Županijska skupština Krapinsko – zagorske županije na današnjoj je sjednici izglasala proračun za 2025. godinu.  Konsolidirani proračun za 2025. godinu iznosi 267.637.906,99 EUR, što je povećanje za 41.904.067,41 EUR ili više za 19% u odnosu na II. Izmjene i dopune Proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2024. godinu kada su isti iznosili 225.733.839,58 EUR.

Projekcije prihoda za 2026. godinu iznose 247.400.609,79 EUR, dok projekcije prihoda za 2027. godinu iznose 179.887.710,27 EUR.

Izvorni Proračun Krapinsko-zagorske županije za 2025. godinu iznosi 103.583.232,98 EUR, što je povećanje za 35.424.933,83 EUR ili više za 52% u odnosu na II. Izmjene i dopune Proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2024. godinu kada su isti iznosili 68.158.299,15 EUR. Projekcije prihoda za 2026. godinu iznose 101.242.175,56 EUR, dok projekcije prihoda za 2027. godinu iznose 40.514.145,84 EUR.

Proračun je donijet s 22 glasova za, 5 glasova protiv i 2 suzdržana glasa.

-Proračun je rekordan, najveći od kada postoji Županija, od 1993. godine. Toliko je velik zbog niza investicija u obrazovanju i zdravstvu koje će se provoditi na području Krapinsko – zagorske županije u 2025. i 2026. godini – rekao je župan Željko Kolar te pojasnio što proračun nosi -  16 škola sa 6 sportskih dvorana kroz NPO za jednosmjensku nastavu, energetsku obnovu tri škole kroz APN, dvije škole kroz cjelovitu obnovu kroz Fond solidarnosti,   Znanstveni edukacijsko - zabavni centar preko NPO – a, Ministarstva kulture i Aglomeracije grada Zagreba te ulaganja u Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske i Stubičke Toplice, gdje je zajednička investicija 32 milijuna eura.

-Mi ćemo u jednom trenutku, na jesen 2025. godine, imati otvorena minimalno 24 gradilišta, što se nikada do sada u povijesti nije dogodilo. Kao što je bilo veliki izazov uravnotežiti proračun za 2025. i 2026. godinu, isto je tako veliki izazov provesti sve te projekte i izgradnje, a da budemo u zakonskom roku, koji je za NPO 30.6.2026. godine. Imamo informacije da će se rok produžiti za izgradnju do kraja 2026. godine, a da će plaćanja moći biti do kraja trećeg mjeseca 2027., no mi planiramo sve projekte završiti u 2026. godini i ništa nismo planirali u proračunu za 2027. godinu – pojasnio je župan.

Župan je nakon sjednice komentirao i spočitavanje oporbe, koja je glasala protiv proračuna, zbog kreditnog zaduženja Oporba u Skupštini spočitava kreditna zaduženja koja su potrebna za sve ove projekte, a iznose 8,8 milijuna eura za NPOO i 13 milijuna eura za projekt Piškornica.

-Razumijem oporbu da su u jednom laganom očaju iz jednostavnog razloga što ne mogu prihvatiti da će i sljedećih četiri godine biti u oporbi. Ja to u potpunosti razumijem. Kada imate takav proračun, projekte i rezultate, za njih bi bilo puno bolje da su podržali ovaj proračun. A pokušat ću reći samo jedan razlog. Projekt ove Vlade, stranački njihove Vlade, je zapravo jednosmjenska nastava. I oni su danas glasali protiv jednosmjenske nastave. To je nacionalni projekt, gdje je potpisan međunarodni ugovor za taj javni poziv i gdje mi moramo ispoštovati sve ono što je Europska komisija i Unija od nas tražila da bi Vlada opravdala taj silni novac koji će se uložiti i oni su glasali protiv toga. To nikako ne mogu razumjeti – rekao je Kolar.

Dodao je da je proračun uravnotežen i da je zatvorena financijska konstrukcija za sve projekte. Naše kreditno zaduženje, anuiteti koje ćemo plaćati od 2026. godine, su manji od odnoga što ćemo mi u 2025. godini iz vlastitih sredstava uložiti u pokrivanje određenih projekata. Drugi dio priče je da nema niti jedne županije u RH koja će moći zatvoriti taj financijski ciklus, a da se kreditno ne zaduži. Jednostavno, naši fiskalni kapaciteti nisu takvi, a to je prilika stoljeća, koju treba iskoristiti – dodao je župan Kolar, još jednom istaknuvši da kreditno zaduženje na 10 ili 15 godina Županiji ne predstavlja apsolutno nikakav problem da to isfinancira iz vlastitih sredstava.  – Čak smo vodili brigu i ostavili mogućnost dodatnog kreditnog zaduženja od 15 posto za kapitalnu investiciju, Centar zdravlja srca i mozga u Krapinskim Toplicama, čija je vrijednost 52 milijuna eura, ako bi bilo sluha unutar Vlade RH i resornog ministarstva da krenemo u realizaciju tog projekta. Povećali smo ulaganja za gospodarstvo, poljoprivredu, hitne službe, udruge civilnog društva, sport, vatrogasce, nikome nisu smanjena sredstva, osim za rad župana i Županijske skupštine – istaknuo je Kolar.

Župan je dodao da je izuzetno zadovoljan proračunom za iduću godinu. - Bit će veliki izazov istovremeno voditi tolike projekte i morat ćemo se u ljudskim kapacitetima osnažiti jer s ovim brojem ljudi koje imamo, vrlo ćemo teško ispratiti sve projekte do kraja. Ne mogu shvatiti da proračun bude preambiciozan, ako imate zatvorenu financijsku konstrukciju koja ne ugrožava apsolutno nikoga. Veselim se otvaranju gradilišta, samoj gradnji, a najviše se veselim kada ćemo u školsku godinu 2026./2027. krenuti u jednosmjensku nastavu – zaključio je Kolar.

Vijećnik Zoran Gregurović ispred HDZ – a pojasnio je glasanje protiv proračuna. - Prošle smo godine bili suzdržani za proračun jer uistinu je bilo puno projekata, pogotovo koji se financiraju kroz fondove EU ili kroz razna ministarstva, a tako je i ove godine. Da samo ne kritiziram, pohvaljujem sve županijske službe i sve u Županiji koji su pripremali i pripremaju te projekte da bi se mogli kandidirati i povući sredstva i to je ono što je dobro. No, ono što smatram da nije dobro i zašto sam konkretno i osbno rekao da sam protiv takvog proačuna, je to što se vidi da određene stvari koje nisu jednake prema svima. Još u prošlom sazivu sam upozoravao na problem dvorane u Petrovskom. Znamo i pohvaljujem da se sagradila županijskim sredstvima dvorana u Hrašćini, pohvaljujejm i što je Županija osigurala 1,2 milijuna ili 1,8 milijuna eura za školu u Poznanovcu, no međutim, onda je takav kriterij trebao biti i za izgradnju dvorane na Petrovskom, a ne da se ondje tražilo da 50 posto sufinancira Općina. Ne možemo sve općine po fiskalnom kapacitetu stavljati u isti koš. Primijetio sam i da se značajna sredstva osiguravaju za promociju, marketing i slične stvari, a sigurno se moglo dio tih sredsava preusmjeriti na druge stvari. Usitinu pohvaljujem projekte koji su pokrenuti, to su dobri projekti za naše žitelje županije, no taj jedan kriterij me osobno zasmetao – rekao je Gregurović.

Župan Kolar tu je komentirao da su različiti kriteriji za sufinanciranje od općine do općina. -  Mi smo imali naše investicije kada smo financirali u pojedinim gradovima i općinama u stopostotnom iznosu, imali smo trenutaka kada smo financirali 50:50, imali smo trenutaka kada smo se mi kreditno zaduživali pa su općine nama plaćale dio kredita i imali smo i kontra. Svaki od tih projekata je bio kroz drugi javni poziv, natječaj ili u nekom drugom vremenu. Ne može se uspoređivati ono što smo radili 2019. ili 2020. i ono što ćemo raditi 2025. godine.  Neke JLS su izgradile sporstke dvorane bez bilo kakvog učešća KZŽ, ima ranih modela po kojima se funkcionira, svi su jasni i transparetni – rekao je župan.