Hrvatska Vlada predložila je i uputila Saboru Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova. U tom prijedlogu stoji kako će se kupnja prvog stana ili prodaja manjeg uz kupnju većeg stana poticati s 300 ili manje eura po kvadratu, ovisno o cijeni stana.

Najduži rok otplate stambenog kredita može biti do 30 godina, a poticaj koji Vlada daje mogao bi imati maksimalni poček otplate od 20 godina uz godišnju kamatu od 2 posto.

Taj je prijedlog Vlade izazvao dosta polemika u javnosti. Dok ga neki podržavaju, drugi govore da se ide na ruku građevinskom lobiju.

Mali otklon treba staviti i zato jer se radi o prijedlogu zakona koji Sabor ne mora potvrditi, no teško je očekivati da bi HDZ-ova koalicijska većina odbila prijedlog svoje Vlade. To se u Hrvatskoj događa skoro pa nikad.

Vlada je svoj prijedlog obrazložila time da se se želi dati novi zamah stanogradnji, a i da je riječ u suštini o zajmu. Najveća potpora bila bi 300 eura po kvadratu za stanove čija je cijena do 1.000 eura bez PDV-a. Kako cijena kvadrata raste, potpora pada. Tako za svakih 150 eura više po kvadratu, potpora je manja za 50 eura.

Najmanju potporu od 100 eura moći će se dobiti za stanove čija je cijena od 1.451 euro do 1.600 eura bez PDV-a po kvadratu. Za stanove koji imaju cijenu kvadrata veću od 1.600 eura bez PDV-a neće biti poticaja.

Poslove dodjele poticaja i sklapanja ugovora o zajmu s potencijalnim kupcima stanova, vodila bi i sklapala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Neki osjećaju pozitivne vibracije

Kako bi se takve subvencije mogle odraziti na tržište stanova u Zagorju te što o poticajima misle, razgovarali smo s nekoliko sugovornika, a njihova su razmišljanja dosta različita. U našoj županiji velika većina stanova koja je ponuđena na prodaju ulazi u cjenovni razred koji bi mogao dobiti subvencije. No, osim subvencija puno je tu još elemenata koji odlučuju kod kupnje stana.

Tomislav Gmajnić iz tvrtke KGM građenje, dosta optimistično gleda na mogućnost poticaja pri kupnji stanova. Veli kako se već sad osjećaju pozitivne vibracije.

- Svaka poticajna mjera je dobrodošla, ali vrijeme će pokazati što će to donijeti. Radujemo se svakoj mjeri Vlade koja ide prema kupcima i prema investitorima. Mi imamo stanove u Zlataru i Krapini, a obje će se lokacije naći u poticajnim mjerama. Nadam se da za dobivanje potpora neće trebati puno papirologije, jer birokracija bi mogla sve zakočiti – smatra Tomislav Gmajnić i dodaje da su spremni ako će biti potrebno cijene malo i spustiti i prilagoditi poticajima.

Irena Sinković iz tvrke MDK građevinar i trgovina, pak nije toliko optimistična po pitanju poticaja.

- Koliko je to dobro, toliko je i loše. Ipak je riječ o sredstvima koja nisu bespovratna i treba ih vratiti uz određenu kamatu. U startu izgleda povoljno, ali što za 20 godina kad to treba vratiti. Ipak se nadamo dobrome i možda će se nešto pokrenuti. Naši stanovi po cijenama ulaze među one koji mogu dobiti poticaj. Za sada nismo razmišljali o tome da spuštamo cijene jer trenutno smo okupirani izgradnjom novog objekta. Cijene za sada ostaju iste, a naravno da ćemo se s cijenama prilagoditi tržištu i kupcima – rekla nam je Irena Sinković.

Najoprezniji prema predloženim mjerama su u tvrtki Aquae Vivae.

- Na bazi samo medijskih izvješća teško je nešto više sada reći. Svaka mjera potpore u gospodarstvu je dobrodošla, ali dok ne vidimo točno što će se događati ne možemo donositi odluke. Ali spremni smo prilagoditi se – rekla nam je direktorica financija Nevenka Plahutar.

Josip Šimag iz tvrtke ETI inženjering smatra da bi poticaji mogli pobuditi interes za stanovima u većim sredinama, ali upitno je što će biti s drugim lokacijama.

- Kod nas dolazi dosta mladih kojima često fali 10 ili 20.000 eura za kredit, pa bi s ovim mjerama to mogli realizirati. Zato bi moglo biti efekta – smatra mr. Šimag.

Dodao je i kako njihovi stanovi također cijenom ulaze među one koji mogu dobiti poticaj, a što se tiče prilagodbe cijena, veli da je pitanje koliko se to može napraviti.

- Već sada smo cijenama za 600 do 800 eura po kvadratu niži nego u Zagrebu, a razina gradnje je na istom nivou. Također niti cijene infrastrukture niti cijene komunalnog doprinosa se ne smanjuju – zaključio je Josip Šimag.

Cijene prilagoditi subvencijama

Za mišljenje o predloženim vladinim mjerama upitali smo i Gorana Vrgoča, ovlaštenog agenta za posredovanje u prometu nekretninama iz agencije Zl nekretnine .

- To će svakako pokrenuti gibanja na tržištu nekretnina u Hrvatskom zagorju. Svi oni koji su razmišljali o kupovini stana, a kupuju prvu nekretninu, sad će imati razloga za lakšu odluku. Do 1.000 eura plus PDV Vlada namjerava subvencionirati uz 20 godina počeka, 300 eura po kvadratu. Taj će poček biti uz 2 posto kamate godišnje, što bi značilo da ako se kupuje stan od 45 do 50 kvadrata, mjesečna kamata bi bila oko 200 kuna. Nakon toga bi ako je vrijednost stana od 50 do 60.000 eura, davali otprilike 250 eura rata na stan koji košta otprilike 1.000 eura po kvadratu. Važno je napomenuti da Vlada neće subvencionirati samo kupnju prvih nekretnina, već i povećanje broja kvadrata. Znači ako netko proda manji stan i želi kupiti veći i tu razliku će Vlada subvencionirati. Većina zagorskih stanova, pa i onih u novogradnji, koji su u ponudi u Zagorju ulazi u taj cjenovni razred koji Vlada subvencionira. Nema kod nas toliko skupljih stanova. Vjerujem i da će se cijene prilagoditi subvencijama i da bi većina naših građevinara mogla svoje nekretnine koje nisu prodali, prodati po toj vrijednosti – rekao je Vrgoč.

Skeptici: ništa se neće promijeniti u klimi nesigurnosti

Za mišljenje o ovoj temi pitali smo i gradonačenika Oroslavja Ivana Tuđu, grada u kojem je u zadnje vrijeme napravljeno više od 100 novih stambenih jedinica. I cijene stanova u Oroslavju kreću se u okviru onih koje bi bile obuhvaćene poticajima.

- Prema onome što sam čuo u medijima, ovi se poticaji dvojako tumače. Jednima je to promašaj jer je to samo odgoda plaćanja i pogoduje se građevinskom lobiju. Po mom mišljenju efikasnije bi bilo da se proba utjecati na građevinare da probaju spustiti cijene za 200 eura jer mislim da za to imaju prostora. Također bi bilo efikasnije da država osigura zakonsku regulativu koja bi štitila naplatu potraživanja jer je naplata poseban problem. Uz to i da se smanji birokracija, da građevinari lakše mogu do dokumenata za gradnju. Da utječu na smanjenje kamata na kredite i daju mladima jamstva za njih, da mladima osiguraju radna mjesta i okrenu cijelu ovu klimu nesigurnosti– rekao je Tuđa dodajući da bi se ti novci mogli bolje upotrijebiti za druge svrhe te smatra da ove mjere neće u većoj mjeri pomoći prodaji stanova, niti rješavanju stambenog pitanja mladih.