Još prošle godine na snagu je stupio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, no tek sada smo saznali da se on odnosi i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Koliko vremena je seljak proveo na njivi, a koliko u štali, sve to treba uredno zapisivati! U poslovne seljačke knjige…

Uvodi li se to radno vrijeme za seljake? Prema novom pravilniku seljaci će morati poštivati radno vrijeme i sve radne sate provedene u staji ili 'kočaku' te ih precizno zapisivati u knjižicu. Prema tom pravilniku od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ratara, stočara očekuje se da za svoje zaposlenike vode precizne evidencije radnog vremena provedenog na polju i slično. Naravno da je to uvelo pomutnju među seljacima.

Seljak radi na njivi po pet šest sati, nakon toga ide u staju pomusti kravu…, on naprosto nema radnog vremena. Tek kada sve nahrani, pospremi može reći da je gotov s poslom. U staju se ide i subotom i nedjeljom, kao i na Božić i Novu godinu… da li to treba sada sve upisivati u neku 'teku'? Svatko tko je sa sela ili poznaje radne navike seljaka zna da je to čista nebuloza.

Naše službe o tome nemaju pojma

Na selu se radi od 'jutra do zutra'. Ljeti je puno više posla na njivama, dok se zimi posao svodi na rad u staji. Da nam pojasne pravilnik i što se to očekuje od našeg seljaka pitali smo u Županijskom odjelu za poljoprivredu, te u Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi Krapina, vjerujući kako oni znaju puno više. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu KZŽ Luka Čuljak je na godišnjem odmoru, pa smo razgovarali sa stručnjacima i zaposlenicima tih odjela koji su radili. O novom pravilniku oni ne znaju ništa, a kad smo pojasnili što bi on trebao sadržavati, nasmijali smo ih. – Hahaha, ne znamo za to – djelovali su kao da su čuli dobru šalu.

Prvi glas? I nama je bio. No, taj pravilnik na snagu je stupio prošle godine. Službeno mu je naziv 'Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima', a seljak nije ništa drugo nego poljoprivrednik radnik. Taj pravilnik, kojeg potpisuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, dakle, vrijedi i za tvrtke koje se bave poljoprivrednom djelatnošću, te za vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

OPG je dužan voditi evidenciju

Iako obiteljska poljoprivredna gospodarstva i nemaju zaposlenike na svojim OPG-ovima, jer iz iskustva znamo da na tim gospodarstvima rade većinom obitelji (oni se ne smatraju zaposlenicima), a pomaže i rodbina ili susjedi, prema Zakonu o radu sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva dužna su voditi evidenciju o svojim radnicima. Nigdje nije pojašnjeno, što ako na tom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu inspektor rada zatekne baku u štali da hrani kravice. Da li se i to kažnjava? To bi značilo, da ako imate nadničare, a inspekcija ih zatekne kod vas na njivi da se to kategorizira kao rad na crno?

Ili ih se može prijaviti kao honorarne suradnike? Puno tu stvari nije razjašnjeno. Glavno da mi imamo zakon za kojeg dosad nitko nije znao ni da postoji. Inspekcije su na terenu i to inspektori rada koji kontroliraju tko se drži pravila.

Stigle i prve kazne

Zbog nevođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu dva su obiteljska poljoprivredna gospodarstva na osječkom području već i kažnjena, jedan čak sa 100.000 kuna. Da nisu kažnjeni vjerojatno ne bi i dalje nitko od seljaka, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava znao da mora voditi evidenciju o radnicima i radnom vremenu. Netko je, čini se, zakazao u prosljeđivanju te informacije.

Uvođenje pravilnika za seljake, pravna je stečevina EU, no kako se seljaci bune da ne žele uz posao na njivi raditi i činovnički posao, Hrvatska poljoprivredna komora pokušat će utjecati na malu promjenu, te da se evidencije oslobode mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. I oni shvaćaju kako ne može jedno poljoprivredno gospodarstvo s jednim zaposlenim dobiti istu kaznu kao i firma sa 1.000 zaposlenika, dok pravilnik stavlja sve u isti 'koš', a raspon novčanih kazni je od 60.000 do 100.000 kuna.

Predsjednik Saveza poljoprivrednih udruga Krapinsko-zagorske županije Marijan Pavliša o pravilniku ipak nešto zna, a naziva ga poslovnim seljačkim knjigama. - Regulativa nameće cijeli niz obaveza seljaku, od otvaranja OPG-a, ulaska u sustav PDV-a, ARKOD-a pa na koncu vođenje poslovnih knjiga. Prošlogodišnja odluka Vlade da svi poljoprivrednici koji su dobili ili dobivaju državnu potporu veću od 12. 000 kn, moraju obavezno u sustav PDV-a, po već tko zna koji put seljake opet varaju i uskoro dižu limit na minimum 24. 000 kn. Mnogi su u međuvremenu ušli u porezni sustav, time i preuzeli obavezna davanja državnoj administraciji – rekao je Pavliša.

Sve se mora prikazati

- Poslovne knjige moraju voditi svi registrirani poljoprivrednici, da li imali obrt, OPG ili neki drugi vid poljoprivredne proizvodnje. Tu su još knjiga ulaznih i izlaznih računa itd. Ak' kokoš znese jajce moraš ga upisati jer ti je to dohodak. Kad ga pojedeš onda upišeš u knjigu da je bil za „osobne potrebe“. Kad kupiš pajceka upišeš ga gde si ga kupil, hraniš i popapaš i opet pišeš „ za osobne potrebe“. Ne znam da li moraš upisati ulaz i izlaz nusproizvoda. Ak' si uspel neke prodati uz uvozni lobi, moraš sve prikazati. Ako ti inspektor najde pajdaša gde ti pomaže pospraviti sijeno ili kuruzu, a nisi ga prijavil kak svojega radnika platil buš kaznu. Ako nisi upisan, registriran poljoprivrednik ne možeš i ne smiješ prodavati svoje proizvode, nigdje, ama baš nigdje pa ni pred svojim pragom, jer buš nadrapal ko sivi maček. A, propisi se iz dana u dan mijenjaju – pojašnjava Pavliša.

Dodaje i kako mnoga domaćinstva neće moći sama voditi sve te poslovne knjige, već će morati plaćati ovlaštenog knjigovođu, a to je još jedan namet na seljačka pleća.

- Preporučam da se ne zalijećete, dobro razmislite, a najbolje se savjetovati sa stručnjakom za vođenje poslovnih knjiga - zaključio je Pavliša.
Nažalost, Savez poljoprivrednih udruga, a ni ostale poljoprivredne udruge KZŽ, dodao je nemaju sredstava da organiziraju edukativne radionice.