U sklopu bogatog programa manifestacije obilježavanja Seljačke bune, Muzej seljačkih buna pripremio je izložbu ''Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici'', koja će biti otvorena danas, 9. veljače u 18 sati, na samu obljetnicu završne bitke seljačke bune.

Povijesni i suvremeni Tahy

Obzirom da je Franjo Tahy povijesna ličnost, život iz toga vremena pokušavamo rekonstruirati arheološkim istraživanjima. Javno osuđivan još od strane svojih suvremenika zbog okrutnih postupaka prema svojim podložnicima, Tahy je i danas intrigantna ličnost, a povijest ga je zapamtila u liku bezočnog nasilnika.

Viša kustosica i autorica izložbe Ivana Škiljan

Na izložbi ćemo pokušati, između ostalog, pokazati i kako je do toga došlo – rekla nam je viša kustosica i autorica izložbe Ivana Škiljan, koja je izložbu priredila uz glavne suradnike Branka Čička i Vlatku Filipčić Maligec te suradnike Feđu Gavrilovića, Vedrana Kalužera, Vlastu Horvatić Gmaz, Lidiju Kelemen, Martina Perkovića, Tatjanu Trbojević Vukičević, Oliviju Frances Kaloyianni i Miroslava Nađa. Kroz izložbu će se predstaviti Tahyjev život, uz zanimljive arheološke nalaze iz razdoblja 15. - 17. st. i maketu utvrde u Donjoj Stubici, ali i jedan od najvažnijih nalaza na arheološkim lokalitetu u Donjoj Stubici, preklopni sunčani sat iz 16. st.

Stalni postav obogatit će se video - projekcijom Tahyjeva nadgrobnog spomenika, a bit će izložene i knjige i ilustracije iz druge polovice 19. i 20. st. te likovna djela inspirirana Seljačkom bunom iz fundusa Muzeja seljačkih buna, koja dočaravaju Franju Tahya u književnoj i likovnoj umjetnosti. - Koristeći se audio i video materijalom iz druge polovice 20. st. te isječcima iz novina, predstaviti će se suvremeni Tahy, a prisjetit ćemo se glumaca i izvođača koji su oživjeli Tahya – rekla je Škiljan. Projekt je ostvaren u suradnji s Društvom Kajkaviana iz Donje Stubice, Kućom Šenoa u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti – Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta. - Tako ćemo posebno, samo prigodom otvorenja, a zahvaljujući Kući Šenoa u Zagrebu, posjetiteljima predstaviti jedinu sačuvanu originalnu stranicu rukopisa romana Augusta Šenoe ''Seljačka buna'' koji se tamo čuva – dodala je.

Arheološki lokalitet 'Stari grad' u Donjoj Stubici

Nalazi iz daleke prapovijesti

Franjo Tahy zauvijek će ostati zločinac, a mijenjat će se tek simbolika ''zla'' koju predstavlja, sukladno aktualnim društveno - političkim predodžbama nepravde karakterističnim za određeno razdoblje. Zbog njegovog velikog značaja u povijesti, Muzej seljačkih buna u suradnji s Gradom Donja Stubica, već deset godina radi na lokalitetu Stari grad, koji će jednoga dana biti ''Tahyjev grad'', posebna atrakcija na turističkoj karti Gupčevoga kraja. - Ovaj lokalitet nisu koristile samo srednjovjekovne plemićke obitelji, već su na njemu otkriveni pojedinačni nalazi koji sežu daleko u prapovijest. Ipak, najviše ostataka i nalaza potječe iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, tijekom kojeg je utvrda mijenjala svoj izgled i prilagođavala se obrambenim zahtjevima onoga vremena. Tako je u razdoblju njezina funkcioniranja, od 14. do početka 18. stoljeća, prepoznato više graditeljskih faza – pojasnila je kustosica i voditeljica istraživanja na lokalitetu, dodavši kako svaki nalaz, pa i onaj najmanjeg ulomka keramike, ima određenu važnost.

Tajne Tahyjeva grada

Ipak, posebno veseli onaj nalaz koji otkriva neke nove podatke. Tako je prošle godine otkrivena keramička žlica i posuda iz razdoblja eneolitika, a riječ je o nalazima lasinjske kulture iz 4. tisućljeća prije Krista. O tom razdoblju na prostoru Zagorja zna se vrlo malo, stoga je svaki nalaz dragocijen. - Tahyjev grad uistinu skriva mnogo tajni. Jednu od njih razotkrili smo također prošle godine kada smo iskopali nekolicinu rimskih novčića, determinirali ih uz pomoć stručnjaka iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i otkrili da datiraju u vrijeme cara Galijena i Klaudija II. u 3. stoljeće. Dakle, iako povijesna zbivanja vezana uz Seljačku bunu ovaj lokalitet čine itekako zanimljivim, Tahy je tek jedan od vlasnika koji su upravljali tom utvrdom, mnogi nalazi govore da je Stari grad jedno zanimljivo višeslojno nalazište – zaključila je Ivana Škiljan.

Sunčani sat

Pečatnjak

Brojnim analizama, posebice koštanih nalaza, vidljivo je da su se stanovnici Starog grada u kasnom srednjem i ranom novom vijeku uglavnom prehranjivali govedima i svinjama, dok ostatak analiziranih kostiju predstavljaju kosti divljači i medvjeda, što nas upozorava na činjenicu da su u kasnom srednjem vijeku na Medvednici još uvijek obitavali medvjedi. Tijekom protekle godine, uz istraživanja na terenu, znatna su sredstva utrošena na restauratorske radove na nalazima koji će se moći vidjeti na izložbi, a Ministarstvo kulture iskopine na lokalitetu prati dodijeljenim sredstvima. Tako je Grad Donja Stubica i ove godine dobio 15 tisuća kuna za nastavak istraživanja na Starom gradu, a Škiljan kaže kako će ove godine započeti potragu za novim lokalitetima ne samo na stubičkom kraju već i na širem području južnog Zagorja, kako bi se oni istražili i zaštitili.

Čaša iz 16. stoljeća