U Krapini je danas polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na Gradskom groblju u Krapini i podizanjem hrvatske zastave na jarbol iznad krapinskog Starog grada svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 26. godišnjice vojno – redarstvene akcije Oluja.

Gradonačelnik Krapine tom je prigodom izrazio nadu da će se sljedeće godine, s obzirom na ovogodišnje epidemiološke uvjete, središnja proslava održati na već tradicionalan način s programom kod Starog grada. Govoreći o aktivnostima oko postavljanja središnjeg spomen obilježja za sve poginule Zagorce u Domovinskom ratu objasnio je da su nakon provedene javne nabave prošle godine početkom svibnja, prvi dan početka radova pronađeni ostaci keramike i nadležni Konzervatorski odjel je radove zaustavio i dao nalog da se naprave probna iskapanja. Nakon što su ona provedena iskopane su tri sonde u kojima su nađeni još neki drugi artifakti i ostaci keramike željeza i slično. 'Nalaz je dobiven krajem prošle godine, a s obzirom da nismo imali više dovoljno novca da bi mogli zadovoljiti uvjet istraživanja kompletnog terena, ove godine je proveden postupak nabave za arheologiju cijelog lokaliteta, a bilo je potrebno, s obzirom na prolongiranje radova, s odabranim izvođačem na natječaju utvrditi nove detalje. Nakon što smo uspjeli uskladiti da paralelno idu radovi i arheološka istraživanja, radovi bi trebali započeti tjedan nakon 15. kolovoza, objasnio je gradonačelnik Gregurović. Na arhitektonskom natječaju idejnog rješenja kojeg je financiralo Ministarstvo branitelja odabrano je idejno rješenje, a temeljem njega napravljen je projekt i dobiven su sve potrebne dozvole. Uredit će se cijeli Perivoj Janka Draškovića i dobit će novi izgled, a u njemu će biti i središnje spomen obilježje za sve poginule Zagorce u Domovinskom ratu.

Josip Horvatin, ratni zapovjednik zasebnih policijskih postrojbi i sudionik vojno redarstvenih operacija Bljesak i Oluja govorio je o značenju obilježavanje ovih dana. 'Kada se vratimo 26 godina unatrag i kada se sjetimo tih dana u kojima nitko nije mario za svoj život već je išao braniti domovinu, danas s odmakom vremena za nas je to puno. Prije svega ako govorimo o Domovinskom ratu danas, ako će se ovako nastaviti za nekakvih desetak godina o njemu više nećemo ni pričati, rekao je mr Horvatin. Stoga su braniteljima ovi dani dani ponosa, slave, sjećanja na nešto što su svi stoljećima očekivali i nadali se tome. 'Na sreću, uz ponos nas koji smo živi i sjećanje na ove kojih nema, dobili smo domovinu, rekao je mr. Horvatin. Posebno se prisjetio 5. kolovoza 1995. godine kada je kao zapovjednik zasebne policijske postrojbe s dečkima prvo ušao u Drniš, a nakon toga je oslobođen i Knin. 'Taj dan je posebno je značajan za mene. Naime, ja se ne bih sjetio, ali netko od dečkiju je i kazao je, ne znajući kamo idemo, da je šefu rođendan i to su dani i sjećanja koja se ne zaboravljaju. Nakon oslobođenja Knina zapovijed je bila da civilna vlast preuzme sustav reda, mira i sigurnosti i to smo mi i napravili, kazao je Horvatin. Inače, u njegovoj postrojbi u Oluji bilo je 100 policijskih pripadnika Policijske uprave krapinsko – zagorske, došlo ih je još stotinu, dečki iz Specijalne jedinice policije došli su s druge strane, s Velebita.

Željko Herceg, predsjednik Udruge ratnih veterana Tigrovi KZŽ nakon dizanja zastave također se sjetio veličanstvene pobjede 5. kolovoza. 'Najvažnije ovih dana mi Tigrovi izdvojili bi 30. godišnjicu pogibije našeg prvog veterana Željka Pavića. Za njega smo napravili obljetnicu obilježavanja u Đurmancu sa sportskim igrama, bili u Erdutu na mjestu pogibije, otvorili u njegovu čast i izložbu slika u Velikom Taboru, rekao je Herceg za prvu žrtvu iz Krapinsko – zagorske županije. Inače, u ratu su poginula 33 pripadnika Tigrova i više od sto pripadnika drugih postrojbi iz Krapinsko – zagorske županije.

Župan Željko Kolar, koji je i sam bio branitelj 91/92. kao pripadnik 103 brigade na ratištima, nije bio u Oluji, ali se vrlo dobro sjeća tog dana. 'U odnosu na početak rata bila je to ogromna razlika u organizaciji, snazi Hrvatske vojske koja je tada bila snažna, organizirana, dobro opremljena i uvježbana oružana sila sa sjajnim gardijskim brigadama spremna da oslobodi cijelo područje Republike Hrvatske od agresora i to se pokazalo u Oluji, savršenoj vojno - redarstvenoj akciji koja je i neprijatelju pokazala kolika je snaga Hrvatske vojske. Zbog toga je i došlo do mirne integracije Podunavlja jer samo možemo zamisliti kolike bi žrtve bile s jedne i druge strane da se išlo u takvu vrstu još jedne vojno redarstvene akcije. Nažalost svaka bitka i svaki rat ima svoje žrtve pa tako je i u Oluji poginulo niz sjajnih mladih hrvatskih vojnika i civila koji su izgubili život, ali ta njihova žrtva u stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske nije uzaludna i naravno da se treba prisjetiti ove dane svih poginulih, nestalih hrvatskih branitelja, poginulih civila koji su izgubili svoj život u Domovinskog ratu, ali i njihovih obitelji. Izuzetno je bitno da mi koji smo uspjeli preživjeti, koji smo sada na drugim pozicijama, funkcijama, poslovima damo svoj maksimum u izvršavanju svojih sadašnjih zadataka kako bi stvorili što bolje uvjete za život naših ljudi u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj kako njihova žrtva ne bi bila uzaludna. Nije dovoljno imati samo neovisnu i slobodnu Hrvatsku, to je primarni cilj, ali uz to primarni cilj mora biti i stvaranje uvjeta za dobar život svih ljudi, da nam mladi ljudi ostaju tu, da djeca imaju sjajne uvjete u školama, da nam svi imaju pravo i mogućnost da upišu djecu u vrtić i niz drugih stvari koje bi danas u 21. stoljeću trebale zapravo biti normalne, a još uvijek nisu, rekao je tom prigodom župan Željko Kolar.

I ove godine središnje obilježavanje organizirali su URV 1. gardijske brigade Tigrovi KZŽ, URV 2. gardijske brigade Gromovi PKZŽ i Klub veterana 7. gardijske brigade Puma Krapina. Stijeg na Starom gradu podigla su djeca poginulih branitelja.