Da su naši zagorski bregi i pitoma naselja itekako poželjni za život i osnivanje obitelji, pokazale su ove godine rode, koje su upravo Zagorje odabrale kao idealno mjesto za savijanje gnijezda. Svojim su gnijezdima, a onda i pomlatkom, razveselile stanovnike mnogih zagorskih naselja, ali i slučajne ili namjerne prolaznike, koji rado zastanu i fotografiraju ove atraktivne ptice u njihovoj svakodnevici.

Lokacije gnijezda

Javna ustanova 'Zagorje zeleno' provela je, već 11. godinu za redom, prebrojavanje bijelih roda na području Krapinsko – zagorske županije. Prebrojana su gnijezda, a onda i mladi ptići u gnijezdima, kao i mjerenje uspješnosti gniježđenja. Prebrojavanje se odvijalo u dvije faze. U prvoj fazi, od 20. travnja do 20. svibnja, sakupljali su podatke o lokacijama gnijezda o opće podatke o samom gnijezdu, dok se u drugoj fazi, između 15. lipnja i 10. srpnja, bilježila uspješnog gniježđenja u svim gnijezdima. Nakon provedenog prebrojavanja, u našoj je županiji utvrđeno uspješno gniježđenje na sedam lokacija: u Zlataru, Zlatar Bistrici, Svetom Križu Začretju, Mokricama, Plaviću, Andraševcu i Konjščini te Tuhlju i ukupno je zabilježeno čak 20 mladih roda. – Porast je to populacije bijelih roda u našoj županiji. U gnijezdu u Zlataru par roda ima čak 5 mladih! Njihovi roditelji često borave na okolnim krovovima, jer ne stanu u gnijezdo – kaže ravnateljica Javne ustanove 'Zagorje zeleno' Dijana Hršak.

 

Porast populacije

Hršak dodaje i kako možemo biti itekako zadovoljni što su rode odabrale naselja u našem kraju za savijanje gnijezda. – Kod roda to ide ovako: ženka bira mužjaka, a mužjak bira gnijezdo, odnosno lokaciju. Prepoznali su da ovdje kod nas ima dovoljno hrane, što im je glavni faktor kod odabira lokacije i zbog toga ove godine imamo brojna gnijezda na nekoliko lokacija – kaže Hršak. Osim na već spomenutim lokacijama, na kojima su parovi roda dobili pomladak, rode žive još i na lokacijama u Poznanovcu, Bedekovčini i Desiniću, no tamo nisu zabilježene mlade rode. – Porast populacije itekako je dobra stvar, kad ne dođu ili se njihov broj smanji, onda se možemo zabrinuti, a ovako velik broj mladih svakako je pozitivan i lijep – kaže još ravnateljica Javne ustanove.

 

Naviknute na ljude

Kad se jednom povežu, rode žive u parovima, a njihova je karakteristika da svoja gnijezda najčešće savijaju na električnim stupovima, vrlo blizu ljudima. – Njima ljudi ne smetaju, ali ni rode ne smetaju ljudima. One su, za razliku od drugih ptica, naviknute živjeti blizu ljudi i biti im izložene, tako da ljudi mogu promatrati njihovo ponašanje. One ostaju tamo gdje se osjećaju sigurno. Lijepo je i pohvalno da se ljudi angažiraju oko njihovog praćenja i promatraju ih, no ne treba se previše miješati u njihov život, osim ako nije nužno – kaže Hršak.

Upravo uz jednu itekako potrebnu intervenciju vezana je nadaleko poznata priča rode Malena iz Brodskog Varoša. Nju je prilikom pecanja još 1993. godine pronašao Stjepan Vokić, koji je o njoj brinuo 28 godina. Naime, zbog slomljena krila ona nije mogla letjeti, pa tako ni napustiti Brodski Varoš. Njezin se partner Klepetan prvi puta pojavio 2001. godine i od tada se gotovo svake godine vraćao kako bi se pario s Malenom, a njegov se povratak svake godine pratio pod budnim okom javnosti. Malena i Klepetan imali su 66 potomaka, a nažalost, toj je lijepoj priči došao kraj 2021. godine kada je Malena uginula. 

 

Nesreća u Mokricama

Jedna slična priča dogodila se nedavno u Mokricama u Oroslavju, gdje je krajem lipnja grom ubio mužjaka rode, na krovu kuće u blizini gnijezda. Stradalu su rodu zbrinuli članovi DVD – a Oroslavje, u suradnji s Javnom ustanovom 'Zagorje zeleno' i Higijeničarskom službom Luči Zagorja, a u organizaciji Grada Oroslavja.

– Ženka koja je ostala morala se pobrinuti za četvero mladih. Mještani su pokazali veliki interes i empatiju i upravo su oni pratili daljnji razvoj situacije u ovom gnijezdu i hoće li se mama roda dovoljno dobro snaći da othrani male ptiće. Inače, ukoliko stručnjaci procijene da mladi ne napreduju dobro, odnosno da ih roditelji ne mogu sami othraniti, dio mladunaca smješta se u azil i tamo hrani, a dio ostavlja majci. I ovdje bi to bio slučaj, da se ona nije mogla sama pobrinuti za mlade. No, njoj to izgleda nije bio problem – pojašnjava Dijana Hršak.

Dodaje i kako su oni sad već dovoljno veliki da se sami brinu za sebe, a to je nešto čemu ih roditelji uče. – Kad roditelji procjene da su dovoljno veliki i spremni da sami traže hranu, onda ih prestanu hraniti i tako ih potiču da polete i sami traže hranu. Inače, rode žive u parovima kad se jednom povežu. No, ukoliko jedan ugine, drugi pronađe novog partnera, jer je nagon za reprodukcijom prirodno jak – zaključuje Hršak.

Simpatična slučajnost

Rode su uvijek atraktivne, jer se često uz njih vežu dobre priče. Mnogima su nagovještaj proljeća i buđenja prirode, stoga ih stanovnici naselja, uz čije kuće savijaju gnijezda, s nestrpljenjem očekuju svake godine. No, posebno simpatična i pomalo nevjerojatna priča dogodila se nedavno u Andraševcu u Oroslavju, u Babićevoj ulici, gdje je par roda napravio novo gnijezdo u kojem su dobili potomke.

 

Uz taj je događaj vezana jedna pomalo neobična slučajnost, koju nam je ispričao Viktor Potočki, čija se kuća nalazi tik uz gnijezdo roda. – Nove smo stanovnike dobili u noći kada sam odvezao suprugu u rodilište. Da su stigle, primijetio sam to jutro kada sam se vratio doma iz rodilišta, nakon što je supruga rodila – priča nam Viktor.

Priča o tome da rode donose djecu kao da se obistinila u ovom slučaju. – Bilo je to veliko veselje. Kolika je šansa da se tako nešto poklopi? One kao da su donijele bebu u našu obitelj – našalio se naš sugovornik.

 

Za tu je slučajnost ispričao mnogima u obitelji, pa su svi vrlo rado pratili rode koje su radile gnijezdo, a potom i same dobile mlade. – Često u gnijezdu vidimo dvije glavice kako izviruju. Mužjak povremeno ode 'u nabavu', no brzo se vrati. Zbog ove slučajnosti, još su nam draže, pa ih često promatramo. No, ne samo mi, Interesantne su mnogima, pa često oni koji prolaze zastanu, izađu iz automobila i fotografiraju ih, pa čak i mnogi prolaznici sa stranih registracijama automobila. Drago nam je to – kaže Viktor, dodavši kako ne nada da će se rode u ovo gnijezdo vraćati. Tko zna, možda ponovo donesu jednu ovako veliku sreću!

 

VAŽNA NAPOMENA:

Bijela roda je strogo zaštićena vrsta. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je:

• namjerno hvatati ili ubijati
• namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije
• namjerno uništiti ili uzimati jaja
• namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla
• oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.