Zagorke i Slovenke zajedno u Titovoj školi
U najvećem hrvatskom muzeju na otvorenom, kumrovečkom muzeju “Staro selo”, ovih predbožićnih dana provodi se
U najvećem hrvatskom muzeju na otvorenom, kumrovečkom muzeju “Staro selo”, ovih predbožićnih dana provodi se projekt Stari obrti - nove atrakcije za kulturni turizam.
Zagorski obrti
Taj projekt sufinancira Europska unija u sklopu programa INTERREG III A u području prekogranične suradnje Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Osnovni cilj i tema projekta su korištenje tradicijskih resursa Zagorja za potrebe sve traženijeg kulturnog turizma.
Brojni zagorski tradicijski obrti, znanja i vještine bogatog zagorskog povijesnog naslijeđa svakim danom sve više nestaju. Kako bi ih spasili od zaborava, Kumrovčani su ih revitalizirali i primijenili u obliku prihvatljivom načinu življenja čovjeka u 21. stoljeću. Zagorci su osmislili model koji bi mogao biti prihvatljiv turistima koji se sve više vraćaju povijesti i načinu života zagorskog seljaka od prije stotinjak i više godina.
U sklopu projekta u kumrovečkom “Starom selu”, u staroj kumrovečkoj školi koju je prije stotinjak godina pohađao najpoznatiji Kumrovčanin Josip Broz Tito, proteklog se vikenda održavala radionica izrade božićnih ukrasa od krep papira te izrada lutaka u zagorskoj narodnoj nošnji. Uz brojne čuvarice tradicije iz čitavog Zagorja i mlađe naraštaje sudjelovale su i partnerice iz Slovenije, članice Prosvetnog društva “Janez Trstenjak” iz Huma pri Ormožu.
Čuvarice tradicije
Uz pjevanje starinskih tradicijskih božićnih pjesama, baš “kak su to nekad delale i njihove bake”, izrađivao se kinč za ukrašavanje svetog vugla, božićnih jela i ostalih prostorija u tradicijskoj zagorskoj hiži. Nositelj cjelokupnog projekta revitalizacije tradicijskog zagorskog kulturnog turizma s hrvatske strane su Muzeji Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, te Muzej “Staro selo” Kumrovec.
Izvor: Večernji list
Zagorski obrti
Taj projekt sufinancira Europska unija u sklopu programa INTERREG III A u području prekogranične suradnje Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Osnovni cilj i tema projekta su korištenje tradicijskih resursa Zagorja za potrebe sve traženijeg kulturnog turizma.
Brojni zagorski tradicijski obrti, znanja i vještine bogatog zagorskog povijesnog naslijeđa svakim danom sve više nestaju. Kako bi ih spasili od zaborava, Kumrovčani su ih revitalizirali i primijenili u obliku prihvatljivom načinu življenja čovjeka u 21. stoljeću. Zagorci su osmislili model koji bi mogao biti prihvatljiv turistima koji se sve više vraćaju povijesti i načinu života zagorskog seljaka od prije stotinjak i više godina.
U sklopu projekta u kumrovečkom “Starom selu”, u staroj kumrovečkoj školi koju je prije stotinjak godina pohađao najpoznatiji Kumrovčanin Josip Broz Tito, proteklog se vikenda održavala radionica izrade božićnih ukrasa od krep papira te izrada lutaka u zagorskoj narodnoj nošnji. Uz brojne čuvarice tradicije iz čitavog Zagorja i mlađe naraštaje sudjelovale su i partnerice iz Slovenije, članice Prosvetnog društva “Janez Trstenjak” iz Huma pri Ormožu.
Čuvarice tradicije
Uz pjevanje starinskih tradicijskih božićnih pjesama, baš “kak su to nekad delale i njihove bake”, izrađivao se kinč za ukrašavanje svetog vugla, božićnih jela i ostalih prostorija u tradicijskoj zagorskoj hiži. Nositelj cjelokupnog projekta revitalizacije tradicijskog zagorskog kulturnog turizma s hrvatske strane su Muzeji Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, te Muzej “Staro selo” Kumrovec.
Izvor: Večernji list