Prethodni članak
Sljedeći članak

CESTE OPASNOG RIZIKA: Zagorske ceste smrti

Stara zagorska magistrala koji su mnogi prozvali i cestom smrti zbog čestih prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama dio je državne ceste D1 čiji su dijelovi također uvršteni u prometnicu visokog rizika


Čak 67 posto hrvatskih državnih cesta prometnice su visokog rizika na kojima dolazi do najvećeg broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim tjelesnim ozljedama. Rezultat je to istraživanja HAK-a, napravljen po EuroRAP protokolu.

Karta rizika napravljena je po međunarodnim standardima u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti i Ministarstvom unutarnjih poslova te uz potporu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Obrađeno je ukupno 3412 km hrvatskih autocesta i državnih cesta, a u obzir je uzeta i praćena prometna statistika od 2007. do 2009. godine.

Rizici po dionicama označeni su visokim, srednje visokim, srednjim, niskim srednjim i niskim. Zone rizika utvrđuju se na osnovu prometa na određenoj dionici ceste (u EuroRAP-u se dionicom smatra 30-ak kilometara prometnice) i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem.

Dionica Gubaševo-čvor Zaprešić niskog rizika?

Najopasnije dionice su tako Podravska i Jadranska magistrala, te stara karlovačka cesta. Stara zagorska magistrala koji su mnogi prozvali i cestom smrti zbog čestih prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama dio je državne ceste D1 čiji su dijelovi također uvršteni u prometnicu visokog rizika. U istraživanju je obuhvaćena kompletna državna cesta D1 G. P Macelj (gr. R. Slov.)Krapina - Zagreb - Gračac - Karlovac - Knin  - Brnaze - Split u dužini 415, 8 kilometara na kojoj su locirane tzv. crne točke.

U visoke zone rizika spada dionica GP Macelj (gr. R. Slov. - Donji Macelj (D 508) gdje su se dogodile dvije prometne nesreće, Sveti Križ Začretje (A2) - Lug Zabočki (D24) na kojoj su evidentirane 23 nesreće i Lug Zabočki (D24)- Gubaševo (D205) s čak 63 prometne nesreće. U srednje visoku dionicu rizika spada dionica Đurmanec (D207) - Polje Krapinsko (A2) 12 prometnih nesreća, a u srednju zonu rizika spada dionica D. Macelj (D508)- Đurmanec s 10 prometnih nesreća, dok je Gubaševo (D205)- čvor Zaprešić (A2) ocijenjen kao dionica niskog rizika i na njoj nije bilo ni jedne prometne nesreće.

Iako je nas taj podatak začudio jer su na čvoru Zaprešić nesreće česte, barem je takva naša nekakva procjena,  no to je odgovor struke .Dodajmo i kako su dionice visokog rizika označene crnom bojom i na njima treba oprezno voziti i smanjiti brzinu.
 
Za pojašnjenje oko zagorskih dionica pitali smo voditelja projekta EuroRAP, dipl. ing. Hrvoja Pećnika.

-Dionica Gubaševo-čv.Zaprešić ocijenjena je kao dionica niskog rizika jer na njoj, u odnosu na ostale, i u promatranom 3 god. razdoblju, od 2007.-2009. nije zabilježena niti jedna nesreća s teškim ili smrtnim posljedicama. Također, to je jedina dionica s kolnikom mješovitog tipa što je zasigurno doprinijelo tome što tamo nije bilo spomenutih nesreća. Mješoviti kolnik, u ovom slučaju, ima odvojene smjerove zaštitnom ogradom u jednom dijelu - rekao je Pećnik.

Puno opreza

Kaže kako je na ostalim dionicama zabilježeno dosta nesreća s fatalnim posljedicama.- Crna boja označava dionice s visokim rizikom od događaja prometne nesreće, a zelena s niskim. Tako da, ako uzmemo da je samo jedna dionica ocjenjena niskim rizikom, niti  jedna nije ocjenjena srednje niskim, a sve ostale su srednje ili još više od toga, možemo reći da je cesta D1 izrazito rizična za događaj prometne nesreće s fatalnim ishodom i da na njoj valja posebno pripaziti. No nije to poanta cijele stvari, jer to već svi znaju. Posebno lokalno stanovništvo. Poanta je u tome da su sada locirane rizične dionice, te da bi cijelu cestu, u sklopu daljnje provedbe projekta, valjalo snimiti specijalnim vozilom nakon čega bi se donio niz mjera ili savjeta o tome kako poboljšati cestu uz minimalna ili trenutno dostupna ulaganja, a da se spriječi da čovjek svoju grešku za volanom plati životom ili trajnim invaliditetom. Čak se i moto samog projekta vodi mišlju da je ljudski griješiti: Čovjek ima pravo na pogrešku, a struka je ta koja mora spriječiti da tu grešku plati životom - zaključio je Pećnik.
 
Autoceste puno sigurnije

Nasuprot državnim cestama, autoceste su puno sigurnije. Dionica autoceste A2  koja prolazi kroz našu županiju ocijenjena je prometnicom niskog rizika, a dionica Mokrice-Sveti Križ Začretje srednje niskom zonom. Izrada mapa rizika na državnim cestama i autocestama tek je prva faza. Sljedeći korak bit će kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom, nakon čega bi se uslijedio izračun sigurnosti pojedine dionice s ocjenom koja se izražava zvjezdicama - od jedne (jako loše) do pet (jako dobro).

Detaljno se opisuju sve tzv. crne točke, odnosno osobine ceste koje mogu negativno utjecati na nastanak prometne nesreće i njezine posljedice (krivi nagibi ceste, nedovoljna zaštita od izlijetanja, objekti i drveće uz cestu, kanali...) te se potom definiraju preporuke kako popraviti stanje.Treća faza EuroRAP projekta je praćenje stanja, tj. provjera jesu li vlasti i cestari učinili nešto na poboljšanju stanja.

U idućih 10 godina trebalo bi prepoloviti broj smrtno stradalih na cestama. U tom razdoblju poginulo je 5819 osoba, a teško ih je ozlijeđeno bilo 40.000. Iako statistike govore da više od 90 posto nesreća uzrokuju vozači, na nama je da ublažimo posljedice prometnih nesreća, a da bi se popravila infrastruktura, rupe i nagibi na cesti potrebna su financijska sredstva, zaključak je ovog zahtjevnog istraživačkog projekta.

Dio D1 od čvora Zaprešić do čvora Mokrice kod Oroslavja trebao bi u rekonstrukciju, pa će tih crnih točaka, nadamo se biti i manje, odnosno da će uskoro biti obojene u neku drugu boju, jer bez obzira na statistiku ili istraživanja ovakva ili onakva, ako pitate Zagorce cijela stara zagorska davno je obojana u crno. A s druge strane, evo apsurda.Ukoliko zagorske prometnice ne spadaju u tri top opasne prometnice zašto onda plaćamo najskuplje osiguranje vozila u državi, a što tumače veliki broj slupanih automobila i prometnih nesreća. Nije li to malo kontradiktorno?

Još članaka iz "Crna kronika"

Facebook