U vinogradu  OPG – a Znika održana je zadnja ovogodišnja berba. Brala se graševina, a urod je bio nešto više od 3 tone, čime je vlasnik Siniša Znika zadovoljan. Ova je godina, kaže, bila zadovoljavajuća, unatoč tome što se bralo nešto manje zbog bolesti, odnosno peronospore, ali i eske te zlatne žutice.

Potražnja za kvalitetnim vinom sve veća

Dok je dio mošta zelenog silvanca, sauvignona, muškata žutog i traminca već prošao ili je u procesu vrenja, graševinu uvijek beru početkom listopada, da bi kiseline bile manje, a sladori veći. – Zadovoljni smo urodom, obzirom na uvjete. Žutica je nažalost počela raditi sve veću štetu i sve se više pojavljuje, sa zaraženih se trsova preko američkog cvrčka prenosi na zdrave, stoga takve trsove treba odmah odstraniti čim se primijete simptomi. Mi smo ih posjekli tridesetak. No, to trebamo raditi svi, nije dovoljno da jedan ili dvojica na brijegu posjeku, a ostali ne – kaže Znika, dodavši kako su potrebe za vinom sve veće, stoga osim vlastitog grožđa kupe još oko 3 do 4 tone. Da su im vina odlične kvalitete dokazuju i priznanja i nagrade na Vinarijadi u Bedekovčini, ocjenjivanja na nivou udruge stubičkih vinara, ali i kupci.

'Treba uložiti puno rada, novca i vremena'

Iako se mnogi mladi danas ne žele baviti poljoprivredom pa je i oko njegovih trsja sve više zapuštenih vinograda i neobrađenih zemljišta, Siniša kaže kako se proizvoditi vino ipak isplati. – Treba uložiti puno rada i truda, a godine su sve lošije, jer je sve teže zadržati zdravo grožđe, no isplati se. Uz dobro radno vrijeme u jednoj privatnoj firmi uspijem još popodne odraditi pola radnog vremena u trsju, a pomognu puno i tata, mama i supruga. Nije dosta imati malo, tisuću trsova, to se ne isplati, jer troškovi su veliki i na taj način se ne mogu izvući neka sredstva iz toga – kaže Znika, koji je ujedno i predsjednik stubičke Udruge vinara i vinogradara Peharček pa je dodao kako su se stubički vinari složili da je godina bila prosječna, uz manje probleme s plamenjačom u nižim predjelima i zlatnom žuticom.

Plasman nije problem

U subotu se u Znikinom vinogradu okupila rodbina, kumovi, prijatelji, dvadesetak berača i beračica. Ubrano se grožđe prevozi u podrum na muljanje, zatim u prešu, odakle se mošt pumpa u cisternu i nakon toga taloži 24 sata. Čisti mošt izvlači se u inoksice gdje je spreman za vrenje.

Dok mnogi kažu da je posao u podrumu bitniji od svega onoga što se prije dešavalo u trsju, Siniša kaže kako svaki moment u preradi grožđa ima svoje zahtjeve. – Kada se svi faktori poslože, možemo očekivati da ćemo, ako odradimo i dobar posao u podrumu, imati kvalitetno vino – kaže Znika. A za kvalitetno vino onda nije problem niti plasman. – Potražnja je sve veća, ljudi vole piti naše vino i uspijemo sve plasirati, većinom u Zagorju, a nešto tržišta imamo i u Zagrebu – zaključio je ovaj stubički vinar.

U nekim je predjelima naše županije zlatna žutica ipak jače zahvatila vinograde. – Urod je bio nešto slabiji nego prošle godine. Posljedice fitoplazme se osjećaju. I vrijeme je bilo nestabilno, pojavljivale su se bolesti poput peronospore i pepelnice, ali na sreću tuče nije bilo, kao na nekim drugim područjima  – rekao je Josip Hađina, predsjednik Udruge vinara i vinogradara 'Trsek' Konjščina – Hrašćina Trgovišće. Kaže kako je za vinogradare njihovog kraja ovo bila ispodprosječna berba, a kakva će biti kvaliteta, znat će uskoro kada probaju mošt. Hađina ističe kako su izražena i krčenja vinograda kod malih proizvođača. – Atmosfera kod mlađih ljudi je takva. Vinogradi se sječu, kako zbog fitoplazme, ali i jer nije isplativo, zbog nedostatak slobodnog vremena zbog posla i sl.. Odustaju od tradicije. A, stariji ljudi koji drže do tradicije ne mogu se više ozbiljno baviti vinogradarstvom – rekao je Hađina. Najefikasniji način suzbijanja Zlatne žutice vinove loze je krčenje zaraženih trsova u postojećem vinogradu  te čišćenje zapuštenih i neodržavanih vinograda koji su izvor zaraze.

Anketa: Pitali smo zagorske vinogradare kakav im je bio ovogodišnji urod

Ljiljana Kantura, Klanjec  (Udruge vinara i vinogradara Trsek iz Klanjca)

Berba je bila jako dobra zato što je moj suprug svaki dan obilazio vinograd. Mi samo kao udruga imali razna predavanja vezana za uzgoju vinove loze i, berbu, vinarenje, vinogradaranje i s obzirom da se mijenja klima, mi smo se kod brige oko vinograda tome prilagodili. Naš vinograd je u najitenzivnijem razdoblju i ima 12 godina te je berba bila iznadprosječna.

Tea Vlahović, Bobovec, Zagreb

Moja obitelj ima vinograd u Ledinama Klanječkim. Berba nam je bila prilično dobra, imali smo malo peronospore, ali s obzirom kako je bilo stanje u drugim trsjima, kod nas je bilo dobro. Nije bilo mnogo razlike između onog što smo nabrali ove i prošle godine.

Zvonko Poslek, Gredice, Klanjec

Bilo je manje grožđa nego lani, a lani je bilo apsurdno previše. Ja sam nabrao 450 cjepova tj. 11 hektara. Prošle godine sam imao 14 hektara. Zadovoljan sam s ovogodišnjom berbom.

Božidar Štih, Klanjec

Kod mene je berba bila skoro kao i prošle godine, oko 500 litara tj. 400 trsova. Zadovoljan sam ovogodišnjom berbom kao i prošlom. Kvaliteta je super, šećer bu možda 18, a možda 11 i pol. Mošt već reže.