Jurica Sabol, dosadašnji voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini, izabran je za novog ravnatelja Muzeja Hrvatskog zagorja te je 1. veljače stupio na tu dužnost. Tim povodom razgovarali smo s njim o situaciji u našim muzejima i planovima za budućnost.

ZL: Recite nam za početak nekoliko riječi o sebi i početku svoje karijere u Muzejima Hrvatskog zagorja?

Sabol: Po struci sam geolog, vrlo brzo nakon što sam diplomirao u veljači 2011., u ožujku sam počeo raditi u Muzeju krapinskih neandertalaca kao vodič. To je potrajalo par godina, bio sam na stručnom osposobljavanju, obavio pripravništvo za kustosa geologa i nakon položenog stručnog ispita u Muzejsko – dokumentacijskom centru radio sam kao kustos. Na mjestu voditelja Muzeja bio sam od 1. travnja 2017. godine. S imenovanjem za ravnatelja MHZ – a to mjesto sam napustio, a 'naslijedio' me Eduard Vasiljević, koji je u Muzeju krapinskih neandertalaca od samog početka, pa vjerujem da je Muzej u dobrim rukama.

ZL: Kako biste općenito ocijenili prošlu godinu u zagorskim muzejima? Zbog korone bilo je mnogo teže raditi, bio je i period kada su muzeji bili zatvoreni. Kako su se muzejske ustanove snašle, koliko je uopće bilo posjetitelja prošle godine u našim muzejima?

Sabol: Prošle godine nastala je jedna situacija na koju se nitko nije pripremao, koju ne možete planirati niti računati s njom. Na početku je bilo vrlo teško. Bio sam tada voditelj u Krapini, zbunjeni ste, prestanete raditi, nikada se nije dogodilo da je muzej zatvoren, da nema posjetitelja. Zatvorili su nas krajem ožujka i to je trajalo dva mjeseca, tu su bile i propusnice, posjetitelja nismo imali gotovo tri mjeseca. Radio sam u krapinskom muzeju, dakle prirodoslovnom muzeju, u kojem se muzejski izlošci diraju, gdje su zvučne kulise, koji je interaktivan, a ništa online ne može zamijeniti taj direktni kontakt. Bilo je to izazovno vrijeme. Voditelji i ustrojbene jedinice brzo su počele pojačano komunicirati putem društvenih mreža, to je bio jedini način da smo aktivni s publikom i posjetiteljima. I škola je krenula online, pa se to nekako povezalo. No, i nakon toliko vremena, i danas mi je teško prebaciti se online i jedva čekam da se vratimo na staro normalno, jer smisao muzeja je interaktivnost odnosno direktan kontakt s publikom. U ovo neobično i ludo vrijeme, nakon cjelodnevne škole online, roditeljima i djeci je najmanje do toga da online gledaju stalne postave ili izložbe. Smatram da baštinu treba digitalizirati, muzejsku građu i dokumentaciju, ali ovaj rad s publikom mora biti uživo i nadam se da će to biti vrlo brzo. Svaka ustrojbena jedinica prošle se godine zaista trudila maksimalno, kroz različite kanale i društvene mreže, raditi najbolje koliko su mogućnosti dozvoljavale. U Krapini smo krajem prošle godine pokrenuli uz Facebook stranicu, koja je poprilično posjećena, i Instagram profil koji ima nekoliko stotina tisuća lajkova, tako da smo završili godinu na gotovo 300 tisuća virtualnih posjetitelja. Odrađivale su se i izložbe i edukativni programi na otvorenom, izvukli smo maksimum od onog što smo mogli. Muzejski dokumentacijski centar je objavio podatke o posjećnosti Hrvatskih muzeja, i, bez obzira na ludu godinu, Muzeji Hrvatskog zagorja su drugi na najposjećeniji muzej u državi, iza Arheološkog muzeja Istre, u čijem se sklopu, treba napomenuti, nalazi i arena. Muzeji Hrvatskog zagorja s gotovo 100 tisuća posjetitelja su među najposjećenijima, a od toga krapinski Muzej ima 48 tisuća. To su odlični rezultati.

ZL: A prije korone, kakva je kultura posjeta muzejima baš Zagoraca, jesu li svjesni velikog bogatstva koje imamo?

Sabol: Odgovor je ne, aili to je normalan odgovor. Jer kada se tu rodite, odrastate s time, vama je to normalno, to se podrazumijeva. Muzej na Hušnjakovom postoji 50 godina, Krambergerova otkrića bila su prije stotinu godina, generacije ljudi s time se rode i žive. Ljudi izvana uvijek više osvijeste tu jednu važnost, koja je sve, samo ne lokalna. Bitno je to govoriti, čime upravljamo, kako vrijednom lokalnom baštinom i kulturom koja nam je ostavljena u nasljeđe, a prelazi puno dalje od lokalnih granica. Govorimo o spomenicima nulte kategorije, o impresivnom dvoru Veliki Tabor, o Seljačkoj buni, o paleontološkom zaštićenom području u Krapini, najbogatijem svjetskom nalazištu, lokalitetu broj 1, o Kumrovcu koji ima jedini muzej na otvorenom. Tako jedinstveni primjerci u kulturi stavljeni su u najkompleksniju baštinsku ustanovu u ovom dijelu Europe. Ne postoji složeniji muzejski sustav od Muzeja Hrvatskog zagorja. Raduje me i pozitivno je da većina škola u našoj županiji dolazi u muzeje, sudjeluje u programima, radionicama, a tako će se odgojiti nove generacije koje će znati voljeti i cijeniti tu baštinu koju ćemo im ostaviti, kao što smo je i mi naslijedili.

ZL: A što je s posjetiteljima iz ostatka Hrvatske te inozemstva, odakle nam dolazi najviše gostiju?

Sabol: Muzeji Hrvatskog zagorja kao kulturna ustanova idu ruku pod ruku s kontinentalnim turizmom. Imamo sreću da je zapravo proteklih nekoliko godina i Županija napravila velike napore u brendiranju Zagorja kao bajke na dlanu, i što su muzeji neizostavan dio kulturno – turističke ponude. Vrlo smo usko povezani s kulturnim turizmom i veliki dio posjetitelja koji dolazi u Zagorje,njeguje vjerski turizam, posjećuje toplice, dođe posjetiti i muzeje. Jedno nadopunjava drugo. Bili smo, pogotovo krapinski muzej, vrlo dobro posijećeni u siječnju, gotovo 90 posto prošlogodišnjeg broja posjetitelja je stiglo, a prošlog siječnja nije bilo korone. Dolazili su ljudi iz cijele Hrvatske i prošle godine, čim su olabavljene mjere, a pozitivno su nas iznenadili i gosti iz cijele Europe, od sjevera, Belgije, Češke, Poljske, pa Španjolske… Danas toga opet nema, granice su zatvorene, problem je i Slovenija, jer su nam Slovenci bili među top – posjetiteljima. Nadam se da će se nešto promijeniti skoro. Optimistični jesmo, vidim da su Hrvati krenuli, već im je dosta zatvorenosti i šopping centara.

ZL: Najavili ste moderniji i suvremeniji pristup upravljanju Muzejima. Kakve novosti pripremate?

Sabol: Trebamo se malo osnažiti na polju marketinga da povučemo što više posjetitelja u naše muzeje. Za sve to potrebna su velika financijska sredstva, a treba ih i uplanirati godinu dana unaprijed. Za ovu su godinu financije već isplanirane. No, pokušat ću kolege više 'natjerati' da se okrenemo digitalnom, izdavaštvu, digitalnom oglašavanju, marketingu u vidu bannera, kroz društvene mreže koje onda trebaju biti vođene na profesionalan način, reklamirane. Trebamo strateški planirati marketing i u vidu jumbo plakata na strateškim pozicijama, orijentirati se prvi na ono što nam je najbliže – Varaždin, Zagreb, Međimurje, Sloveniju. Potreban je aktivniji pristup marketingu, ljudi moraju znati da postojimo.

ZL: A što se tiče programske djelatnosti, planiraju li se i tu noviteti?

Sabol: Što se tiče same programske djelatnosti, koja je za 2021. bila zaključena već krajem prošle godine, svaka ustrojbena jedinica planira svoju djelatnost i aktivnost, sa zanimljivim izložbama. Još prošle godine smo za Krapinu dogovorili i pripremamo jednu izložbu povodom 50. obljetnice službenog postojanja registriranog muzeaj na Hušnjakovom. To će biti jedna vanjska izložba koja će se moći prilagoditi da bude putujuća, upravo zbog ove pandemijske situacije. Tko zna koliko će ta situacija potrajati, a opet je zgodno da se reklamirate i promovirate. Želja mi je potaknuti kolege da upravo to rade, da imaju svoje reprezentativne izložbe. Primjerice, da se Gubec može predstaviti u Dubrovniku, Veliki Tabor u Varaždinu, sa svojom karakterističnom građom i tematikom koju imaju. Bitna je razmjena izložbi, komunikacija, barem jednom na godinu. Kada smo gostovali u Dubrovniku, tu je izložbu vidjelo 23.000 ljudi, a nema bolje reklame od 5 – metarskog bannera koji je visio na dubrovačkim zidinama. Bili smo nakon toga u Karlovcu, Sloveniji, za 1.5. smo na Vučedolu, 15.9. smo u Muzeju Slavonskog Broda, u dvije i pol godine će 100 tisuća ljudi vidjeti tu izložbu. To je taj kulturni turizam, njegujemo prirodnu i kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja, ali prije svega se moramo pomučiti za bolje rezultate. Planiramo uvesti paket ulaznica, da se u Krapini kupuje 50 posto jeftinije i za ostale muzeje, primjerice obiteljske karte, da se potakne posjetitelje krapinskog Muzeja da obiđu i druge muzeje u Zagorju.

ZL: Za kraj, kakva je budućnost Muzeja Hrvatskog zagorja?

Sabol: Budućnost Muzeja Hrvatskog zagorja je izazovna, ali ja sam optimist. Nije dovoljno imati muzej, pa stagnirati. Smisao je zaštita prirodne baštine, menagement, mora postojati plan upravljanja baštinom, to je recept za budućnost.