Može i bez druga
U Hrvatskoj ima 15% samohranih roditelja. Prvenstveno su to samohrane mame no, sve se više vodi računa i o samohranim oč
U Hrvatskoj ima 15% samohranih roditelja. Prvenstveno su to samohrane mame no, sve se više vodi računa i o samohranim očevima.
U županijskom Obiteljskom centru u Krapini održana je tribina pod nazivom ´´Uloga samohranih roditelja´´. Cilj tribine bio je unaprijediti znanje o pravnim, socijalnim i psihološkim aspektima samohranog roditeljstva i značenja socijalne podrške u prevladavanju teškoća, te socijalnim vještinama za kvalitetnu komunikaciju s djecom i širom socijalnom mrežom.
Edukativna tribina održana je u sklopu Plana aktivnosti Krapinsko-zagorske županije, a povodom 20. godišnjice Hrvatske mreže zdravih gradova. O ulozi samohranih roditelja govorile su defektologinja Tanja Cujzek-Semov i socijalna radnica Sandra Kos. Samohranim roditeljima, prvenstveno majkama govorile su o pravnoj regulaciji, o statističkim podacima u Hrvatskoj i svijetu, o psihološkim i socijalnim aspektima samohranog roditeljstva, o najčešćim problemima s kojima se samohrani roditelji susreću, te udijelile i nekoliko savjeta.
Sve više ´samaca´
- Samo posljednja tri desetljeća broj samohranih roditelja narastao je sa 11,5% na 15% udjela u ukupnoj populaciji. Prosječna dob im je 38 godina. U jednoroditeljskim obiteljima dominiraju žene. U Hrvatskoj 83% jednoroditeljskih obitelji čine majke s djecom, a 17% očevi. Najviši udio samohranih očeva, čak 20% ima u Danskoj, Luxemburgu i Finskoj. Samohrani očevi predstavljaju društvenu grupu koja je dosada bila zanemarena i prešućivana, a oni sami za sebe govore da se osjećaju nevidljivim, usamljenim i društveno izoliranim. Usto, samohrani roditelji imaju manje novca, većinom neriješen stambeni status, a kako bi osigurali svojoj djeci egzistenciju ili malo bolji životni standard često moraju raditi i dodatne poslove – s tim podacima upoznale su samohrane mame djelatnice Obiteljskog centra u Krapini tijekom cjelodnevnog predavanja.
Na tribini se govorilo i o dobrim stranama samohranog roditeljstva: izostanak negativnog bračnog iskustva, zadovoljstvo što mogu slobodno i samostalno donositi odluke koje se tiču njihovog života i života djece, te bliskost i povjerenje koje se stječe između roditelja i djece.
Inače, nema nekog posebnog zakona koji bi regulirao status i prava samohranih roditelja u Hrvatskoj. No, postoje neka prava iz radnog odnosa: samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, te može raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu samo pod uvjetom da je isto tako dao pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.