Prethodni članak
Sljedeći članak

Ekologija: Zeleni otoci, zagorska Potemkinova sela

Arhivska fotografija
Komunalno poduzeće Krakom iz Krapine zbrinjava otpad na području grada Krapine, te općina Đurmanec


Arhivska fotografija

Komunalno poduzeće Krakom iz Krapine zbrinjava otpad na području grada Krapine, te općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Zelene otoke financiraju jedinice lokalne samouprave. Smješteni su na javnim površinama za odvojeno prikupljanje otpada: građani bi trebali uredno selektirati papir, staklo i PET ambalažu. No, sve je to uzalud. Obična fasada. Odvojeni otpad 'krakomovci' istovare u isti kamion i sve odvezu u Gorjak.

Ponovimo taj apsurd. Da, vozači kamiona bez da selektirani otpad u postavljenim zelenim otocima odvojeno i odvoze, sve strpaju u 'jedan koš' i odvoze na odlagalište. Čemu onda sve to, postavljanje zelenih otoka, njihovo financiranje… kada na kraju sve postaje velika hrpa pomiješanog smeća?

Cerovečki: 'To nije moguće'

Marijan Cerovečki, rukovoditelj komunalnih djelatnosti u Krakomu kaže kako to nije moguće, jer za svako pražnjenje zelenog otoka postoji prateći list koji se mora ispuniti.

- Otpad koji se reciklira odvozi se ciljano. Dakle, jedan dan se kupi samo papir, kad se napuni otok staklom onda staklo, pa plastika… Valjda zato kada građani vide da kamion prazni zeleni otok, misle da prazni sve i sve stavlja u isti kamion – objašnjava Cerovečki, te ističe kako kod njih u firmi možemo uredno provjeriti sve prateće listove. Uredno ih, dodaje, posjećuje revizija i inspekcija.

No, Cerovečki ukazuje na jedan drugi problem, a to je neodgovorno ponašanja građana kod samog selektiranja smeća. - Bacaju sve i svašta, pa i crknute pse i mačke – upozorava rukovoditelj Cerovečki.

Kako su nam objasnili u Krakomu, na Gorjak se baca neopasni otpad, dakle komunalni otpad u što spada kućno smeće. Otpad koji se reciklira ide na druga mjesta. Papir u Proting Horvat d. o.o i Uniju papir d. d. Zagreb, staklo u tvornicu prerade stakla Vetropack Stražu u Humu na Sutli, a plastika u Centar za reciklažu plastike u Podrute pokraj Novog Marofa koje je prvo cjelovito postrojenje takve vrste u Hrvatskoj, temeljeno na najmodernijim tehnologijama sortiranja, pranja te regranuliranja PET-a i ostale plastike.

Tako bi to barem trebalo biti u praksi…

Artić: 'Prisiljeni smo bacati većinu otpada na Gorjak'

Ljudi u te zelene otoke predviđene za papir, staklo i plastiku bacaju svašta. Ne biste vjerovali, da vam se smući. Kada je kolinje bacaju se svinjska crijeva, baca se zemlja, šuta, crknute životinje, tepisi i nama je jako teško to selektirati. Papir je koliko-toliko u redu iako i u njemu ima smeća, ali u otocima predviđenim za bacanje stakla ima kojekakvog smeća. Kada smo takvo staklo vozili u Stražu, istog časa smo se morali pokupiti natrag. Od plastike se mogu samo pronaći boce Čarlija i drugih deterdženata, plastičnih boca nema. To pokupe ili Romi ili naši građani - rekao je Ivan Artić iz poduzeća Krakom koji radi na zbrinjavanju otpada. Tako su, kaže, doista prisiljeni bacati većinu otpada na Gorjak, jer to što nalaze u otocima ne može u reciklažu.

- Ljude je potrebno educirati - rekao je Artić i dodao kako je Krakom u suradnji s lokalnim samoupravama u postupku nabave još jedne kante za recikliranje otpada na licu mjesta, dakle u domaćinstvima. Zahtjev se prosljeđuje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi tu kantu trebao financirati u određenom postotku. Za početak bi to bila jedna kanta u kojoj bi se selektirao papir i plastika.

Koliko to košta?

Postavljanje zelenih otoka u općinama i gradovima financirale su jedinice lokalne samouprave i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s time da su njihovi vlasnici lokalne samouprave. Koliko je zelenih otoka u kojoj općini postavljeno ovisi o planu gospodarenja, što definira 'struka'. Općina Đurmanec, ima devet zelenih otoka koji su stajali 150.000 kuna, a čije postavljanje je pola platila Općina, pola Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Krakom tu uslugu zasebno ne naplaćuje, već to ide u cijenu odvoza kućnog smeća. I u drugim općinama je situacija ista, jedino što varira broj zelenih otoka, kao i omjer u sufinanciranju koji je deset ili dvadesetak manji ili veći.

Još članaka iz "Krapina"

Facebook