Nema čovjeka koji nema barem jedan kredit za vratom. Osim što su stisla teška vremena, želi se i dobro živjeti, pa su ljudi prisiljeni uzimati pozajmice i kredite. Kada im u bankama ne daju jer su se već zadužili do grla, jedina opcija su im lihvari. Lihvarski krediti su put u propast.

Oglasi s instant isplatom nude se na svakom koraku, na stupovima javne rasvjete, izlozima, na stajalištima autobusa i tramvaja, u besplatnim malim oglasima… Uglavnom su to primamljive ponude: krediti za kreditno nesposobne, nezaposlene osobe, realizacija u roku 24 sata. Ne razmišlja se, jer sila ne pita, pa badava i upozorenja kako je posudba od kamatara opasna.

Praksa pokazuje kako se ljudi zadužuju zbog kupnje automobila, stambenih objekata ili zbog pokretanja nekog biznisa. Ubrzo poslovi propadaju, krediti s visokim kamatama ne mogu se vraćati, kamatari kamate još više povećavaju, ubrzo založe kuću, bez koje ostaju, a onda najčešće presude sami sebi. Priča kao iz filma, puno je puta punila stupce crne kronike u novinama. Slično je i s pojedinim bankama i štedno-kreditnim zadrugama koje su 'haračile' devedesetih godina, ali su ubrzo propale.

Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju koji je s 1. siječnjem stupio na snagu trebao bi lihvarima zatvoriti put lake i brze zarade. Zakon propisuje da će kredite moći davati samo kreditni posrednici s odobrenjem Ministarstva financija koje će se izdavati na tri godine. To znači da kreditori ili kreditni posrednici moraju imati trogodišnje jamstvo Ministarstva financija. Ministarstvo financija će pak kontrolirati Državni inspektorat. Taj se zakon odnosi na kredite od 1.500 do 1.000.000 kuna. Isto tako, prema novom zakonu, u roku od 14 dana nakon ugovaranja kredita sklopljeni aranžman kredita može ugovaratelj i otkazati i to bez navođenja razloga.

Prednost novog zakona je i da potrošač u svakom trenutku djelomice ili u cijelosti može otplatiti kredit uz odgovarajuću naknadu koja je ograničena na 0,5 posto vrijednosti kredita ako se kredit otplaćuje unutar godinu dana do dana dospijeća. Na jedan posto ako je razdoblje od prijevremene otplate do dospijeća dulje od godine dana. Također potrošač mora dobiti sve potrebne informacije o kreditu prije sklapanja bilo kakvog ugovora kako bi ga lakše mogao usporediti s drugim kreditima. Od ovog zakona građani, naravno, očekuju i provedbu. Dakle, trebao bi ih štititi od nelegalnih pozajmica.

Jesu li i Zagorci u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji pribjegli u žrvanj lihvara? U Zagorju postoji Udruga za zaštitu potrošača KZŽ koja se bavi pravima zaštite interesa potrošača, a na svojim internetskim stranicama ima i rubriku prijava slučaja. Nikola Plečko, predsjednik Udruge potrošača KZŽ kaže kako na adresu te zagorske Udruge nije došla ni jedna pritužba radi lihvarskih kredita.

- Svaki čovjek silom prilike pribjegne toj soluciji, a lihvari sve to znaju lijepo zakonski prikazati. Prijave slučajeva lihvarenja nismo imali, iako ih vjerojatno ima. Bude ih uvijek sve dok traje ekonomska kriza. To je uzročno-posljedična veza - rekao je Plečko, čija se Udruga za potrošače bavi više problemima koje potrošači imaju s pojedinim bankama.

- Potrošači se žale na banke. Nailaze na prepreke, nerazumijevanje, kada žele zatvoriti račun, prekinuti kredit i otplatiti ga u cijelosti. Onda ih banke ' dobro operu' za kamate. Najviše je takovih pritužaba, a na lihvarenje se građani odluče kada već potonu. Znaju u što se upuštaju, pa više ni zakonsku pomoć ne potražuju - kaže Plečko. S kreditima nema pomoći, o njima smo ovisni kako bi si osigurali kakvu-takvu egzistenciju, no jedini savjet koji vam možemo dati, dodaje, da treba sve dobro pročitati. - Ponekad i pročitate, ali vam svejedno puno toga nije jasno - rekao je Plečko.

Plečko: Prijave slučajeva lihvarenja nismo imali, iako ih vjerojatno ima. Bude ih uvijek sve dok traje ekonomska kriza. To je uzročno-posljedična veza. Potrošači se najviše žale na pojedine banke.

Lihvarski ugovor je kazneno djelo što ga čini osoba koja, iskorištavajući teške imovinske prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe, primi od nje ili ugovori s njom za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se obvezao učiniti. Za navedeno kazneno djelo kaznit će se i osoba koja se neovlašteno bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi (ugovaranjem visokih kamata - prema sudskom tumačenju lihvarska kamata je svaka kamata veća od osam posto od zakonski propisane zatezne kamate, označavanjem u ugovoru veće svote nego je stvarno pozajmljena i sl.).