Prethodni članak
Sljedeći članak

[FOTO] FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKI: Tu lepi su cajti

Na festivalskoj pozornici sinoćnje druge večeri izvedena je popevka manje, jer je osječki Zagorec, Stjepan Jeršek Štef, umjesto na pozornici,zbog iznenadnih zdravstvenih teškoća ,završio u Specijalnoj bolnici za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju u Krapinskim Toplicama


Dirigent Siniša Leopold, umjetnički ravnatelj Festivala kajkavskih popevki, može odahnuti. Ovogodišnji, 53. festival je završen s pozitivnim dojmom, a festivalska baština kajkavskih popevki bogatija je za 23 nova skladateljska uratka.

No, na festivalskoj pozornici sinoćnje druge večeri izvedena je popevka manje, jer je osječki Zagorec, Stjepan Jeršek Štef, umjesto na pozornici,zbog iznenadnih zdravstvenih teškoća ,završio u Specijalnoj bolnici za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju u Krapinskim Toplicama. Tako je TV gledateljstvo i publika u dvorani ostalo bez jamačnog užitka u nastupu omiljenog pjevača koji je, uz „Podvinčane“, trebao pjevati popevku „Proščenje“ Tonija Eterovića.

Po ocjeni mnogih Adam Končić pružio je svoju najljepšu festivalsku interpretaciju popevkom „Još ti navek „ Ivana Kovačića. Minea popevkom Zorana Mišolongina „Tu lepi su cajti“, uz klapu „Marof“, bez obzira na mediteranski glazbeni ugođaj, mogla bi osigurati radijsku slušanost. Bojan Jambrošić zadivljuje glasom i ljepotom interpretacije, posebice kad mu dodijele skladbu pisanu po njegovoj vokalnoj mjeri, kao što je popevka krapinskoga tandema Kukovačec-Novina „Spomenek na naš breg“. „Međimurski ftič“ ,Mirko Švenda Žiga, također je bio nagrađen dugim pljeskom publike, kao i krapinska miljenica Gordana Ivanjek Tušek.

Bila je zastupljena i koncertna popevka, s vrsnim interpretacijama festivalske povratnice Lidije Horvat Dunjko, Josipe Lončar, Kristine Anđelke Đopar i Lucije Jelušić u duetu s Filipom Hozjakom. Efektni festivalski završetak pripao je kvartetu „Gubec“ sa „štimung“ popevkom „Dej naj“. Publika se nije zamarala jesu li baš sve otpjevane note odabranih popevki glazbeno vezane uz kajkavsko podneblje ili su, možda, njihovi autori zavirili u kajdanke drugih skladatelja. Ako se posuđuju narodne nošnje, što se ne bi i note!

Još članaka iz "Krapina"

Facebook