Hrvatska pošta već odavno nema monopolistički položaj već svoje poslovanje mora prilagođavati izazovnom i dinamičnom tržištu. Uz sve veću konkurenciju, izazovi su i geopolitička nestabilnost, klimatske promjene, izazovi tržišta rada te ubrzani napredak tehnologije koja čini temelj održive budućnosti ove tvrtke.

Terenski problemi

Poštanski i logistički sektor oduvijek je bio u središtu svih promjena, jer je povezivanje ljudi i tvrtki ključno za funkcioniranje globalnog i lokalnog gospodarstva, kaže Ivan Čulo, predsjednik Uprave HP-Hrvatska pošta s kojim smo razgovarali o načinima na koji se tvrtka nosi s ovim izazovima, ali i o problemu koji muči brojne građane – dostavi pošiljaka te praktičnim problemima s kojima se na terenu susreću njihovi zaposlenici, piše Novi list. 

– Našim poštarima jedan od najvećih izazova su nesređene adrese kojih ima čak i u većim gradovima. Sve je u redu dok je redovan poštar na terenu koji poznaje korisnike i sve finese na svom rajonu, ali kad ga zbog godišnjeg odmora ili bolovanja mijenja kolega, tada dostava postaje izazovna.

Poštari na zamjeni pri dostavi se vode isključivo adresom navedenom na pošiljci jer ne poznaju teren, odnosno korisnike. Na obali i na otocima postoji popriličan broj krivo navedenih adresa, kućanstava i novosagrađenih nekretnina bez označenog kućnog broja i prezimena te općeniti nedostatak poštanskih kovčežića i to su uvjeti koji znatno otežavaju dostavu kolegama koji su na ispomoći.

Takva situacija posljedično rezultira vraćanjem dijela pošiljaka pošiljatelju ili dostavom koja traje dulje od predviđenog. Zbog toga koristimo svaku priliku da podsjetimo korisnike da osiguraju potrebne preduvjete kako bi se dostava pošiljaka odvijala bez poteškoća. To znači postavljanje kovčežića na pristupačne lokacije te redovito ažuriranje adrese kod davatelja usluga.

Posebno želim apelirati na čelnike jedinica lokalne samouprave da sređuju adrese u svojim naseljima kako bi novi poštari, kojih je sve više, mogli obavljati svoj posao. U suprotnom biti ćemo prisiljeni vraćati račune i obavijesti pošiljateljima.

Kad smo kod poštara, kakav je interes mladih za ovo zanimanje, zanima li ih posao poštara?

– Interes kod mladih postoji, no zbog trendova na tržištu rada, velike konkurencije u smislu ponude poslova, ali i zahtjevnosti rada u dostavi dio novih radnika relativno brzo odustane. Oni koji ostanu vrlo brzo postanu rado viđene osobe u mjestu ili naselju u kojem dostavljaju.

Svjesni smo da su najbolji odgovori na izazove tržišta rada, i to pogotovo za operativna radna mjesta, veća materijalna prava radnika te poticanje ugodnog radnog okruženja kroz izgradnju pozitivne kompanijske kulture. Zato uvodimo sve više benefita za radnike kako bismo privukli nove i zadržali postojeće kadrove.

Ulaganje u radnike

Cijela hrvatska ekonomija suočava se s problemom nedostatka radne snage. Kako po tom pitanju stoji državna pošta?

– Fluktuacija i nedostatak radnika nažalost utječu na čitavo gospodarstvo pa tako i na Hrvatsku poštu. Zbog toga kontinuirano radimo na poboljšanju materijalnih prava radnika. Prošle je godine dogovoreno povećanje plaća za 25 posto svim radnicima Hrvatske pošte čija je posljednja faza realizirana u ožujku ove godine.

To je nastavak poboljšanja materijalnih prava naših radnika koje smo započeli još 2022. kada je plaća za 8.000 radnika na operativnim poslovima povećana za 20 posto.

Uveli smo i dodatnu nagradu od 1.200 eura za poštare i vozače koji u tvrtki ostanu do kraja godine, a koji su u sustavu najkasnije od lipnja. Upravo smo za ta radna mjesta detektirali najveću fluktuaciju i potrebu za zapošljavanjem, stoga je ova nagrada još jedan način na koji zadržavamo postojeće i privlačimo nove radnike.

Osim značajnog povećanja plaća, investiramo u poboljšanje radnih uvjeta kroz modernizaciju opreme i radnih procesa, što uključuje i uvođenje novih tehnologija koje olakšavaju rad operativnim radnicima.

Zapošljavate li strane radnike?

– U Pošti radi stotinjak stranih radnika, a većina ih dolazi iz jugoistočne Azije, dok je dio pristigao iz zemalja regije.

Prilikom otvaranja novog sortirnog centra 2019. godine rečeno je da HP zapošljava 10 tisuća radnika s iznadprosječnim primanjima. Kakva je situacija po pitanju broja radnika i njihovih plaća pet godina poslije?

– Sad zapošljavamo oko 8.700 radnika što je rekordno nizak broj. Kad sam preuzeo tvrtku prije osam godina, bilo je 11.000 zaposlenih. Sad radimo više posla, imamo veći broj aktivnosti i ima nas više od 2.000 manje.

To je smišljeno smanjenje koje smo provodili u nekoliko navrata uz stimulativno zbrinjavanje radnika. Dvadeset posto ljudi manje za više posla najbolje pokazuje koliko smo iskorak napravili. Tražimo prostor za rast produktivnosti kojeg još ima i na tome ćemo nastaviti raditi.

U lipnju 2023. prije prve faze povećanja plaće prosječna primanja poštara za opću dostavu s uključenom naknadom za prijevoz i prehranu te dodatak za učinkovitost iznosila su 850 eura. Nakon provedene zadnje faze povećanja plaće, neto prosječna primanja poštara veća su od 1.000 eura.

Napominjem kako se plaće za radno mjesto poštara za opću dostavu mogu razlikovati ovisno o minulom radu, uzdržavanim članovima, mjestu prebivališta radnika te o visini varijabilne nagrade za ostvarene rezultate rada i posebnim uvjetima rada svakog pojedinog radnika, poput rada u smjeni, rada subotom, nedjeljom i slično.

Radnicima Hrvatske pošte godišnje se isplaćuju tri jednokratne prigodne nagrade, i to za Uskrs, Božić, i u obliku regresa. Uz to, svaki radnik ima godišnje ciljeve i sukladno godišnjoj ocjeni dobiva i naknadu na kraju godine vezanu uz svoju učinkovitost.

Jačanje logistike

Osim u radnike, Hrvatska pošta zadnjih godina ulaže značajna sredstva i u jačanje svoje logistike. Kako se HP nosi s konkurencijom u zemljama okruženja?

– U proteklom periodu uložili smo 230 milijuna eura u radnike, suvremenu infrastrukturu te digitalnu transformaciju kako bismo unaprijedili korisničko iskustvo i bili konkurentni na izazovnom i dinamičnom tržištu.

Ključno infrastrukturno ulaganje svakako je naš 50 milijuna eura vrijedan sortirni centar u Velikoj Gorici koji je ujedno i logističko te administrativno središte naše tvrtke. S novim sortirnim centrom značajno smo proširili kapacitete i danas bez problema u jednom danu obradimo i 100.000 paketa.

Jedan od naših ciljeva je nastavak gradnje reputacije pouzdanog regionalnog poslovnog partnera. Naše iskustvo i kapacitete prepoznale su globalne tvrtke poput Amazona za kojeg primjerice organiziramo dostavu za Sloveniju, Grčku, Maltu i Cipar.

No, konkurencija nije najznačajniji izazov s kojim se poštanski operatori i logističari zajedno suočavaju. Geopolitička nestabilnost, klimatske promjene, izazovi tržišta rada te ubrzani napredak tehnologije značajno utječu na naše poslovanje, a poštanski i logistički sektor oduvijek je bio u središtu svih promjena, jer je povezivanje ljudi i tvrtki ključno za funkcioniranje globalnog i lokalnog gospodarstva. Ključan će biti razvoj koji će imati pozitivan učinak ne samo na poslovanje nego i na okoliš. Upravo tehnologija omogućuje nastavak dugovječnosti poštanskog sektora i služi mu kao temelj za održivu budućnost.

Trenutno se logističari nalaze između dva ključna izazova. Velik rast broja paketa s jedne strane te sve veća potreba za održivošću s druge. Naša se industrija suočava s velikom promjenom u strukturi pošiljaka koja jasno ocrtava obrise budućnosti našeg poslovanja, a to su paketi, odnosno e-trgovina.

Prošlogodišnji rezultati potvrđuju taj trend. Broja pismovnih pošiljaka nastavlja padati, a istovremeno jako raste broja paketnih pošiljaka. U 2023. pismovnih je pošiljaka bilo 4,5 posto manje nego u prethodnoj godini, a broj paketa povećan je za 20 posto.

Paketno poslovanje svake godine obara rekorde, pa je tako 2023. Hrvatska pošta uručila više od 15 milijuna paketa. Toliki porast nije moguće odraditi bez nove tehnologije i automatiziranih sustava. Kad je u pitanju uspješno svladavanje dugoročnih izazova, upravo se tehnologija prometnula u ključan aspekt transformacije.

Ulaganjima u novu infrastrukturu i tehnologiju značajno smo proširili kapacitete, a digitaliziranjem poslovanja te uvođenjem automatizacije ubrzali smo naše operativne procese. Novom infrastrukturom otvorili smo i brojne suradnje s velikim domaćim i međunarodnim e-trgovinama.

Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji uspješno se nosimo s rastom internetske prodaje zbog koje svake godine obaramo nove rekorde u broju zaprimljenih paketa. Tehnologija je postala ključni faktor u transformaciji cjelokupnog društva, pa tako i logističkog sektora. Digitalni alati optimiziraju logistiku, poboljšavaju operativnu učinkovitost, održivost i u konačnici zadovoljstvo korisnika.

Želim naglasiti i našu predanost održivom poslovanju koje je jedan od temeljnih stupova naše korporativne strategije do 2030. godine. Tu predanost potvrđujemo konkretnim potezima poput najvećeg voznog parka električnih vozila u Hrvatskoj, vlastite mreže punionica te energetski učinkovitih poslovnih objekata. Samo prošle godine poštari su prešli pet milijuna zelenih kilometara čime je ostvarena ušteda više od 870 tona ugljičnog dioksida.

Socijalna uloga

Hrvatsku poštu nismo privatizirali, ali smo zato odavno liberalizirali tržište poštanskih usluga dolaskom kurirskih ili dostavnih tvrtki. Smatra ih se nelojalnom konkurencijom jer one, za razliku od Pošte, ne moraju dostaviti razglednicu na vrh Velebita jer im je neisplativo. Kako se Pošta bori protiv takve konkurecije?

– Vratit ću se na naš sortirni centar u Velikoj Gorici jer on je prekretnica za razvoj tvrtke. Učinili smo to na sjajan način, napravili smo sigurnu točku koja je srce našeg poštanskog krvotoka. Da nismo to tada napravili, danas ne bismo mogli funkcionirati.

Bili bismo na začelju po tržišnom udjelu što se tiče paketnog poslovanja, a sad smo ozbiljan lider. Drugim riječima, najbolja borba protiv konkurencije je kroz ulaganja koja uključuju modernizaciju, novu tehnologiju i digitalizaciju.

S druge strane ponosni smo na našu ulogu u lokalnoj zajednici i značaj naših poštara te poštanskih ureda u manjim mjestima i na otocima.

Na brojnim šalterima Pošte osim poštanskih možemo obaviti i niz usluga platnog prometa. Pa ipak, Pošta nije bila uključena u upisivanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, nego Fina. Zašto i HP, koji ima daleko više poslovnica od Fine, ne bi postao mjesto gdje građani mogu kupiti državne dužničke papire?

– Moram podsjetiti kako smo bili uključeni u projekt konverzije kuna u euro, a naši radnici u poštanskim uredima odradili su lavovski posao u tom jedinstvenom i opsežnom projektu zamjene valuta. Danas imamo 1.016 poštanskih ureda, a prema Zakonu o pošti moramo imati minimalno 700 ureda.

Nastojimo podizati produktivnost tih sustava pružanjem novih usluga jer želimo da stanovnici manjih mjesta imaju iste mogućnosti, i to na jednom mjestu, kao korisnici u većim gradovima. Naša socijalna uloga i uloga univerzalnog davatelja poštanske usluge takva je da ćemo to nastojati zadržati što je dulje moguće.

Želimo kroz tu mrežu pružiti mogućnost da građani što više usluga obave u poštanskim uredima poput Banke u pošti u suradnji s HPB-om, a to planiramo proširiti i na druge banke. Ugovorili smo s HZMO-om mogućnost da građani sve svoje aktivnosti vezane uz taj zavod mogu obaviti na poštanskom šalteru. Otočke iskaznice, odnosno zahtjeve i distribuciju također radimo preko poštanskih ureda.

Automatizirano skladište

Trenutno intenzivno radimo na tome da se u ponudu uključi što više javnih usluga. Želimo poštanske urede pretvoriti u jedinstvena upravna mjesta na kojima će korisnici u 800 mjesta diljem Hrvatske obaviti sve poslove za koje su morali obilaziti razne šaltere te često putovati u veće gradove. Želimo da svaki poštanski ured nudi istu razinu usluge, kako u gradovima tako i u ruralnim naseljima i na otocima.

Priprema li Pošta još neke investicije?

– Ove godine snažno razvijamo logističke kapacitete, a dva ključna projekta su automatizacija skladišta i proširenje kapaciteta visokoregalnog skladišta. Veliku priliku za razvoj vidimo u logistici koja se veže na rast paketnog poslovanja.

Naime, na domaćem tržištu nedostaje specijaliziranih skladišta koja se bave isključivo brzim segmentom logistike. E-trgovina u zadnjih nekoliko godina ima sve veći utjecaj na maloprodaju, a fokus se s maloprodajnog mjesta prebacio na distribucijske centre koji su postali važna karika za poboljšanje kvalitete usluge.

U tom smislu Pošta će prva na domaćem tržištu ponuditi uslugu u potpunosti automatiziranoga skladišnog sustava. Time širimo spektar logističkih usluga koje Pošta nudi svojim partnerima i poslovnim korisnicima.

Automatizacijom skladišta optimizirat ćemo operativne procese, stvoriti dodatne kapacitete te ubrzati obradu robe, i, ono najbitnije, našim poslovnim korisnicima ponuditi jedinstvenu uslugu na domaćem tržištu.

I kada plaćaju pouzećem, građani moraju biti na oprezu

Sve je više prevara prilikom kupnje preko oglasnika ili interneta i ljudi se nemalo razočaraju kada im poštom stigne nešto što uopće nisu naručili. HP je odlučio doskočiti tom problem kroz uslugu »otkupnina«. Možete li korisnicima objasniti o čemu je riječ?

– Opcija plaćanja pouzećem naša je standardna usluga koja za korisnike, odnosno primatelje svakako povećava razinu zaštite od prijevare jer naručenu robu plaćaju tek u trenutku preuzimanja paketa.

No čak i uz opciju plaćanja pouzećem važno je da primatelji budu na oprezu, kako bi bili sigurni da su doista dobili ono što su naručili. Jedna od opcija koju nudimo našim korisnicima je mogućnost upravljanja pošiljkom koju mogu preusmjeriti u paketomat ili u poštanski ured.

Tako korisnici za sve pošiljke koje dostavlja naš Paket24 dobiju notifikaciju s poveznicom putem koje mogu po potrebi odabrati lokaciju za isporuku koja im najviše odgovara.

Uvođenje paketomata se kritiziralo, ali to postaje ključni kanal dostave

Unatrag nekoliko godina Pošta je uvela i takozvane paketomate, novu uslugu na hrvatskom poštanskom tržištu. Koliko je ta usluga zaživjela u našoj zemlji, jesmo li skloni ostavljanju paketa u paketomatima, što je česta praksa na Zapadu, ili još uvijek odlazimo na šaltere?

– Još 2021. prvi smo na tržištu predstavili paketomate kao novi dostavni kanal, a danas se naši paketomati nalaze čak i na otoku Visu. Kako smo bili prvi, trebalo je upoznati tržištem sa svim prednostima paketomata.

Bilo je mnogo kritika na račun te odluke, ali iz današnje perspektive potpuno je logična i postaje ključni kanal dostave. Paketomati postaju sve popularniji način za preuzimanje i slanje paketa jer su korisnici prepoznali praktičnost tog dostavnog kanala.

Paket možete preuzeti ili poslati od 0 do 24 sata, sedam dana u tjednu. U svim većim gradovima paketi se u paketomate isporučuju već sljedeći radni dan, a ovakav način dostave prilagođen je svim životnim stilovima.

Paketomati su nam važni ne samo iz aspekta boljeg korisničkog iskustva nego i u kontekstu održivog poslovanja jer se njihovim korištenjem smanjuju emisije štetnih plinova.