Naše tradicijske uskršnje običaje poznajemo, velika većina njeguje tradiciju hrane koja se priprema, pjesmi koje se pjevaju, tu je farbanje pisanica, a i igre koje igraju djeca, a u koje su uključene pisanice, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja skrivenih pisanica i slično.

No, koliko znate o običajima koji se povodom Uskrsa njeguju u drugim zemljama i kulturama?

U SAD - u je najpoznatiji običaj lova na pisanice, koje se sakriju u kući ili dvorištu, a potom ih djeca traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći skrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari.

U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdeburga dječacima se simbolički 'isprašio tur' da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka 'istučen kao na Uskrs', koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

U Finskoj i Švedskoj tradicija je bojanje jaja. Malena djeca odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. To je rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu stavljaju se brašno, sol, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

U Njemačkoj se za Uskrs domovi dekoriraju granama ukrašenim obojanim jajima, a u Francuskoj, nakon što ponovo čuju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi si uz grljenje i ljubljenje čestitaju Uskrs, a djeca po čitav dan stoje u krugu i na ispadanje u zrak bacaju i hvataju svoje pisanice.

U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja torta 'Torta di Pasqueta', slani kolač s kuhanim jajima i špinatom, a u Grčkoj uskršnja juha od janjećih iznutrica, 'Magiritsa'. U Austriji se u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama. U Švedskoj u kojoj je boja Uskrsa žuta, pisanice ne donose uskršnji zečevi nego pilići. Domovi se dekoriraju ukrašenim brezovim grančicama i ukrasima od perja, a kako u to vrijeme još ništa ne cvate, i grmovi po vrtovima dobivaju šarene ukrase.

Zakopavanje haringi običaj je u Irskoj. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo u doba korizme i posta, ljudi, a posebno mesari, označavaju njegov kraj i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim prerađevinama.

U Poljskoj pak je kraj posta tek kada se na uskršnjoj jutarnjoj misi, blagoslovi, a potom i na licu mjesta, u crkvi, isprazni košarica napunjena hranom. U nekim dijelovima Poljske se na uskršnji ponedjeljak ljudi međusobno polijevaju vodom.