U nizu lokalnih zavičajnih zbirki koji su fokusirani isključivo na eksponate, Novigrad Podravski nedavno se odlučio na radikalniju prezentaciju života i povezanosti Podravaca s "grunotom" kroz realizaciju projekta Dudekova hiža, rekao je za Hinu arhitekt Antonio Grgić, piše Index.

Općina Novigrad Podravski nedavno je u širem središtu mjesta kupila nekretninu s namjerom da je prenamijeni u objekt u kojemu će biti izložena etnografska zbirka. U razgovoru s ljudima iz struke ubrzo se odustalo od klasične ideje o lokalnom etnografskom muzeju kakvima obiluje Hrvatska. Prihvaćen je prijedlog arhitekta Antonija Grgića i povjesničara umjetnosti Marijana Špoljara da se umjesto klasičnog postava posjetiteljima i korisnicima ponudi zaokružen i "živi" koncept koji će nositi naziv Dudekova hiža.

Projekt Dudekova hiža temeljen je na fiktivnom liku Dudeka iz serije Krešimira Golika Gruntovčani, ali i na stvarnoj osobi, odnosno glumcu Martinu Sagneru rođenom Novigradecu. Dudek je utjelovljenje pozitivnih ljudskih osobina, skroman i pomalo naivan, arhetip Podravca koji je zahvaljujući Gruntovčanima postao prepoznatljiv cijeloj Hrvatskoj.

Personifikacija je osobe koja izvire iz prostornog konteksta, u konkretnom slučaju Podravine. Na tim premisama, umjesto klasične etnografske zbirke, a na Grgićev i Špoljarov prijedlog Općina Novigrad Podravski odustala je od prvotne namjere formiranja klasične zavičajne zbirke kakvih je na stotine u Lijepoj našoj. Odlučeno je da se jedna od rijetkih kuća s popratnim objektima sagrađenih na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u neoklasicističkoj maniri prenamijeni u živu Dudekovu hižu.

"Špoljarova i moja namjera bila je, i jest, stvoriti zaokruženu dinamičnu cjelinu, ne samo postav predmeta koji u sličnim ustanovama skupljaju prašinu i tek povremeno otvaraju vrata posjetiteljima", kazao je Hini Antonio Grgić.

Dudekova hiža zamišljena je kao mjesto koje će kroz lik Dudeka kazivati o životnoj filozofiji Podravaca, a obilovat će i raznim eksponatima koji će međusobno komunicirati i činiti zaokruženu cjelinu. Autori projekta smatraju da će takvim načinom sugestivnije dočarati samo vezivno tkivo žitelja Novigrada Podravskog i Podravine, a to je njihova tješnja veza sa zemljom, gruntom.

Grgić kaže da će u Dudekovoj hiži fokus biti na zajednici i njezinu načinu života. Prostor će imati izložbeni karakter, ali će ujedno funkcionirati i kao društveni dom. Stoga u njemu neće biti zacementirana povijest Novigrada Podravskog nego će se na nju nadovezivati aktualni društveni život.

"Idejno rješenje je izrađeno, a naredni korak je razrada projekta", otkriva Grgić te naglašava kako će "hiža" biti oplemenjena i multimedijskim postavom, odnosno služit će se suvremenim alatima za prikaz povijesnih, etnografskih i socioloških fenomena prostora kojeg predstavlja.

Načelnik Općine Novigrada Podravskog Zdravko Brljek kaže da je projekt predstavljen na sjednici vijeća i da ima potporu šire javnosti.

"Zbog njegove kompleksnosti ne možemo predvidjeti kada će točno zaživjeti, ali siguran sam da hoće", kaže Brljek.

Ističe da je cilj angažirati lokalnu zajednicu koja bi se trebala aktivno uključiti u rad kulturno-društvenog centra, te je na toj ideji utemeljen čitav koncept budućeg muzeja. Projekt bi trebao biti kamen temeljac za promišljanje i pokretanje kulturno-turističke industrije kao velikog još uvijek neiskorištenog potencijala novigradskog kraja.

"Budući da je Martin Sagner rođeni Novigradec, preko interpretacijskog centra i koncepta, naročito stare, autohtone seoske kuće i organizacije seoskog dvorišta, kroz priču o Dudekovoj hiži i liku poštenjaka i težaka Dudeka, namjera je predstavi životnu filozofiju ne samo Novigrada Podravskog, nego čitave Podravine i Podravaca", zaključio je Brljek.