Foto: Screenshoot HRT

U sinoćnjoj emisiji Otvoreno tema su bile klimatske promjene, odnosno je li usporavanje ili zaustavljanje globalnog zagrijavanja izgubljena bitka.

Gosti Otvorenog bili su dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Natalija Dunić, Laboratorij za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adrija.

Ivan Güttler je na pitanje hoće li 2024. biti najtoplija godina odgovorio kako ćemo "značajno biti iznad 1,5 Celzijeva stupnja".

"Tu je možda dobro reći da to nije 1,5 stupanj u smislu kako ga definira Pariški sporazum, dogovor koji je prije devet godina donesen, a koji je definiran kao prvi cilj koji bismo trebali izbjeći - upravo tih 1,5 stupnjeva. U smislu Pariškog sporazuma tih 1,5 stupnjeva znači kroz dulje razdoblje od desetak godina.

Mi ćemo s ovakvom tendencijom porasta vjerojatno doći u tu fazu da ćemo i taj prvi Pariški cilj, nažalost, preskočiti za desetak godina te je 2024. godina prva pojedinačna kada probijamo taj neslavni rekord", kazao je za HRT.

Također je dodao da postoji aktivna rasprava u klimatološkoj zajednici - imamo li ubrzanje klimatske promjene ili samo trend koji se nastavlja.

"Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Možemo reći da postoji blaga tendencija da se to zagrijavanje ubrzava. Nije očito hoćemo li doći u petu brzinu. Sad smo u nekoj četvrtoj brzini, ako možemo tako reći", kazao je.

Dodaje da smo došli u situaciju da je svijet topliji za jedan i pol stupanj u odnosu na kraj 19. stoljeća.

"Tu je možda dobro reći da, kad bismo stali na ovom nivou zagrijavanja, većina i društava, čak i neke najsiromašnije zajednice bi se uspjele prilagoditi na takav nivo globalnog zagrijavanja. Nažalost, s emisijama koje imamo danas idemo prema svijetu koji je 3 stupnja topliji od prosjeka. To je puno dublja promjena u klimatskom sustavu. Čak i neke najbogatije zemlje se neće moći prilagoditi na takav nivo promjena u klimatskom sustavu", kazao je.

"Apokaliptične ili pesimistične klimatske projekcije nemaju vjerojatnost nula. Nije da su nemoguće", istaknuo je.

Dodao je da se događa to da sustavno iz desetljeća u desetljeće vidimo devastaciju klimatskog sustava, devastaciju biosfere. 

"Međutim, ipak su to promjene koje su i spore, nisu toliko nagle", rekao je.

Istaknuo je i da je, za razliku od nekih drugih kriza, klimatska kriza uvijek u pozadini. 

Dunja Mazzocco Drvar smatra kako napori da se uspori zagrijavanje nisu dovoljni.

- Prvo financijski cilj koji je postavljen za postizanje zajedničke kase od 100 milijardi dolara do 2020. godine, koji nije ostvaren do tada, kada je trebao biti, nego tek 2022. godine. A onda i sve ostalo što pada u vodu. Smanjena je i politička volja, a na to su utjecale i krize. U posljednjih 50 godina izgubili smo 73 posto populacija vrsta - rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

Natalija Dunić je rekla kako raste i temperatura mora i to dvostruko brže od 2005. do danas nego od 1960. godine do danas.

-  Ono što je još zabrinjavajuće je da taj porast temperature, kako u atmosferi tako i u moru, prati i pojava morskih toplinskih valova.

Najviše se to vidi u površinskom sloju - rekla je.

Ivica Kisić je kazao kako su i biljke "reagirale da spase svoj život i opstanu".

- U Slavonskom Brodu je situacija bila katastrofalna. I situacija će biti sve groznija i lošija. Bojim se da će te temperature biti sve više i da će problemi s proizvodnjom hrane biti sve veći. Ali to nije samo u Hrvatskoj, to je situacija u cijeloj Europi i svijetu - rekao je Kisić u emisiji Otvoreno.