Prethodni članak
Sljedeći članak

Slovenci otpustili 80 hrvatskih staklara

Iz velikog gospodarskog diva, Staklarne Boris Kidrič u Rogaškoj otpušteno je 138 radnika. Iako je naša informacija bila


Iz velikog gospodarskog diva, Staklarne Boris Kidrič u Rogaškoj otpušteno je 138 radnika. Iako je naša informacija bila da je među otpuštenima 95 posto Hrvata, Stjepan Miklaužić sindikalni povjerenik susjedne tvrtke Staklarna Rogaška, kojem se javljaju svi dnevni migranti iz Hrvatske zaposleni u Sloveniji, kaže da je riječ o njih osamdesetak te da se ne radi o šikaniranju hrvatskih radnika.



Niječu šikaniranje

U ovom je trenutku sve zakonski čisto, a otpušten je po prilici jednak broj Slovenaca i Hrvata kaže Miklaužić.

Ovo poduzeće se, naime, nalazi u tzv. prisilnoj poravnavi odnosno postupaku u kojem je poduzeće svoje dugove dužno vratiti u roku godinu dana. Ako prisilna poravnava odnosno slovenski postupak provođenja financijske i kadrovske konsolidacije ne uspije ostaje stečaj.

Ova je priča, ističe Miklaužić, međutim otvorila drugi velik problem. Svi Hrvati, dneveni migranti koji godinama i desetljećima rade u Sloveniji nemaju nakon otkazivanja Ugovora o radu nikakva prava. Naime, prema slovenskim zakonima jer nemaju na području Slovenije prebivalište, nemaju pravo na naknadu na zavodu za zapošljavanje u zemlji u kojoj rade, a zbog naših zakona nemaju pravo ni u Hrvatskoj.

Činjenica je da se upravo na ovim ljudima prelama famozan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Slovenije i Hrvatske, po kojem su doduše umirovljenici dobili neka prava, ali o nama, dnevnim migrantima, nema niti jedne riječi.

Bez ikakvih prava

Slovenski radnici koji su ostali bez posla imaju pravo na naknadu na slovenskom zavodu za zapošljavanje u trajanju od dvanaest mjeseci, a ovi ljudi, uglavnom iz Krapinsko-zagorske županije odnosno općina Desinić, Đurmanec, Hum na Sutli te gradova Pregrade i Krapine, nakon i više od dva desetljeća staža ostaju bez ikakvih prava.

Da su se kojim slučajem, a što pokušavaju neuspješno ovih dana, prije otkazivanja Ugovora o radu uspjeli prijaviti u Sloveniji, pravo na naknadu na slovenskoj burzi imali bi i on i kaže Miklaužić. Ističe da su baš ovi radnici najgore prošli jer će otpuštanja biti primjerice i u poduzeću u kojem on radi, no tek u svibnju do kada će mnogi dneveni migranti iz Hvatske uspjeti naći adresu u Sloveniji na koju će se prijaviti.

Ako se radi o šikaniranju, to sigurno nije od strane slovenskih poslodavaca, već naše države koja o ovome nije vodila računa kod potpisivanja Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Slovenijom kategoričan je Miklaužić.

Izvor: Večernji list

Još članaka iz "Krapina"

Facebook