Muškarac može u starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 35 godina radnog staža, a žene s navršenih 60 godina života i 30 godina staža. Nakon dugih godina rada, mnogi su nakon prve mirovine doživjeli šok. Svotica koja je sjela na račun nije bila dostatna ni za režije.

Iako se trebala pozabaviti antirecesijskim mjerama, Vlada je na prošlotjednoj sjednici Ekonomskog vijeća sasvim neočekivano iznijela jedan drugi prijedlog. Da se građanima koji su dosad uplaćivali novac u II. mirovinski fond omogući povratak u I.. Država bi im jamčila istu mirovinu kao i onima koji su uplaćivali u I., a ona bi preuzela upravljanje novcem iz I. stupa.

Običnim građanima sve ovo baš i nije jasno. Oni su dosad mislili kako štednja u II. stupu znači da će jednog dana imati veću mirovinu od sadašnjih 'crkavica' koju svakog mjeseca primaju naše bake, djedovi ili roditelji. Sad se priča da je II. stup promašaj i da treba ići u izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, I. stup je fond međugeneracijske solidarnosti i državni je, a II. je privatni. Ono čega se građani sjećaju je 2002. godina kada su zaposleni između 40 i 50 godina imali pravo izbora hoće li svoj dio mirovinskih doprinosa, pet posto, povjeriti i privatnim fondovima u drugom stupu ili će i dalje biti članovi državnog mirovinskog osiguranja. Za II. stup odlučilo se oko 130.000 radnika.

Sad kažu da je to bio promašaj

Oni mlađi direktno su potpali u II. stup MO. Sada se 'pripovijeda' kako su prve mirovine i procjene pokazale kako bi neki bolje prošli da su ostali u prvom stupu, a ne što su uz I. stup, odabrali i II. Mirovine su manje i do 700 kuna. Zbog toga HSU traži od Vlade da u roku od 90 dana riješi problem 300 umirovljenika koji su uplaćivanjem u I. i II. stup, dobili sada manju mirovinu. Najveća razlika proizlazi iz prava na dodatak, a dobivaju ga samo oni koji su uplaćivali u prvi stup. Ta razlika uz malu uštedu u II. stupu, jer su i uplate bile manje, bit će upravo razlog što će u gubitku biti svi oni koji će u mirovinu do 2035. g. A svi ti su u II. stup ušli po sili zakona. Što li očekuje ljude od 30 ili 40 godina koji su dosad skupili malo ili ništa staža? Kod malih uplata doprinosa u II. stup MO prikupit će se i niža sredstva za mirovinu. Zbog toga treba poraditi na tome da se što više ljudi zaposli i prijavi na redovne prihode i da se za njih redovito plaćaju doprinosi.

Oporbene stranke dočekale su ovaj Vladin prijedlog ogorčeno i optužuju je da tim novcem želi krpati državni proračun. Zagorski saborski zastupnik HNS-a Željko Vincelj objasnio nam je kako on gleda na prijedlog ukidanja II. stupa mirovinskog osiguranja.

'Dobrovoljna' nacionalizacija

- Drugi stup mirovinskog osiguranja osobno je vlasništvo svakog građanina. Čak štoviše, novac koji radnik uštedi u II. stupu za svog života, zajedno s prinosima Fonda, a nije mu isplaćen za života, nasljeđuju njegovi potomci, na isti način kao što se nakon smrti nasljeđuju nekretnine ili novac u banci. Predsjednik Vlade Ivo Sanader najavio je mogućnost da će država preuzeti novac iz II. mirovinskog stupa, tj. da ćemo svi biti u I. stupu, odnosno stupu međugeneracijske solidarnosti. U I. stupu nema osobne štednje za budućnost, jer svi radnici izdvajaju doprinos za mirovinsko osiguranje za tekuće mirovine aktualnih umirovljenika – objašnjava saborski zastupnik Željko Vincelj (HNS) dodajući kako opravdanje za takav potez Sanader vidi u neuspješnom upravljanju umirovljeničkim fondovima, tj. njihovom minimalnom povećanju u vidu dodatnog prinosa kroz ovo proteklo vrijeme, od uvođenja 2002. godine. Vincelj smatra kako je to izuzetno štetna izjava premijera, koja je unijela nemir i nepovjerenje u mirovinski sustav, koji po definiciji počiva na povjerenju.

Saborski zastupnik HNS-a Željko Vincelj

- Strašan je to rizik i za tržište kapitala, kao i za međunarodni kredibilitet Hrvatske – veli Vincelj. Po, njemu ova HDZ-ova priča ne drži vodu, jer su se umirovljenički fondovi jednostavno ponašali u skladu sa zakonskim i gospodarskim okvirom koji su im Sanader i ekipa omogućili. - Ta činjenica pokazuje da Vlada ni najmanje ne vodi računa i nije ju ni najmanje briga za 1,5 milijuna građana koji su se opredijelili za II. mirovinski stup, već nasilnički, „dobrovoljnom nacionalizacijom“ poseže u džep građanima, uzimajući im vlastitu imovinu. U uvjetima života i načina vladanja HDZ-a, kada više ništa nije sigurno, pa ni pravovremena isplata mirovina iz I. stupa, a niti usklađivanje mirovina s troškovima života, osobna imovina ljudi u II. stupu, predstavlja jedini siguran temelj primjerene mirovine u budućnosti, ako se njime stručno gospodari - kritizira Vincelj i naglašava kako ovim postupkom Vlada želi spasiti svoje posrnule financije, ali na najgrublji mogući način: uzeti tamo gdje još ima, iz osobne štednje građanina!

Na red će doći i štednja u bankama?

- Što je sljedeće? Zahvaćanje njihove štednje u bankama – pita se Vincelj. - Država mora stvarati novac kroz proizvodnju, izvoz, potrošnju i PDV, a ne uzimanjem novca iz mirovinskog fonda. Činjenica je da su u prosjeku manju mirovinu imale osobe koje su do nje došle uplatama za I. i II. stup, u odnosu na one koji su plaćali samo I. stup. Razlog su dodaci na mirovinu koje su ostvarivali samo umirovljenici iz I. stupa. No, to ne znači da radi toga treba ukinuti II. stup! Nego i umirovljenicima iz II. stupa priznati pravo na dodatak na mirovinu, tj. izjednačiti ih sa pravima koje imaju umirovljenici I. stupa – prokomentirao je Vincelj.

Po njemu razlog zašto se ne smije ukinuti II. stup mirovinskog osiguranja je i taj što u budućnosti sustav generacijske solidarnosti (I. stup) ne može osigurati niti mirovine kakve su sada, zbog trenda da umirovljenici žive sve dulje, a djece je sve manje.

- Taj II. stup treba ojačati, postupno povećavati i porezno stimulirati izdvajanja za njega. On treba funkcionirati na principu životnog osiguranja građana! Osnova „pristojne“ mirovine i I. i II. stupa za buduće umirovljenike jesu aktivna politika Vlade ka novom zapošljavanju i dizanju razina plaća. Jer, u suprotnom, ako će broj zaposlenih i umirovljenika biti praktički jednak, ili broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih sve veći i veći, te ako plaće neće rasti, nema svijetle budućnosti za umirovljenike- rekao je Vincelj.

Plaće i mirovine Zagoraca znatno niže od državnog prosjeka

Plaće i mirovine Zagoraca ionako su znatno niže od državnog prosjeka. Prosječna mirovina u Hrvatskoj 2007. iznosila je 1.996.92 kune, a prosječna zagorska penzija 1.776.64 kune