ZL: Koji je smisao Božića, blagdana Isusova rođenja? Za mnoge se on pogubio u komercijalizaciji, a Advent je postao sve, samo ne u duhu Božića…

Vlč. Ivanek: Pravi smisao Božića, blagdana Isusova rođenja nalazi se upravo u samom adventu, jer u adventu kao vjernici pripremamo se za radosnu proslavu blagdana Božića, ali kao i vjernici za drugi Kristov dolazak koji će doći kao što je i obećao, a taj dolazak zapisan je u Božjem naumu spasenja i samo Bog znade za taj Veliki Dan. Vrijeme adventa stoga je vrijeme priprave, vrijeme kada nam se daje mogućnost da se približimo Bogu, najprije u sakramentalnom smislu u sakramentima izliječenja, sakramentu ispovijedi, zatim da u sebi razmišljamo o Božjim zapovijedima ljubavi, prema Bogu samome, a onda prema svojim bližnjima.  Očistiti srce od svega nebitnoga jest najbolja priprema za Božić. Znamo svi i to da se sve više komercijalizira advent te ljudi osjećaju potrebu da često i više kupuju pa čak možda i ono što kasnije shvate da nije bilo potrebno kupiti. Stoga moje osobno razmišljanje jest da svi trebamo o svemu tome malo razmišljati jer postoje mnogi koji si ne mogu ništa za Božić priuštiti i da bi naš advent trebao u nama  probuditi želju za pomaganje ljudima koji nas okružuju, koji su slabijeg imovinskog stanja i da ne zatvaramo svoje srce prema njima jer najveća je sreća tj. sam čovjek se osjeća sretnijim ako nekome pomogne. Poklonimo svoju ljubav prema ljudima u potrebi kao što je Bog poklonio čovječanstvu dijete Isusa u maloj hladnoj štalici čiji ćemo rođendan za Božić proslaviti.

ZL: Puno ljudi, posebice mlađih, ističu, kako im se Božić više i ne slavi, da više nema te čari. Kako im vratiti zadovoljstvo u obilježavanju i slavljenju ovog obiteljskog blagdana?

Vlč. Ivanek: Živimo u društvu 21. stoljeća gdje je naglim razvojem tehnologije svijet postao užurban te je čovjek postao na neki način robom tehnologije, naročito interneta, mobitela itd., zatim možemo vidjeti i to da je danas rijetko obitelj na okupu jer roditelji rade koji puta oboje po smjenama u firmama, zatim rade nedjeljama i blagdanima te neki i na sam Božić kada bi zapravo obitelj i trebala biti zajedno. No, ne treba zamjerati ljudima jer rade da bi zarađivati za dostojan život obitelji. U svemu navedenome, čovjek je jednostavno, a osobito mladi, zaboravio na one prave čari i radosti Božića koje pamtimo. Stoga bi se trebalo vratiti starini i vidjeti kako su naši stari slavili Božić te bili zadovoljniji i radosniji zbog Božića. Vratiti ponovno naše vrijedne i lijepe običaje za Božić u naše obitelji. Poučiti mlade i našu djecu tim običajima jer ako to ne činimo ti običaji će nestati.

ZL: Sjećate li se kako su izgledali božićni blagdani u Vašem djetinjstvu i možete li  usporediti dolaze li ljudi i danas rado na polnoćke, mise…Da li se više pripremaju duhovno i sa sakramentima, a ne samo za kićenje borova i pečenje kolača?

Vlč. Ivanek: Lijepo je pred Božić malo se prisjetiti djetinjstva koje je bilo pred više od 20 godina kada su ljudi održavali božićne običaje poput nošenja slame pod stol, gdje su ljudi iz susjedstva nakon polnoćke jedni drugima dolazili i čestitali Božić poznati kao božićni i novogodišnji čestitari te se iščekivalo kad je pravo vrijeme da se mogu jesti božićni kolači te naročito božićni ručak koji je okupio obitelj i rodbinu. Zatim kad smo kao djeca za Božić bili više vani u snijegu radili snjegoviće, grudali se i sanjkali, a što se danas rijetko vidi. Kao i u mom djetinjstvu, tako i danas ljudi rado idu na misu polnoćku te na sam Božić te veselo pjevaju božićne pjesme. Što se tiče božićnih kolača, naravno da se bez njih ne može ni zamisliti Božić te kićenje borova, to je ona izvanjska priprema za Božić. A raduje me kao svećenika da se ljudi pripremaju i na onaj unutarnji način sakramentom ispovijedi. U adventskom vremenu u svim našim župama postoji velika božićna ispovijed te me raduje kada vidim ljude da se i na taj način pripremaju. Naročito me raduje kada u adventu ljudi koji ne mogu doći u crkvu na ispovijed zbog bolesti i zbog same starosti pozovu svećenika sa željom da se ispovijede i da prime svetu pričest.

 ZL: U razdoblju smo moderne tehnologije, što kažete nam čestitke putem Facebooka, SMS-a, vibera ili WhatsAppa? Je li to prikladan način čestitanja?

Vlč. Ivanek: Najljepše je čestitati Božić u živom susretu s ljudima. Danas se još može naći kada ljudi šalju poštom čestitke za Božić. No, budući da danas postoje različita pomagala poput Facebooka, Vibera, sms poruka, WhatsAppa, Skypea i ljudima koji žive dosta daleko od nas možemo preko ovih pomagala isto čestitati Božić. Time se pokazuje isto tako da smo se sjetili naših namilijih i da im možemo na ove načine i na jedan jednostavniji način i brže čestitati Božić i Novu godinu.

ZL: Što bi Vi rekli na temu pitanja demografije, ali i iseljavanja iz naših krajeva? Stalno čujemo da Zagorci izumiru…

Vlč. Ivanek: Svjedoci smo kako nas izvještavaju mediji, ali i sami smo toga svjesni da broj rođenih pada naspram broju umrlih.  To ne znači da će uvijek biti tako, broj rođenih bi se lako riješio kada bi obitelji imale materijalne uvjete za rađanje djece. Što se tiče iseljavanja naših ljudi iz naše domovine, žalosno je koji puta gledati kako odlaze, ali imaju dobar razlog, da bi sebi i svojim obiteljima u zemljama Europske unije, ali i izvan nje stvorili bolje uvjete za život. Treba živjeti u nadi da će se stvari popraviti i da nećemo dugo slušati kako Zagorci izumiru.

ZL: Kakvo je stanje s natalitetom u humskoj župi?

Vlč. Ivanek: Naša općina Hum na Sutli podijeljena je na dvije župe: župa Taborsko gdje živi oko 3500 ljudi te na župu Prišlin gdje živi oko 1700 ljudi. Kao župnici bilježimo u svoje matice župe broj krštenih i broj umrlih. U župi Prišlin gdje djelujem  kao upravitelj župe broj rođenih opada, a broj umrlih raste. No, raduje me to što je ove godine bilo više rođenih nego umrlih, samo što još sva djeca nisu krštena nego će biti krštena iduće godine u župi Prišlin jer u našoj crkvi je jako hladno, nemamo grijanja još za sada pa da se bebe ne razbole. Pričekat ćemo proljeće i ljeto kada je toplije vrijeme te se nadam da će broj rođenih i dalje rasti u našoj općini.

 ZL: Sve se više čuje da se Crkva previše miješa u politiku i vođenje države. Pratite li Vi politička zbivanja i što mislite o tome?

Vlč. Ivanek: Po svome poslanju, ali i zbog toga što je većina ljudi u našoj domovini katoličke vjerospovijesti, Crkva ima dužnost brinuti za vjerski, ali i građanski život svojih vjernika, pogotovo u slučajevima kada se uvidi da je u pitanju dostojanstvo ljudske osobe te je po svome poslanju moralna i etička vertikala u društvu. Stoga smatram da kada se pogleda situacija onda se može reći da se Crkvu premalo pita o nekim stvarima i da je premalo zastupljena u našem društvu. Osobno, kao i ostalim građanima naše domovine, teško je danas preko medija biti neupućen u politička zbivanja te često potičem vjernike na molitvu za one koji su na vlasti, jer oni imaju veliku odgovornost za društvo te smo svjesni da koji puta kao i svi mi pogriješe te im je potrebna naša molitva.

ZL: Kako izgleda jedan radni dan župnika?

Vlč. Ivanek: Kao upravitelju župe sv. Petra Apostola u Prišlinu povjerena mi je duhovna skrb za župu, ali i za samostan časnih sestara Karmeličanki Božanskog Srca Isusova u Poredju te za starice koje borave u njihovom staračkom domu. Svaki radni dan započinje ustajanjem u 6 sati te jutarnjom molitvom časoslova, zatim u 7 sati je misa u samostanu.  Nakon mise obilazim korisnice staračkog doma te ako je potrebno ih ispovijedim i pričestim. Nakon mise u Poredju od 9 do 11 sati prije podne radno je vrijeme župnog ureda gdje  je to vrijeme namijenjeno župljanima za bilo koje njihove potrebe te je to vrijeme kad se obavljaju i kancelarijski poslovi: vođenje župnih matica, vođenje ekonomije župe, pisanje različitih dopisa, ali raduje me kad vjernici dođu bez obveze kako bi malo porazgovarali. Župni ured radi i poslijepodne od 16 do 17 sati, a u 17 sati je večernja sveta misa. U međuvremenu rada župnog ureda dat je na raspolaganje župljanima ako je potrebno obilazak vjernika po kućama, ako im je potrebno podijeliti sakrament ispovijedi ili bolesničko pomazanje. Ovisi o danu u tjednu, u našoj župi odvijaju se razni susreti župnog Caritasa, mladih iz župe, susret ministranata, župnog zbora itd. Radni dan, kako je započeo, tako i završava molitvom.

ZL: Po prvi puta se u Humu na Sutli prikazuju žive jaslice. Tko sve sudjeluje u prikazu i kada će ih vjernici moći vidjeti?

Vlč. Ivanek: Sama inicijativa i plan živih jaslica krenula je početkom ove godine pod inicijativom predsjednice glumačke sekcije Kuburaškog društva  sv. Petra iz Gornjeg Breznog Sare Kolar te je ovih dana krenula realizacija živih jaslica. Žive jaslice nalazit će se ispred stare gospodarske zgrade kod crkve u Prišlinu. U programu sudjeluju: glumci iz glumačke sekcije kuburaškog društva koji će scenski prikazati biblijski prikaz Isusova rođenja u Betlehemu, zatim dječji zbor Humčeki, župni zbor iz Prišlina, mladi iz župe Prišlin. Vjernici će žive jaslice moći vidjeti 24. prosinca u Prišlinu s početkom u 19 sati. Ovim putem pozivam sve zainteresirane. Nakon toga bit  će sveta misa u 20 sati u župnoj crkvi u Prišlinu. Iskoristio bih da ovim putem zahvalim svima koji su se uključili i pripomogli oko realizacije živih jaslica u Prišlinu.

ZL: Kakvu biste božićnu poruku uputili vjernicima i građanima Krapinsko – zagorske županije?

Vlč. Ivanek: Temeljna je radost, temeljno veselje je u ovomu: Bog, Sin Božji stupio je na zemlju, čovjekom postao, učovječio se. Od danas, sasvim je nešto drugo – biti čovjek. Od danas, povijest se Boga piše na zemlji, ali se i povijest čovjekova piše na nebu. Stoga, čestitati Božić znači – čestitati svakome čovjeku što je ljubljen od Boga. Čestitam ti, dakle, brate čovječe, što te Bog ljubi, što si brat Kristov, što si s njime Božji baštinik!