Disko u dvorcu Gjalskom, prema riječima mnogih, označava jedinstvenu i posebnu eru kada su u pitanju izlasci i društveni život. Naime, popularno odredište mnogih Zagoraca, ali i onih iz okolnih županija i gradova bilo je otvoreno od 1984. godine kada ga je otvorio Emil Kušan pa sve do 2005. Mnogi od onih koji su ondje dolazili i dan danas prepričavaju događaje i koncerte na kojima su bili u Gjalskom. Zabočanka Bojana Birač rekla nam je kako je njezino društvo obavezno izlazilo na rokerska događanja. – Nije nam bilo teško pješačiti 45 minuta do Gjalskog ako nije bilo nekog tko bi nas 'odbacio' do Gredica. Uvijek nam je bilo super. Ako si propustio koji od događanja, pola godine si od drugih slušao priče kako je bilo baš te večeri – ispričala nam je Bojana Birač (34).

Podest za bubnjeve

Detalje o kultnom Gjalskom i njegovim najboljim godinama s nama je podijelio jedan od bivših vlasnika Gjalskog, Goran Vrgoč. On se, kaže, i dan danas dobro sjeća svih koncerata i nastupa brojnih poznatih imena u Đalskom. – Severina je nastupala 11. studenog 1990. godine i to na Martinje u nedjelju. Tad je izdala prvi album i išla u četvrti razred srednje škole. Taj nastup je bio iznimka jer je tad u Gjalskom bio premali prostor da bi se održavali veći nastupi – ispričao nam je Vrgoč dodavši da je tada postojala jedna etaža na kojoj je bio restoran, a da je 1991. godine otvoren veći prostor u podrumu i bistro iznad njega i tad je u Gjalskom postojalo pet šankova. Do 1996. je Gjalski mogao primiti oko tisuću ljudi. Četvrtak je bio rezerviran za demo scenu, petkom su se održavali komercijalniji koncerti, a subotom tu je bio disko na tri floora.

– U Gjalskom su se odvijala razna odgađanja od HGF-a, Zlatnog gonga, pa do nastupa Gustafa, Songkillersa, Soulfingersa, Dine Dvornika, Kasandre, Senna M-a, Boe, Zdenke Kovačićek, Jasmina Stavrosa, Jinxa, Dražena Zečića, Magazina i brojnih drugih – nabrojio je Vrgoč samo neka od poznatih lica koja su došla u Zabok. I bila su, kako kaže, tada drugačija vremena jer glazbene zvijezde,nisu imale posebne zahtjeve. - Danas su zvijezde puno razmaženije. Sjećam se koncerta Olivera Dragojevića. Zahtjev je bila litra konjaka Courvoisier i ništa drugo. Danas zvijezde napišu popis sa željama poput toga da žele Oreo čokolode ili otvarače za boce s magnetom s uzorkom lokalnog kraja u kojem sviraju – ispričao je Vrgoč dodavši kako se sjeća anegdote pratećeg benda Dražena Zečića koji je došao svirati u Gjalski. Kako je rekao, u Gjalskom je bio složen podest za bubnjeve veličine 4 kvadratna metra. - Došli su na pozornicu, stali gore i rekli da oni na toj pozornici ne mogu svirati. Ja sam mislio ako je stao Cubismo kojih ima 14 članova i Soulfingersi kojih je bilo 12, kako vi ne možete stati. Oni su mislili da je taj podest za bubnjeve cijela pozornica. Kad sam im rekao da je to samo za bubanj, rekli su 'vau'. Kad su otvorili vrata s posebnim toaletom i tušem i wc-om nisu mogli doći k sebi. Začudili su se kakav je tamo bio standard – ispričao je Vrgoč.

Poznata imena

Paralelno je jedno vrijeme radila i 'Kuglana' u Zaboku, a Gjalski se mogao pohvaliti da je održavao događanja za svakoga ponešto. - Tu je bilo nastupa komornih koncerata, gudačkih kvarteta jer je bila riječ o polivalentnom prostoru koji je mogao primiti događaje u rasponu od Udruge muži zagorskog srca do demo festivala – rekao nam je Vrgoč. Prvi ozbiljniji nastup, kaže Vrgoč, bio je 1991. i nastupao je ET.. – Za ono vrijeme tamo je bila vrhunska rasvjeta i razglas, a tada je to radila jedna firma iz Njemačke – rekao je Vrgoč. A što se tiče 'ekipe' koja je dolazila, Vrgoč je rekao kako je tu bilo Zabočana, Krapinčana, ali i onih iz Siska, Samobora, Zaprešića, Zagreba i mnogih drugih gradova.

– Tad nije bilo podjela na manje sredine. Svi su se nalazili na jednom mjestu i nije bilo lokalnih animoziteta – objasnio je Vrgoč. Nastupi s najvećim brojem gostiju bili su koncert Alena Vitasovića i Petra Graše. –Vitasović je izdao prvu ploču, a na koncertu je bilo oko tisuću ljudi te je bila takva gužva da se nitko nije mogao micati. Najveća posjećenost u većem prostoru je bio koncert Petra Graše s njegovim prvim albumom, a potom nastup Gibonnija – ispričao nam je Vrgoč. Situacija s disko scenom promijenila se tad početkom 2000.-ih i disko klubovi kao institucije su se lagano počeli gasiti čemu je doprinijela i policijska mjera za minimalnu dopuštenu količinu alkohola u krvi od 0,5 promila. – Mali kafići iz kojih su dolazili posjetitelji Gjalskog počeli su raditi tako da su imali DJ-eve, nije se naplaćivao ulaz i ljudi su ostajali u svojim kvartovima i nisu više toliko dolazili u Zagorje – ispričao nam je Goran. Tako je 2005. godine završila jedna era za kojom i dan danas mnogi žale.- Kad se zatvorio disko razgovarao sam s mnogima koji su ondje dolazili i svi su redom rekli da im Gjalski nedostaje. Tek kad nečeg nema shvatiš koliko je to bio vrijedno – rekao je Goran Vrgoč za kraj.