu kroz izmjene zakonske regulative od 1. kolovoza 2022. godine uveden je očinski dopust, pravo zaposlenog i samozaposlenog oca, plaćen na razini pune plaće. Povećan je i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće (na 225,5% proračunske osnovice umjesto ranijih 170% proračunske osnovice) koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust što također može dodatno potaknuti očeve na veće korištenje ovog prava.

Istovremeno, omogućena je i fleksibilnost u korištenju postojećih prava, a sve u cilju većeg uključivanja roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnije raspodjele skrbi o djecu u najranijoj dobi od strane oba roditelja. A koliko je sredstava država potrošila za očinski dopust u 2023. godini? Ta cifra prema dostupnim podacima HZZO-a iznosi 8.170.112,59 eura, premda je država prema javnim dostupnim podacima prošle godine osigurala 91 milijuna kuna, odnosno 12.077.775,57 eura.


Jedan od korisnika rodiljnog dopusta je i Matija iz Zagorja. On je, kaže, imao sreću da je mogao koristiti rodiljni dopust kada je njegova kćer stigla na svijet.

- U tom trenutku, moja plaća bila je na minimalcu, dok je moja supruga imala stabilniji posao i imala je veća primanja. Logično je bilo da se ona vrati na posao, a da ja brinem za dijete. Da se ne lažemo, imao sam pomoć baka i djedova, ali mi je drago da su se stvari baš tako posložile. Kada gledamo brojke koje ste naveli, smatram da je problematično što je tako malo očeva svjesno ove mogućnosti, ali biti prisutan i aktivno sudjelovati u brizi o novom članu obitelji nije samo privilegija, već i odgovornost koja bi trebala biti podjednako važna za oba roditelja – ispričao nam je Matija.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook