Krenuo je još jedan ciklus predstavljanja srednjoškolskih programa s naglaskom na deficitarna zanimanja. Kampanja je to koju Krapinsko – zagorska županija u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (Područni ured Krapina), Obrtničkom i Gospodarskom komorom te srednjim školama provodi već dugi niz godina, prvenstveno kako bi se učenike sedmih i osmih razreda upoznalo sa programima deficitarnih zanimanja, kojih je zadnjih godina na listi dvadesetak.

Stručna praksa

Svake se godine i povećavaju upisne kvote za deficitarna zanimanja, ali i interes za njima, što nam je potvrdila i ravnateljica Srednje škole Bedekovčina Vera Hrvoj, gdje se mogu upisati programi: zidar, monter suhe gradnje, instalater grijanja i klimatizacije, soboslikar-ličilac, tesar i keramičar-oblagač.

Hrvoj je pohvalila brojne uspjehe učenika, njihov marljiv rad, trud, pedantnost, pristojnost, što samo vodi ka majstorskim poslovima koje će jednog dana obavljati. Velik dio toga duguju i izvrsnim nastavnicima, ali i instruktorima uz koje provode stručni dio prakse u školi, na školskom poligonu, gdje smo i posjetili učenike drugih razreda.

Teo Čemerin iz Marije Bistrice otkrio nam je kako se za zanimanje instalatera grijanja i klimatizacije odlučio zbog toga što se s tim zanimanjem već upoznao preko djeda i ujaka koji se njime bave i to ga je privuklo, a slično je i kod Renata Crnčića iz Sutinskih Toplica, koji se školuje za montera suhe gradnje.

 – Tim se poslom bavi moj susjed, zanimalo me pa sam vidio i kako to izgleda kod njega, a onda upisao tu školu – ispričao nam je Renato, dodavši kako je s kolegama nedavno odradio dva tjedna stručne prakse u Frankfurtu, gdje se u tamošnjim firmama upoznao s njihovim načinom rada, što mu je, kaže, bilo dobro iskustvo.

Na stručnoj praksi u Njemačkoj bio je i Matija Mirt iz Donje Stubice, koji se za zanimanje zidara odlučio jer ga je zidanje odmalena posebno zanimalo. – Zadovoljan sam izborom, dobro mi je i na praksi van škole kod poslodavca, radim već sve poslove ko i svaki drugi radnik. Mislim da ne bude nikakav problem zaposliti se, posao je tražen, ali i dobro plaćen, no fizički težak – ispričao nam je Matija.

Praksa koju učenici obavljaju u školi zahvaljujući odličnim instruktorima i dobroj atmosferi odličan je temelj za nadogradnju znanja i iskustva vani, na terenu. – U školi učimo detalje, a sve to onda vani na praksi koristimo i primjenjujemo. Za zanimanje keramičara odlučio sam se, jer sam vidio kako taj posao izgleda kad su kod nas doma majstori radili keramiku. Želim to raditi, keramičari imaju jako puno posla i drže dobre cijene, a ne čini mi se za sada fizički naporno – kaže Mateo Bedeniković iz Oroslavja.

Pronaći stručnu praksu van škole, kod poslodavaca i obrtnika ne predstavlja apsolutno nikakav problem. Obrtnici se sada 'bore' za naučnike, vrijedne i kvalitetne, kakve iznjedri Srednja škola Bedekovčina. – Obrtnici praktikante traže sami, zovu školu, šalju pisma za suradnju, nude stipendije. Tako da mnogi naši učenici ostaju raditi kod obrtnika kod kojih su bili na praksi, oni ih već u prvom razredu 'beziciraju'. Tako, da posla za ovakva obrtnička zanimanja bude, ta zanimanja itekako su tražena na tržištu rada, što je super za naše buduće majstore koji kreću na tržište rada, jer će moći birati i posao i gazdu – kažu instruktori, dodavši kako su učenici, kad završe srednju školu, potpuno osposobljeni za tržište rada, jer u školi dobe sva potreba znanja i vještine.

Cijenjeni i traženi radnici

Deficitarna zanimanja u svoje programe upisuje i Srednja škola Oroslavje, koja jedina u županiji školuje djecu za kozmetičare i stolare. – Naši učenici uglavnom ostaju raditi kod poslodavaca kod kojih su bili na praksi, jer su vrlo cijenjeni i traženi radnici, a velik dio njih otvara svoje obrte – pojasnila je profesorica biologije i nastavnica stručnih predmeta za frizere i kozmetičare u SŠ Oroslavje Natalija Krsnik.

Strukovne predmete predaje i prof. Vinko Cukovečki, koji kaže kako se zadnjih godina popunjavaju sve upisne kvote za strukovna zanimanja, a vjeruje da će tako biti i dalje. – No, upisne kvote trebale bi se povećati, jer to je malo učenika, primjerice 10 stolara na cijelu županiju – zaključuje ipak.

Patrick Majer iz Oroslavja krenuo je putem struke svoga strica, koji je strojobravar. – Volim raditi s metalom i u školskoj radioni izrađujemo svašta, pogotovo sad kad imamo i školsku zadrugu, a odrađujem i vanjsku stručnu praksu u jednoj firmi. Nakon škole planiram se zaposliti kod nekog obrtnika, a onda otvoriti vlastiti obrt i dalje se školovati – kaže Patrick.

Vito Zimec iz Marije Bistrice školuje se za stolara. – Oduvijek me to zanimalo i bit ću treći naraštaj u obitelji koji će se baviti stolarijom, što mi je veliki plus, jer osim u školi i na praksi, imam i doma od koga učiti i puno vremena provodim u radioni – ispričao nam je Vito, koji se nedavno plasirao na i državno natjecanje.

Dobri rezultati u školi, poticajno okruženje s nastavnicima i instruktorima, a kod nekih i obiteljska 'podloga' svakako su dobar motiv učenicima da postanu što bolji majstori, a dodatna, itekako dobra, motivacija upravo su i stipendije koje za deficitarna zanimanja daju Jedinice lokalne samouprave, Krapinsko – zagorske županija, ali i poslodavci. Svemu tome možda i najveća motivacija jest velika potražnja za ovakvim obrtničkim poslovima na tržištu rada i povećanje plaća u tim sektorima, što omogućava budućim mladim majstorima izbor i dobru perspektivu.