Prethodni članak
Sljedeći članak

U Hrvatskoj godišnje oboli otprilike 13 tisuća ljudi zbog moždanog udara , trećina umre, trećina ostanu invalidi, a trećina ih se oporavi

Želja nam je prije svega da ovakvim tribinama i prevencijom osvijestimo ljude da brinu o svom zdravlju – rekla je zastupnica Marija Puh.


U Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina održana je tribina pod nazivom “Čovjek je čovjeku lijek – prevencija moždanog udara“, a povodom Dana crvenih haljina, javnozdravstvene akcije koja za cilj ima podizanja svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena.

Na poziv saborske zastupnice Marije Puh tribinu su održali prof. dr. sc. Veljko Đorđević i prof. dr. sc. Marijana Braš, izvanredni profesori Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Moždani udar globalna prijetnja koja pogađa sve veći broj ljudi i ugrožava njihov život, zdravlje i kvalitetu života, te je jedan od glavnih uzroka smrti.
– U Republici Hrvatskoj moždani je udar na drugom mjestu prema smrtnosti, a najviše pogađa žene, čak jedna od pet žena doživi moždani udar. Potaknuta nacionalnom akcijom, odnosno Danom crvenih haljina, odlučila smo organizirati ovu tribinu u Krapini i pozvati profesora Đorđevića i profesoricu Braš iz Zagreba kako bi naše građane upoznali s rizicima, znakovima i onim najvažnijim, kako prepoznati simptome moždanog udara. Zabrinjavajuće je da je europsko istraživanje pokazalo kako samo jedna od pet osoba može i zna prepoznati te simptome na vrijeme. Želja nam je prije svega da ovakvim
tribinama i prevencijom osvijestimo ljude da brinu o svom zdravlju i ako na taj način spasimo samo jedan život, mislim da smo učinili jako puno – rekla je Marija Puh.

– U Hrvatskoj godišnje oboli otprilike 13 tisuća ljudi zbog moždanog udara, a od toga nažalost značajan dio njih umre, bilo neposredno nakon moždanog udara ili od posljedica. Važno je napomenuti kako umire više žena nego muškaraca tako da se traže specifični razlozi zašto je to tako. Mi psihijatri smo tu uključeni jer su i stres i depresija veliki čimbenici rizika kojeg treba sprječavati i raditi na prevenciji. Oni čimbenici rizika na koje možemo djelovati su naravno prehrana, regulacija krvnog tlaka, masnoća, šećera, zatim fizička aktivnost, odnosno zdravi stilovi življenja o kojima se danas često govori. A oni na koje ne možemo djelovati vezani su uz obiteljsku anamnezu odnosno genetiku, kao i uz dob i spol – objasnila je Marijana Braš te nabrojala neke od simptoma moždanog
udara koji se ne smiju ignorirati. – Tragično je što jako puno ljudi ne prepoznaje tako jednostavne simptome i malo njih ili gotovo nitko se ne javi za pomoć, a posljedice su fatalne. Dakle, to su iznenadne glavobolje praćene mučninom i povraćanjem, visoki krvni tlak, smetnje govora koje nastaju iznenada, smetnje pokreta, jednostrani osjećaj slabosti mišića ili smetnje vida s poremećajem ravnoteže te smetnje gutanja – kazala je Braš.

Veljko Đorđević napomenuo je kako su preventivne aktivnosti glede moždanog udara krenule prije 40 godina, kada su organizirani prvi skupovi na kojima se govorilo o prevenciji i uklanjanju reverzibilnih čimbenika rizika kao što su pretilost, pušenje, visoki krvni tlak i dijabetes. – Nažalost mi se i danas suočavamo s velikim brojem osoba koje obolijevaju od moždanog udara, a oduvijek je vladalo neko pravilo, trećina umre, trećina preživi ali su invalidi, a trećina se oporavi. Tehnologija je posljednjih 20 godina izrazito napredovala, tako da danas spašavamo i one koji su prije 20 godina umirali, ali nama nije cilj samo liječiti. Ukoliko želimo da živimo dugo i kvalitetno predstoji nam promjena nezdravih navika, promjena ponašanja i ulaganje u svoje zdravlje, a koje ne traži dodatan novac, nego dodatan napor i zdrav razum kako bi se svatko počeo baviti sobom i članovima svoje obitelji – zaključio je Đorđević. Profesor Đorđević osvrnuo se i na izjavu doktora Andrije Štampara da je „važnije obavještavati narod od donošenja zakona“, pa su projekti poput ove tribine definitivno dobrodošli kako bi porazgovarali sa što više građana i osvijestiti ih o rizicima i simptomima kako moždanog udara, tako i drugih bolesti.

Još članaka iz "Krapina"

Facebook