Direktor Kostel Prometa, Marijan Hohnjec

Budući da je «cunami» pogodio financijski sustav SAD-u, a ovih dana i drugi najjači gospodarski imperij u svijetu - Japan, globalna opasnost je «ante portas» ostatka gospodarsko razvijenog ili polurazvijenog svijeta, pa tako i Hrvatske. Naša izvršna vlast je već pokrenula niz mjera za ublažavanjem krize u nas, nalažući nepopularne oblike štednje kao što je stezanje remena i druge mjere.

U industrijskoj proizvodnji najviše su na udaru pretežiti izvoznici, na primjer u automobilskoj branši. Kostel Promet iz Pregrade, dosad jedna od najbrže razvijajućih srednje poduzetničkih tvrtki u sjeverno-zapadnom dijelu Hrvatske, 100% je izvoznik proizvoda naslona za glavu za nekoliko uglednih svjetskih proizvođača automobila: Marcedes Daimler-Benza, Forda, VW, Nissan Norda, Nissan Micre (za program u Engleskoj), Land Rovera i Škode i kao takav brzo je osjetio posljedice krize i u automobilskoj industriji.

Nezadrživ rast sve do krize

Bio je to povod za razgovor s direktorom Kostel Prometa, Marijanom Hohnjecom (37) koji pokriva sektor proizvodnje i financija. U sektoru kvalitete i logistike i drugim poslovima, neophodnim za uspješno funkcioniranje proizvodnje izdašno mu pomaže kolega Tomislav Štruk (25), sin utemeljitelja ove uspješne obiteljske tvrtke Josipa Štruka (preminulog potkraj 2007. godine nakon teške bolesti).

Na pleća spomenutog dvojca pala je velika odgovornost: sačuvati ugled tvrtke i nastaviti njen održivi razvoj. Mada se još uhodavaju, uspjeli su održati i proširiti Jožinu viziju što se vidi iz rezultata proizvodnje, usmjerene u 100-postotni izvoz.

Tvrtka je s poslovnim partnerom Johnson Controls NTU-om iz Slovenj Gradca započela suradnju 1. rujna 2001. godine na poslovima šivanja naslona za glavu za potrebe automobilske industrije na programu Renault Clia. S uslugama šivanja (lohn poslova) krenula je s 22 radnika. Kvalitetom i rokovima isporuke, vrlo brzo dobivala je nove narudžbe iz programa Ford Focusa, te je u proljeće 2002. godine zaposlila još 20 radnika. Šivalo se u iznajmljenim prostorijama na dvije lokacije.

Sredinom iste godine dobila je još jedan posao Polo i T-5 (VW), zbog čega pada odluka da se izgrade vlastiti poslovni prostori za krojačnicu i šivaonicu, veličine 1400 m˛, čime su mogli biti ispunjeni strogi uvjeti proizvodnje za automobilsku industriju. Broj zaposlenih je narastao na 70 radnika. Izgradnjom i druge hale - krojačnice, 15. listopada 2003. godine Kostel Promet je imao 101 zaposlenog.

Krajem 2003. godine kreće se s prvim programom za Mercedes W-169 koji je vrlo zahtjevan (šivanje kože), s dnevnom proizvodnjom od preko 2000 komada. S novim narudžbama raste i broj zaposlenih, a uspjesi se potvrđuju s preko deset plaketa, nagrada i visokih priznanja. Kostel Promet u razdoblju od 2003. do 2005. godine bilježi rast od čak 657%, pa se ponovo proglašava najbrže rastućom tvrtkom u Hrvatskoj. Posljedica takvog rasta je i povećanje broja zaposlenih na sadašnjih 360 radnika.

Rezervni scenarij

Kako opreza nikad ne manjka, u Kostel Prometu su, odmah nakon prvih naznaka urušavanja financijskog sustava najbogatije države svijeta (SAD), u dosluhu s «gazdama», počeli primjenjivati rezervni scenarij.

O čemu se radi, doznali smo od direktora Marijana Hohnjeca.

Hohnjec: Budući je sva naša proizvodnja usmjerena u izvoz, odnosno oslonjena na neke od najvećih automobilskih industrija, koje su među prvima zapale u krizu i drastično smanjuju proizvodnju, otpuštaju radnike i poduzimaju druge nepopularne mjere, i mi smo se na neki način pripremili za ublažavanja toga udara. Prvo smo odlučili da petkom ne radimo. Višak radnika smo poslali na godišnje odmore. Vršimo njihovu preraspodjelu. Nekima smo dali slobodne dane, koje će kasnije odraditi. U koliko bi došlo do većeg smanjenja narudžbi, tada bi morali pribjeći i otpuštanju radne snage, prvenstveno onih koji su s ugovorom na određeno vrijeme. Naravno, prvi bi to osjetili oni koji ne zadovoljavaju svojim učinkom i kvalitetom rada.

Ali, to je najnepopularnija mjera?

Hohnjec: Naravno, nama to ne odgovara jer smo lani uložili mnogo truda i novca u osposobljavanje radnika preko Zavoda za zapošljavanje i na sajmu poslova, pa nam je želja da tu krizu prebrodimo sa što manje otpuštanja. Mislili smo da se kriza neće produbljavati i izazivati ove mjere, ali smo se prevarili. Financijski rušilački val se nastavlja. Od našeg partnera smo bili upozoreni na moguću krizu u vrijeme kada se u Hrvatskoj o njoj još ništa nije ni govorilo niti pisalo. Praznimo skladište, smanjujemo proizvodnju do razine opstanka. Svoje obveze redovito servisiramo i zasad nema većih poteškoća. No, ako dođe do veće krize, poduzimat ćemo i dodatne mjere.

Očito vam sve skupa teško pada jer ste bili u snažnom uzletu?

Hohnjec: Zaista šteta! U proteklih 6 -7 godina imali smo ekspanzivni plan razvoja. Konsolidirali smo financijsko stanje, smanjivali troškove poslovanja, naglo rasli i ubirali visoka priznanja. Kolega Tomislav i ja, nakon iznenadne smrti Josipa Štruka, morali smo u samo godinu dana, organizacijski i troškovno posložiti stvari i sve staviti pod kontrolu. Nastavili smo školovanjem kadra i naša tvrtka je i dalje napredovala. A sad, odjednom, zbog recesije i u automobilskoj industriji koja je među prvima bila na udaru, došlo je do općeg usporavanja rasta, a bojimo se da ne dođe i do osjetnog pada, jer globalna gospodarska kriza na svom je rušilačkom pohodu.

Na upit, kako gleda na mjere koje poduzima naša Vlada, kazao je kako je hrvatska izvršna vlast dužna gospodarsku krizu staviti pod optimalnu kontrolu, da se štedi koliko se god može, kako kriza ne bi trajala dugo, odnosno da se čim prije prebrodi. - U Gradu Pregradi, u kojem smo po brzom rastu i razvoju kao i po najvećem broju zaposlenih gospodarski brend, imamo čitavo vrijeme veliku podršku. Mnogo nam svojim savjetima pomaže i naš prijatelj dr. Antun Presečki, kojemu od srca zahvaljujemo - dodao je na kraju direktor Kostel Prometa Marijan Hohnjec i zaključio kako se njihova tvrtka neće više širiti. Cilj im je konsolidacija, usavršavanje, doškolovanje kadra i sve što je potrebno za visoku kvalitetu i produktivnost. Nominirani su za «Veliku kristalnu kunu» zbog kontinuiteta uspješnog gospodarenja, budući su tri godine zaredom dobivali priznanja za brzi rast i razvoj, kojeg nažalost nailazeća recesija dovodi u pitanje!

Zašto dolazi do krize

Ciklički gospodarski razvoj koji ima za posljedicu hiperprodukciju, u određenim vremenskim amplitudama (otprilike svakih desetak ili više godina) izaziva opću ili globalnu krizu na području proizvodnje i razmjene. Hiperprodukcija ima za posljedicu usporavanje gospodarskog rasta, zastoj u prometu roba i kapitala, zasićenje tržišta.

Nagomilani novac odjednom postaje nevidljiv, burze urušavaju potresi, visoko kreditiranje naglo opada, nelikvidnost pulsira «crveno», proizvodnja jenjava, roba nema prođu, uposlenici ostaju bez posla i sredstava za život. Jednako teško «obolijevaju» i financijski sustavi.

Cijene roba naglo padaju. Tek kad se skladišta isprazne, a proizvodnja i razmjena roba ponovo uđu u kolotečinu, brklja na izlazu začaranog kruga se podiže i put iz krize postaje opet protočan u smjeru uravnoteženja gospodarskog razvoja.