Prethodni članak
Sljedeći članak

Bole vas mišići ruku i nogu? Uzroka je mnogo, evo kad trebate posjetiti liječnika!


Bolovi u mišićima ruku i nogu mogu biti uzrokovani različitim stanjima i bolestima.

Bolovi u mišićima ruku i nogu – uzroci
Iako bolovi u mišićima ruku i nogu često nisu ozbiljni, mogu biti simptom ozbiljnijih bolesti ili stanja koja zahtijevaju medicinsku pomoć, piše Kreni zdravo.

1. Periferna arterijska bolest (PAD)
Periferna arterijska bolest nastaje kada se krvne žile u nogama sužavaju zbog taloženja masnih naslaga (ateroskleroza), što smanjuje protok krvi. Osobe s PAD-om često pate od bolova u nogama, osobito pri hodanju, a bol se smanjuje nakon odmora.

Ovaj poremećaj također može uzrokovati otežano disanje i umor. Rano prepoznavanje može spriječiti ozbiljnije komplikacije.

2. Duboka venska tromboza (DVT)
Duboka venska tromboza uključuje stvaranje krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama. DVT uzrokuje bol, oteklinu i crvenilo u zahvaćenom području. Ako se ne liječi, ugrušak može otputovati do pluća te izazvati plućnu emboliju, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.

3. Manjak vitamina D
Nedostatak vitamina D može uzrokovati bolove u mišićima, osobito u nogama, jer vitamin D ima ključnu ulogu u zdravlju kostiju i mišića. U nekim slučajevima bolovi mogu biti praćeni i slabošću mišića.

4. Sindrom odjeljka (kompartment sindrom)
Sindrom odjeljka je ozbiljan medicinski poremećaj koji nastaje kada pritisak unutar jednog od mišićnih odjeljaka (kompartmenta) postane prevelik, što smanjuje dotok krvi u mišiće i živce. To stanje može nastati nakon traumatske ozljede, poput sloma kosti, a izaziva bol, oticanje i crvenilo.

Ako se ne liječi brzo, može dovesti do trajnog oštećenja mišića i živaca.
5. Fibromialgija
Fibromialgija je kronično stanje koje uzrokuje raširenu bol u mišićima i mekim tkivima. Uzrok nije potpuno poznat, ali stres, loš san i infekcije mogu biti okidači. Osobe s fibromialgijom često osjećaju umor i osjetljivost na pritisak na određene točke na tijelu.

Simptomi mogu biti ublaženi terapijama koje uključuju lijekove protiv bolova, vježbanje, tehnike opuštanja i fizioterapiju.

6. Tumori
Iako rijetko, tumori mogu uzrokovati bolove u mišićima ruku i nogu. Tumori mogu biti primarni (početni) ili metastatski (šireni iz drugih dijelova tijela).

Ako tumor pritisne okolna tkiva, krvne žile ili živce, može uzrokovati bol i druge simptome. Liječenje zavisi od vrste tumora i stadija bolesti. Najčešći primarni tumori su sarkomi.

7. Upala mišića nakon treninga poznata i kao “muskulfiber”
“Muskulfiber” je vrsta upale mišića koja se javlja zbog prekomjernog naprezanja mišića ili ozljeda. Ova vrsta upale može uzrokovati bol, ukočenost i osjetljivost mišića.

Osobe koje su izložene napornom fizičkom radu ili sportskim aktivnostima podložne su ovom stanju. Liječenje najčešće obuhvaća odmor, primjenu hladnih obloga i protuupalnih lijekova.

8. Grčevi mišića
Grčevi mišića, koji se obično javljaju noću, mogu uzrokovati iznenadne i bolne kontrakcije mišića, najčešće u nogama.

Česti su kod trudnica i mogu biti uzrokovani dehidracijom, nedostatkom elektrolita ili pretjeranim naprezanjem mišića. Glavni savjeti kod učestalih grčeva su povećanje unosa tekućine i elektrolita te redovito istezanje.

9. Reumatske bolesti
Reumatoidni artritis, lupus i druge autoimune bolesti mogu izazvati upalu mišića, bol i ukočenost. Kada imunološki sustav napada vlastite stanice i tkiva, to može izazvati bolove u mišićima, posebno u zglobovima ruku i nogu. Ove bolesti obično uzrokuju kroničnu bol i zahtijevaju dugotrajno liječenje lijekovima za smanjenje upale.

Reumatoidni artritis je jedna od najčešćih autoimunih bolesti koja uzrokuje upalu zglobova, bolove i ukočenost. Ovaj oblik artritisa najčešće zahvaća zglobove ruku i nogu, uz stvaranje oteklina, crvenila i povećanje temperature u zahvaćenim područjima. Dugoročno može uzrokovati deformacije zglobova.

10. Elektrolitni disbalans
Elektroliti, poput natrija, kalija, kalcija i magnezija, igraju ključnu ulogu u funkciji mišića i živčanog sustava. Disbalans u razini elektrolita, koji može nastati zbog dehidracije, loše prehrane ili prekomjernog fizičkog napora, može uzrokovati bolove u mišićima. Nedostatak kalija npr. može izazvati bolove i grčeve u nogama.

11. Hipotireoza
Hipotireoza, ili smanjena funkcija štitnjače, može uzrokovati bolove u mišićima, posebno u rukama i nogama. Osobe s hipotireozom često pate od umora, depresije, zimice, slabosti mišića i bolova, jer smanjen rad štitnjače usporava metabolizam i negativno utječe na mišiće.

12. Ozljede
Ozljede poput uganuća, istegnuća ili fraktura mogu uzrokovati bolove u mišićima ruku i nogu. Najčešća ozljeda mišića je ruptura ili puknuće mišićnih vlakana. U većini slučajeva ozbiljnijih ozljeda bol je obično praćena oteklinom, modricama i ograničenim kretanjem zahvaćenog područja.

13. Reumatska polimijalgija
Reumatska polimijalgija je bolest koja uzrokuje bolove i ukočenost u mišićima, najčešće u ramenima, bokovima i bedrima. Obično zahvaća starije osobe i uzrokuje nesposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti zbog boli. Simptomi se obično ublažavaju uz terapiju kortikosteroidima.

14. Polimiozitis i dermatomiozitis
Polimiozitis i dermatomiozitis su autoimune bolesti koje uzrokuju upalu mišića i bolove, osobito u mišićima ruku i nogu. Polimiozitis uzrokuje slabost mišića, dok dermatomiozitis može biti praćen i kožnim osipima. Ove bolesti zahtijevaju specifičnu terapiju imunosupresivima.

15. Sindromi prenaprezanja
Sindrom prenaprezanja je stanje koje nastaje uslijed ponovljenih mikrotrauma mišića, tetiva i ligamenata, obično zbog pretjerane aktivnosti ili neispravnog izvođenja vježbi. Ovi sindromi, kao što su tendinitis, sindrom karpalnog tunela ili štipanje živaca, mogu izazvati bolove u mišićima ruku i nogu.

Najčešće se javljaju u sportskim ili profesionalnim aktivnostima koje zahtijevaju ponavljajuće pokrete. Terapija uključuje odmor, fizioterapiju i u nekim slučajevima tretmane poput injekcija kortikosteroida.

16. Stres, anksioznost i depresija
Stres, anksioznost i depresija mogu značajno utjecati na fizičko zdravlje te se odraziti i kroz fizičke simptome, uključujući bolove u mišićima. Osobe pod stresom često naprežu mišiće, što može dovesti do bolova i ukočenosti, osobito u vratu, ramenima, leđima i nogama.

Kronična anksioznost može uzrokovati nisku toleranciju na bol, dok depresija može uzrokovati mišićnu slabost i umor. Ovi psihološki faktori mogu dovesti do dugoročnih problema ako se pravovremeno ne tretiraju.

17. Nuspojave lijekova
Određeni lijekovi mogu uzrokovati bolove u mišićima kao nuspojavu. Primjerice, statini, koji se koriste za snižavanje kolesterola, mogu izazvati mišićne bolove i slabost. Slično, izotretinoin, koji se koristi za liječenje teških akni, može uzrokovati bolove u zglobovima i mišićima.

Pregabalin, antikonvulziv koji se koristi za liječenje neuropatskih bolova, također može izazvati mišićne bolove. Bifosfonati, lijekovi za liječenje osteoporoze, mogu uzrokovati bolove u kostima, mišićima ili zglobovima.

Bolovi u mišićima ruku i nogu – kada potražiti medicinsku pomoć?
Bolovi u mišićima nogu i ruku mogu biti praćeni različitim simptomima, ovisno o osnovnom uzroku koji ih izaziva. Važno je prepoznati druge simptome koji mogu ukazivati na ozbiljna stanja ili bolesti jer neki uzroci bolova u mišićima zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Oteklina i crvenilo
Oteklina i crvenilo u mišićima ili okolnim tkivima mogu ukazivati na upalu ili infekciju (kao što je celulitis ili tromboflebitis). Može biti povezano s ozljedama poput uganuća, prijeloma ili sindroma odjeljka (kompartment sindrom).

Osjećaj ukočenosti
Ukočenost u mišićima može biti simptom različitih stanja poput fibromialgije, reumatske polimijalgije ili polimiozitisa. Ukočenost može biti veća ujutro ili nakon duljeg mirovanja.

Također, može ukazivati na probleme s cirkulacijom, poput periferne arterijske bolesti (PAD) ili duboke venske tromboze (DVT).

Slabost mišića
Slabost može biti znak ozbiljnijih stanja kao što su polimiozitis, dermatomiozitis, hipotireoza ili reumatoidni artritis.

Slabost u mišićima može biti povezana i s dehidracijom, manjkom elektrolita ili neuromuskularnim poremećajima.

Visoka temperatura (groznica)
Ako su bolovi u mišićima praćeni groznicom, može se raditi o infekciji (poput gripe ili celulitisa) ili upalnim bolestima poput reumatoidnog artritisa ili polimiozitisa.

Neobičan umor ili iscrpljenost
Ako bolovi u mišićima ruku i nogu dolaze zajedno s izraženim umorom ili iscrpljenošću, to može ukazivati na stanje poput fibromialgije, depresije ili autoimunih bolesti poput lupusa. Može biti znak i poremećaja štitnjače, poput hipotireoze.

Pojava modrica ili hematoma
Modrice ili hematomi u područjima gdje bolovi u mišićima nisu povezani s ozljedama mogu ukazivati na hemoragične poremećaje, poput trombocitopatije ili drugih krvnih bolesti.

Otežano kretanje ili bol pri hodanju
Bol koja otežava kretanje, posebno ako se pojačava pri hodanju, može ukazivati na perifernu arterijsku bolest (PAD) ili duboku vensku trombozu (DVT). Također, može biti uzrokovana oštećenjima živaca, poput neuropatije, ili ozljedama poput uganuća, ruptura ili prijeloma.

Neobjašnjiv gubitak težine ili promjene u apetitu
Neobjašnjiv gubitak težine ili promjene u apetitu mogu ukazivati na ozbiljne bolesti, uključujući tumore, infekcije ili kronična stanja poput reumatoidnog artritisa ili lupusa.

Nesanica ili problemi sa spavanje
Ako bolovi u mišićima ometaju san, to može biti povezano s kroničnim bolnim stanjima poput fibromialgije, depresije ili anksioznosti. Osobe s bolovima u mišićima također mogu osjećati psihološki stres, koji dodatno pogoršava simptome.

Promjene u boji ili teksturi kože
Promjene u boji ili teksturi kože, poput crvenila, plavičaste boje ili hladne, vlažne kože, mogu biti znak poremećaja cirkulacije (kao što je DVT) ili infekcija poput celulitisa.

Iznenadna ili jaka bol ili bol koja se ne smanjuje odmorom
Iznenadna, jaka bol koja se ne smanjuje s odmorom može biti znak ozbiljnijih stanja, kao što su sindrom odjeljka (kompartment sindrom), infarkt miokarda (kardiovaskularna bolest) ili duboka venska tromboza (DVT).

Osim bolova se u ozbiljnim stanjima mogu javiti i osjećaj mučnine, povraćanje, pojačano znojenje, otežano disanje, vrtoglavica, gubitak svijesti i dr.

Bol u mišićima uz otežano disanje, bolove u prsima ili vrtoglavicu
Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljna stanja, kao što je plućna embolija, infarkt miokarda ili duboka venska tromboza. Ovaj tip simptoma zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Slabost u mišićima koja utječe na sposobnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti
Ako primijetite da mišići gube snagu ili su previše oslabljeni da biste obavljali svakodnevne zadatke, to može ukazivati na ozbiljno stanje, poput polimiozitisa, dermatomiozitisa ili hipotireoze stoga se svakako obratite liječniku.

Pojava novih, neuobičajenih simptoma uz bolove u mišićima
Ako bol u mišićima ruku i nogu postane neuobičajena (npr. pojavljuje se iznenada, ne odgovara na uobičajene tretmane ili se pogoršava), uvijek se obratite liječniku kako biste isključili ozbiljna stanja.

Simptomi koji se javljaju u kombinaciji sa psihološkim promjenama (depresija, anksioznost)

Ako su bolovi u mišićima povezani s depresijom, anksioznošću ili stresom, važno je potražiti pomoć od psihologa ili psihijatra, jer liječenje tih stanja može pomoći u smanjenju bolova, piše Kreni zdravo.

Još članaka iz "Lifestyle"

Facebook