Prethodni članak
Sljedeći članak

Za Jadrankine paprenjake narudžbe se primaju i u Beču

Svestrana Stubičanka Jadranka Blagec uz mnoge hobije vezane uz prirodu, najradije peče tradicijske kolače bez kojih je blagdanski stol u njezinoj obitelji nezasmisliv


U kuhinji Jadranke Blagec, 38 – godišnje svestrane Stubičanke koja svo slobodno vrijeme troši na nekoliko hobija koji su mahom vezani uz prirodu, radno je i desetak dana pred Božić, kada počinje s pripremom svojih blagdanskih kolača.

Tajni recept

Za sebe kaže da je, kada je u pitanju Božić, vrlo tradicionalna, stoga se na njenom blagdanskom stolu obavezno nađe purica s domaćim mlincima, domaća cikla i hren, orehnjača i makovnjača. - Jako malo ljudi mojeg godišta zna napraviti gibanicu, tako da mi je drago što se kod mene uvijek pojede, a i da djeca to uče od mene. Meni je posve normalno da napravim domaće rezance i da mi se mlinci još uvijek peku na tabli – kaže Jadranka. Njena 15 – godišnja kćer Magdalena već ima svoju bilježnicu u koje zapisuje recepte i napomene, a i 13 – godišnji Gabrijel i 8 – godišnja Jana rado se ''motaju'' po kuhinji, ali jednako tako s tatom Tomislavom uče kako pripremiti i donijeti drva. Božićni je stol kod njih nezamisliv bez paprenjaka – kolačića za koje Jadranka ima svoj vlastiti recept kojega je usavršila istražujući po starim knjigama i isprobavajući.

– Kalupiće za njih dobila sam u nasljeđe od bake. No, ne sjećam se da ih je ona ikada pekla, pa sam počela tražiti recept za njih. Naišla sam na paprenjake u Šenoinim knjigama, puno ih spominje da su se proizvodili u njegovo vrijeme u Zagrebu. No, originalni recept nisam našla. Kombinirala sam recepte na koje sam naišla i doradila uz neke svoje začine, sve dok nisam došla do savršenog recepta – ispričala nam je Jandranka.

Tradicija naspram modernoga

A koliko su upravo njezini paprenjaci posebni i savršeni, govori činjenica da ih je nekoliko godina za redom pekla pred Božić, po narudžbi jedne gospođe iz Beča. – Danas ih rijetko tko priprema, a na mojem su stolu uglavnom za blagdane, jer su zapravo vrlo specifičan i skup kolač – kaže Jadranka.

Nije nam htjela otkriti svoj recept u detalje, no rekla je kako među sastojke uz brašno i šećer, ide flašica meda, jedan kilogram oraha, bijeli papar, muškatni oraščić, cimet te još neki njeni tajni sastojci, koji čine ovaj poseban okus i miris kojega vole svi u njenoj obitelji. I dok za Božić itekako drži do tradicije, što joj još od malih nogu ima posebnu vrijednost, Nova godina ipak je nešto malo modernija, uz šumsku tortu od rolade s pekmezom od drijenka koji sama napravi i kremom od jogurta i sira sa šumskim voćem koje skuplja sama. – Doček je uvijek s prijateljima, pa probavamo neke nove modernije recepte, kremaste kolače i razne salate – kaže Jadranka koja se u slobodno vrijeme bavi zaista svačime, no nekako su svi hobiji povezani uz prirodu.

Ljubav prema prirodi i rukotvorinama

Iako je po struci frizerka, a trenutno radi tapetariju namještaja u jednoj firmi u Zagorju, najradije ipak boravi u šumi.  – Kad god stignem, u šumi sam. To mi je odmor. Skupljam bilje za čajeve koje radimo sami, a velika mi je ovisnost skupljanje gljiva koje spremam na razne načine, čak u štrudlama i strepicama, a puno ih i podijelim. Često sam s ruksakom u šumi i nosim doma kamenje i drvo. Od komada drva radim anđele i razne uporabne predmete, u što sam nedavno uključila i kamenje, pa nastanu razni likovi i oblici. U početku sam sve radila ručno čekićem i sjekiricama, dok još nisam znala puno s ''muškim'' aparatima, a sad upotrebljavam bušilice i brusilice, što mi pojednostavnjuje priču – ispričala nam je. Osim toga, Jadranka izrađuje i umjetničke slike, uglavnom od  nekog otpada koji pronađe u šumi, a članica je udruge Stubička baština gdje radi ručni rad. Jadranka skuplja i sjemenje raznih starih sorti, kojih ima preko 160. Prirodom je ''zarazila'' i svoju djecu, što ih je dosta kreativno razvilo. – Po šumi smo uvijek nosili kantice i tražili vile i vilenjake – prisjetila je 15 – godišnja Magdalena, u kojoj je to razvilo maštu koju sada pretače u svoje radove i pjesme koje piše, njegujući kreativnost koju je naslijedila od mame Jadranke.

 

Još članaka iz "Donja Stubica"

Facebook