Prethodni članak

Stručnjaci su jasni: Prekomjerni rad je jako opasan za naše zdravlje 


Stručnjaci upozoravaju da dugotrajni rad može povećati rizik od srčanih bolesti, bolova u donjem dijelu leđa i dijabetesa tipa 2, a kritična točka mogla bi se dogoditi i prije nego što mislite.

Pojačani stres, anksioznost, bol u donjem dijelu leđa, visok krvni tlak… Ako ste dugo radili u uredu, vjerojatno ste dobro upoznati s nekim od načina kako prekomjerni rad može utjecati na vaše zdravlje, piše Ordinacija.hr

Godine 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) objavile su izvješće koje se bavi zdravstvenim rizicima prekomjernog rada. Izvješće je pokazalo da je dugo radno vrijeme, definirano kao više od 55 sati tjedno, odgovorno za veliko povećanje smrtnih slučajeva od moždanog udara i bolesti srca.

Postoji dovoljno podataka koji pokazuju da je pretjerani rad prva profesionalna bolest na svijetu, kaže istraživačica Alexis Descatha.

Kao što istraživanja pokazuju, čak ni 40-satni radni tjedan, koji je dugo bio standard za ravnotežu između poslovnog i privatnog života, nije dobar za naše zdravlje.

Skrivene posljedice prekomjernog rada
Učinci prekomjernog rada na zdravlje mogu biti izravni i neizravni. Stres povezan s dugotrajnim radom može imati izravan utjecaj na vaše zdravlje, držeći vaše tijelo u stalnom stanju napetosti. To zauzvrat dovodi do povišene razine kortizola, što utječe na razinu šećera u krvi i mijenja imunološki sustav.

S vremenom, ako ovaj stres postane kroničan, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, poput visokog krvnog tlaka, glavobolja, tjeskobe, depresije, probavnih problema, bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara ili poremećaja spavanja.

Dugo radno vrijeme također može imati neizravan učinak, oduzimanjem vremena koje osoba može iskoristiti za bavljenje zdravim aktivnostima.

Kad previše radite, nemate vremena dobro spavati, dobro jesti, baviti se sportom, upozorava Descatha.

U izvješću koje su objavili WHO i ILO, većina smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernim radom dogodila se kod radnika starijih od 60 godina, koji su prijavili da su radili 55 sati ili više dok su bili mlađi.

Jaka glavobolja, trnci u stopalima, tupa bol u leđima… Ovo su vrste bolova koje ne smijete ignorirati

Za one koji rade dugo tijekom kraćeg razdoblja – na primjer, završavajući stresan projekt – zdravstveni učinci su manji i mogu se ublažiti ako prestanu raditi prekomjerno.

Iako su najjači učinci vidljivi kod radnika koji rade više od 55 sati tjedno, istraživači napominju da se ti učinci također vide kod radnika koji rade više od 40 sati tjedno.

Kao što istraživanja pokazuju, smanjeni radni tjedni rezultiraju boljom kvalitetom života, boljim spavanjem i smanjenim stresom. Kao rezultat toga, neke zemlje počinju uvoditi kraći radni tjedan i duže vrijeme godišnjeg odmora. To uključuje Island, gdje 86 posto radnika ima četverodnevni radni tjedan, i Dansku, koja ima službeni 37-satni radni tjedan, s pet tjedana obaveznog godišnjeg odmora.

Kako predugo sjedenje povećava rizik
Provođenje dugih sati sjedeći može imati učinak tijekom vremena, povećavajući rizik od razvoja niza kroničnih bolesti, poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa tipa 2.

Uredski radnici također su izloženi većem riziku od određenih ozljeda od prekomjernog rada, poput bolova u vratu ili donjem dijelu leđa.

Sjedenje je stresan položaj za vašu kralježnicu, kaže Ryan Steiner, fizioterapeut na Cleveland Clinic.

Ovi zdravstveni problemi mogu se ublažiti tjelovježbom, pri čemu se rizici osjetno smanjuju kod ljudi koji imaju prosječno 150 do 300 minuta tjelesne aktivnosti tjedno. Ti se učinci također mogu nadoknaditi kratkim aktivnim odmorima tijekom dana.

Paradoks tjelesne aktivnosti
Zanimljivo je i da za ljude koji rade fizički rad, povećana tjelesna aktivnost može djelovati protiv njih, što je fenomen poznat kao paradoks tjelesne aktivnosti. Iako povećana tjelesna aktivnost u slobodno vrijeme pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, povećana tjelesna aktivnost kao dio posla zapravo povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači još uvijek pokušavaju razumjeti razloge za ovaj paradoks, ali jedno od mogućih objašnjenja je da, za razliku od slobodnog vremena, radnici nemaju kontrolu nad duljinom i intenzitetom svoje tjelesne aktivnosti, kao ni nad uravnoteženom prehranom ili kvalitetnim snom.

Fleksibilno radno vrijeme
Zaposlenici koji imaju fleksibilnost u pogledu svog radnog rasporeda, što uključuje mogućnost prilagodbe prema potrebi kako bi se prilagodili zahtjevima njihovog kućnog života, imaju bolje mentalno zdravlje od zaposlenika koji nemaju kontrolu nad svojim rasporedom. Kao što istraživanja pokazuju, ovaj učinak je točan, čak i kada se uspoređuju zaposlenici koji rade sličan broj sati svaki tjedan.


    

 

Još članaka iz "Hrvatska"

Facebook