Novi Granični prijelaz Macelj koji bi trebao biti gotov do svibnja trebao bi znatno olakšati život u Đurmancu te spriječiti velike gužve koje su se, pogotovo ljeti, znale pojavljivati. Novi prijelaz trebao bi olakšati i život stanovnika Cafuta s novom cestom, tako da više neće do svojih domova morati kroz Sloveniju.

S temparaturama koje su se spustile dobro ispod minusa, utihnula su naravno i sva gradilišta. Tako i veliko gradilište novog Graničnog prijelaza Macelj. Što novi, veći i opremljeniji granični prijelaz znači za općinu Đurmance porazgovarali smo s načelnikom Brankom Horvatom.

- Izgradnjom autoceste Zagreb-Macelj i puštanjem u promet dionice Krapina-Macelj 2007. mi u Đurmancu smo se nadali i mislili da smo se riješili svih teškoća i tegoba koje nosi sa sobom veliko gradilište, no to se nije zbilo jer je u jesen 2008. otvoreno još jedno veliko gradilište, Granični prijelaz Macelj. Znači kad je suho tu je prašina, a kad padne kiša onda se stvori blato.Riječ je o gradilištu površine oko 130.000 kvadrata i očekujemo prema našim saznanjima da bi s 1. svibnjem trebala biti završena prva faza, svi zemljani i infrastrukturni radovi. Tada bi se i sav promet preselio na novi prijelaz, a u sljedećih par mjeseci finiširali bi se ostali radovi. Naše stanovništvo živjeći u onom sustavu, pa i u našoj samostalnoj državi je desetljećima bilo zakinuto u određenom smislu vezano za kvalitetu života, što mislim da je nepravedno – smatra načelnik Horvat.

Općina je s investitorom dogovarala da uvjeti za život mogu biti što normalniji. Horvat se slaže da je završetak novog prijelaza nacionalni interes, a to će mnogo značiti i za poboljšanje uvjeta života jer bi se puštanjem u promet novog prijelaza trebale eliminirati gužve koje su nastajale budući je to uz Breganu najfrekventniji hrvatski granični prijelaz.

Cesta po hrvatskoj strani

- Naši su mještani doma znali putovati dva-tri sata i to je znalo izazivati nervozu. Alternativnih pravaca nema, eventualno preko Bednje i Cvetlina lokalnom cestom. Tu sigurno dobivamo. Mi također pokušavamo riješiti, a u skopu izgradnje autoceste dio je riješen, određene vidove infrastrukture za koje su ti mještani do sada bili zakinuti. Život u 21. stoljeću bez vode je katastrofa. U sklopu izgradnje autoceste uspjeli smo do graničnog prijelaza dovesti vodu i trenutno radimo na daljnjem proširenju sekundarne mreže. Jedan dio u visokoj zoni Macelj je riješen, a radimo na ishođenju građevinske dozvole, a projekti su gotovi za naselja Cafuti, Glažuta i Lamoti. Ja sam tu optimist i mislim da će ove godine to biti razriješeno. Također radimo i na realizaciji pristupnih puteva. Moram izraziti svoje zadovoljstvo da je s ovom izgradnjom graničnog prijelaza predviđena izgradnja cesta za zaselak Cafute po hrvatskom teritoriju. Za one koji ne znaju moram istaknuti da ti naši mještani kao i mještani susjedne općine Bednja iz naselja Lučica Brezna Gora, prilaz do svojih kuća imaju dijelom po hrvatskom, a dijelom po slovenskom teritoriju. Projektom graničnog prijelaza predviđena je nova pet metara široka cesta – veli načelnik.
Novi granični prijelaz nosi prometno rasterećenje Đurmancu. Trenutno je zabranjen kamionski promet u tranzitu paralelnom cestom D207. U Đurmancu očekuju da će se lokalne ceste rasteretiti prometovanja šlepera, a time veća sigurnost mještanima, prvenstveno školskoj djeci, ali i drugim sudionicima u prometu.

- Očekujemo da stranci i kamioni brže prođu kroz Đurmanec. Teško je očekivati veću korist da se zadrže kod nas jer autocesta ima svoj pravac i prvo će se zaustviti vjerojatno kod Karlovca. Mi očekujemo bolje uvjete za svakodnevni život – naglašava naš sugovornik.

Od graničnog prijelaza ni kune u proračun

Ono što je zanimljivo je činjenica da općina Đurmanec od graničnog prijelaza u svoj proračun ne dobiva niti kune.

- Mislim da je to nepravedno jer obveza lokalne samouprave je uređivati infrastrukturu, održavati, čistiti, zaštita okoliša, skroz do graničnog prijelaza koji je u vlasništvu Ministarstva financija i sve pristojbe i takse idu u riznicu. Voljeli bi kad bi se realizirao model koji je bio u Sloveniji, a nisam siguran da li još postoji, ali do nedavno je to bilo pravilo. Tamo su naknade s naslova prijelaza ostajale lokalnoj samoupravi, za razvoj komunalne strukture u pograničnom području, a oni su to nazvali komunalna naknada,. Tako je općina Podlehnik s Graničnog prijelaza Gruškovlje po kamionu dobivala preračunato oko 40 kuna. Prema našim izračunima proračun općine Đurmanec bio bi veći za dva do tri milijuna kuna, da je ta inicijativa koju smo pokretali prošla. Jedini prihodi su od poreza na dohodak. Prema EU normama domicilnog stanovništva zaposlenih na prijelazu bi trebalo biti 80 posto. Sada nije tako. Ima određeni broj naših mještana, a uglavnom se radi o neposrednim fizičkim radnicima – nije baš najsretniji s podacima načelnik Horvat.

- Na žalost nama su ostali određeni repovi kod izgradnje autoceste vezano za ugibališta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i vode se neki sudski sporovi. Nadam se da će se svi radovi na graničnom prijelazu završiti kvalitetno, u roku i u skladu s projektima te da bi se uz završetak gradnje graničnog prijelaza moglo započeti i s gradnjom punog profila autoceste na preostala četiri kilometra bez obzira na restrikcije i krizu, a neke najave postoje – zaključio je na kraju načelnik Đurmanca, Branko Horvat.