Velečasni Željko Horvat upravitelj je župe svete Barbare u Bedekovčini. U predbožićno vrijeme razgovarali smo s njim o tome kako ga se treba provoditi u ovoj novonastaloj situaciji u domu, crkvi, što će biti s blagoslovom obitelji i ostalim aktualnim temama.

Možete li nas za početak podsjetiti na smisao adventa koji je iza nas?

Advent ili došašće je milosno vrijeme koje vjernik treba iskoristiti kao pripremu za Isusovo rođenje - Božić. Kroz četiri nedjelje ili četiri tjedna imamo priliku zastati, umiriti se, uprijeti pogled u onoga koji dolazi. Sredstva koja nam se nude na tom putu su uvijek ista: molitva, post, pokora, djela ljubavi, sakramentalni život koji uključuje misu i ispovijed. Bez toga nema pravog slavlja svetkovine Božića.

Smisao Božića pred nama?

Došašće u ovoj godini je sasvim drugačije nego što je itko od nas mogao zamisliti. Novonastale okolnosti (nikako ne 'novo normalno') mijenjaju čovjeka u svim njegovim datostima – društvenim, socijalnim, vjerskim...Pružena ruka u znak prijateljstva ili upoznavanja, smiješak koji se dariva drugima i mnoge druge naše ljudske geste koje smo prije uzimali ' zdravo za gotovo' iščeznule su zbog naše sigurnosti. Zajedništvo, kao bitna ljudska oznaka svedena je na minimum. No, i u tim novonastalim okolnostima, kada imamo više vremena zbog mnogih ograničenja, vjernik može iskoristiti to vrijeme za molitvu, čitanje Svetog pisma i mnogo drugih dobrih i lijepih stvari. Uvijek se može nazvati prijatelja, člana obitelji, ili onoga za koga smatramo da bi mu dobrodošla lijepa riječ uz jednostavno pitanje: 'Kak' si?' Okolnosti su sasvim drugačije, ali čovjek ima mogućnost činiti dobro i kroz to jednostavno pitanje: 'Kak' si?'. Smisao Božića je u ljubavi Boga prema čovjeku. Na svijet dolazi maleni Bog kojem od milja tepamo i zovemo ga imenom Božić. Bog dolazi u jednostavnosti, rođen u štalici od naše nebeske majke Marije. Rođenje djeteta uvijek donosi veselje i radost.

Mislite li da je ovogodišnji Advent donio i nešto dobro u odnosu na sve dosadašnje?

Svaki advent, pa tako i ovogodišnji, uvijek donosi nešto dobro, jer kao što je već rečeno – to je moje vrijeme pripreme za Božić.

Možete li usporediti advent danas i u doba Vašeg djetinjstva i mladosti?

Današnje slavlje adventa i Božića naglasak stavlja na izvanjsko. Naše ulice i trgovi urešeni i nakićeni su kao da je Božić već sada – danas. Sjetimo se, advent je tek vrijeme pripreme... Raspored je pobrkan s namjerom da se kupuje, troši, slavi prije slavlja. Razni 'deda mrazovi' odvlače pažnju od otajstva slavlja. Slavlje prije slavlja ostaje na materijalnome, prolaznome... Toga prije nije bilo. Božić se ne slavi kroz ono što ćemo naći pod borom.

 Vi ste iz mihovljanskog kraja, iz kojeg je, vjerujem, poteklo najviše svećenika. Čemu to pripisujete?

Župa Mihovljan od starine, pa tako i ovo moderno doba, doista ima lijepi broj duhovnih zvanja. Zašto? Odgovor je jednostavan – molitva. Oduvijek se molilo za duhovna zvanja! Molili su župnici, obitelji, bakice u crkvi prije jutarnje mise koja se slavila kroz tjedan ujutro. Svaki dan mogao se čuti molitveni zaziv 'daj nam Gospodine novih duhovnih, svećeničkih i redovničkih zvanja'! 'Bdijte i molite', Isusove su riječi koje su uvijek bitne. Važna i bitna je molitva roditelja za dijete, makar i samo jedan 'Anđele čuvaru' dnevno. Veliki poticaj za duhovno zvanje uvijek je župnik, svećenici iz župe, bogoslovi koji su stariji od tebe.Kod molitve važna je i prava nakana. Ne tražiti kruha nad pogačom! Danas molimo za ono što smo prije nekoliko mjeseci uzimali zdravo za gotovo. Molitva ne isključuje križ, poteškoće, ali traži Božju pomoć da mogu nositi križ nadvladati poteškoće i ostati na putu Dobra.

 Znamo da sada manje ljudi dolazi na mise. Mislite li da je to zbog epidemioloških mjera ili?

U župi Bedekovčina prema mojim procjenama dolazi 70 do 80 posto manje ljudi na sva slavlja uključujući i misna! Razloga je više. Jedan od razloga je briga za zdravlje i sigurnost. Moram se malo našaliti i reći da mi mnogi moji župljani i nisu radili gužvu u crkvi! U različitim susretima mojih župljana s nekim mojim drugim znancima ili bivšim župljanima kod upoznavanja često sam znao reći sljedeće: 'To ti je moj farnik, dobar je čovjek, puno mi je pomogel, ali mi ne dela gužvu h cirkve!' Šalu na stranu, koriste se maske, dezinficijensi, u svaku drugu klupu je onemogućen pristup ljepljivom trakom, pazi se na razmak. Mnogi će u ovi danima koji su pred nama zbog svega navedenoga ostati izvan crkve i slušati slavlja preko zvučnika. Hvala Bogu na modernoj tehnologiji.

 Što kažete na čestitke putem Facebooka, SMS-a, Vibera ili WhatsAppa? Je li to prikladan način čestitanja? Kako ćemo ove godine čestitati dragim ljudima?

Svaka čestitka je dobrodošla i ima svoju vrijednost. U normalnim okolnostima ništa ne može zamijeniti stisak ruke, zagrljaj, poljubac....izgovorenu riječ, vrijeme koje smo kroz takvu čestitku odvojili i darovali drugima. Daj Bože da se čim prije vrate okolnosti za takvo čestitanje!

 U župi Bedekovčina upravitelj ste nepunih osam godina. Mnogi ne znaju, a Vi samozatajno šutite. No, možete li nam otkriti što ste sve poduzeli, napravili u materijalnom smislu za župu u Bedekovčini?

Svaka obitelj koja živi u kući, uz kuću posjeduje manje ili veće dvorište, gospodarske zgrade i slično i mnogo vremena i novca je uložila i ulaže u zdanja koja su nam potrebna za život. Župa Bedekovčina ima dva farofa – stari i novi, prekrasnu crkvu i manju kapelicu. Takvi objekti, koji su specifični po gradnji i namjeni iziskuju konstantnu obnovu i održavanje. Radilo se i radi na obnovi svih župnih objekata, kao i na redovitom održavanju. Župna crkva većim dijelom obnavlja se uz sredstva Ministarstva kulture i darom župljana bilo u novcu ili, kada je to moguće, fizičkim radom. Ostali objekti obnavljaju se djelomično darom Općine Bedekovčina i Grada Zaboka te opet većim dijelom uz pomoć župljana. Iskreno hvala svima, Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Krapini na čelu s predstojnicom Lanom Križaj. Veliki doprinos u obnovi župne crkve ima spomenuti konzervatorski odjel s predstojnicom koji su svojim trudom i zalaganjem puno doprinijeli da unutrašnjost crkve zablista novim sjajem. Iskreno hvala onim župljanima i župljankama koji iz godine u godinu redovito sudjeluju u materijalnoj obnovi svoje župe. Posebno mi je drago što je obnovljena unutrašnjost župne crkve. Nakon zidarskih i soboslikarskih radova, novih prozora s vitražnim staklima, obnove klupa, konzervatorsko – restauratorskih radova... crkva je zasjala novom ljepotom i toplinom. Župi Bedekovčina nedostaje crkva u središtu. U tu svrhu kupljeno je zemljište za gradnju nove crkve. Gradnja crkve u središtu velika je potreba župe! U tom projektu hvala obitelji Habulin koja je župi prodala zemljište po prijateljskoj cijeni, Općini Bedekovčina na materijalnoj pomoći, obitelji Dragutina Goričkog koja je župi darovala dio svog zemljišta te posebno onim župljanima koji su dali svoj doprinos u ovom projektu.

 Kako ste zadovoljni odazivom vjernika na Vaše aktivnosti, pripomažu li i jeste li zadovoljni odazivom mladih na primanje sakramenata?

U župi postoje zborovi, orguljaši, pjevači koji marljivo sudjeluju u liturgijskim slavljima. Župljani sudjeluju, stariji i mlađi u svim aktivnostima župe. Svaka župa je živi organizam, velika obitelj. Duhovni i materijalni rast župe ovisi o uključivosti župljana u praktični život župe. Doista ima lijepi broj onih koje župnik može nazvati i računati na njihovu pomoć. Iz godine u godinu većinom su to isti župljani koji nesebično praktično sudjeluju u životu svoje župe. Iskreno im hvala na tome. Što je obitelj veća i složnija, pa tako i župna, to je ona vrednija, ljepša i bolja.

Kakva je ova godina po pitanju nataliteta u župi? Koliko je vjenčanih, umrlih, rođenih i možete li to usporediti s nekom od godina?

Ova župa pripada Krapinskom dekanatu koji obuhvaća devet župa. Nažalost, negativni trendovi u smislu manje krštenih, a više pokopanih statistika je ne samo naše župe nego i dekanata uz pojedine, poneke iznimke! Župa Bedekovčina prošle, 2019. godine imala je samo sedam vjenčanja, vjerojatno nikad manje. Prije desetak godina taj broj ipak je bio u prosjeku do tri puta veći. Devedesetih, u doba rata i neimaštine taj broj je bio i pet, šest puta viši. Usprkos pandemije ove godine ipak je bilo 15 vjenčanja. Nažalost, nikad manje krštenja, samo 22. Pandemija korone nažalost donosi mnoge negativne trendove. U zadnjih desetak godina sprovoda je u prosjeku 60 godišnje. Ova godina u tome neće biti iznimka, do sada 62, prošle 2019. 70. Često zazivam 2014. godinu kada je župa imala 64 krštenja, a 61 sprovod te je tada jedina u dekanatu imala veći broj krštenih od umrlih. Prvopričesnika i krizmanika je na godišnjoj razini do pedeset.

 Kako će ove godine izgledati blagoslov domova?

Blagoslov obitelji i domova bit će drugačiji u istoj mjeri kao što je drugačiji i naš život u novonastalim okolnostima. S jedne strane držat ćemo se preporuka državnih te crkvenih vlasti. Blagoslov obitelji treba gledati u okviru ostalih božićnih slavlja. Prvo treba sva slavlja redovito održati (mise, sprovode, pohod bolesnicima). U tom smislu blagoslov obitelji bit će kraći na dnevnoj razini. U danu će se proći manje obitelji i domova nego inače. Nadalje, prema riječima nadbiskupa blagoslov se može produljiti koliko bude potrebno. Župa Bedekovčina ima oko 1300 obitelji koje primaju redovito blagoslov. Do sada sam uvijek imao pomoćnika – akolitu, što sada neće biti slučaj. U svakom slučaju krenut će se polako i oprezno. Podrazumijeva se da će blagoslov biti odgođen za one obitelji koje su pogođene zarazom. Po želji i pozivu obitelji uvijek se može obaviti naknadni blagoslov kroz cijelu godinu. Podrazumijeva se da blagoslov obitelji može biti i odgođen ako se pandemijska situacija još više pogorša. Ovom zgodom zahvaljujem obiteljima koje su znale počastiti svećenika i pratnju hranom i pićem. U skladu sa svim preporukama, misleći na zdravlje, to ove godine neće biti moguće jer neće biti dužeg zadržavanja od deset minuta. Kao što uvijek postoji mogućnost naknadnog blagoslova kroz cijelu godinu, ako okolnosti budu dozvoljavale i to se može naknadno obaviti. Bolje da propadne selo, nego običaji. Unaprijed hvala svima na gostoprimstvu i daru za potrebe župe.

 Božićno promišljanje i čestitka?

Poštovani čitatelju! Nema 'gorih i boljih' vremena. Postoji samo ovo vrijeme, sadašnje u kojem živimo. To je darovni časak, djelić ukupne ljudske povijesti. U tom sadašnjem vremenu ostvarujem se kao čovjek, vjernik, stvorenje Božje. Uz poziv da pazite i čuvate sebe i druge do Vas, želim Vam sretan Božić i blagoslovljenu 2021. godiinu.

Kratka biografija

'Kao što je red i kak se šika' velečasni Željko Horvat se našim čitateljima i kratko predstavio. Rođen je 1979. godine od oca Dragutina i majke Štefice r. Horvat kao peto od sedmero djece. Rodom je iz župe Mihovljan. Za đakona je zaređen 2004. godine, a tu je službu vršio u župi Travno – Novi Zagreb. Za svećenika je zaređen iste godine i prve dvije godine bio je kapelan u župi Presvetog Trojstva – Prečko, a prvi župnički dekret dobio je 2009. godine za župu Zajezda gdje je, kako kaže, proveo tri prekrasne godine svog svećeničkog života, a Božjom providnošću i dekretom kardinala Zagrebačke crkve Josipa Bozanića, svećenički put i hod nastavlja s dragim župljanima u župi Bedekovčina.