Foto: Arhiva/Zagorje.com

Sinoć smo objavili tužnu vijest kako je umirovljeni profesor i nekadašnji ravnatelj zabočke gimnazije, Ante Škeljo, nakon dvodnevne potrage pronađen mrtav.
Profesor Škeljo, naime, nestao je prije dva dana, a zadnji put je viđen kako izlazi iz jedne trgovine.

Oni koji su ga poznavali, znali su kako je Škeljo često šetao sam, pa se tako tog dana, kako smo doznali, uputio do svoje klijeti na zabočkim bregima, nedaleko koje je, nažalost, jučer pronađen mrtav.

Inače, kada pitate bivše zabočke gimnazijalce koji su im se profesori posebno urezali u sjećanje tijekom njihovih srednjoškolskih dana, većina njih neće izostaviti profesora Škelju i mnogi će ga nazvati legendom Gimnazije. 

Upravo nas je to ponukalo još prije šest godina da istražimo kako je uopće profesor Ante Škeljo došao u Zabok, kako mu je bilo predavati učenicima te što mu je tijekom njegovog rada ostalo u sjećanju.

Kako smo pisali tada, Ante Škeljo,  profesor hrvatskog i latinskog jezika i rođen je u selu Miljevci u općini Drniš, a kao mali se bavio poljoprivredom. Već sa sedam godina, čuvao je ovce, a s 13 se primio motike, budući da se njegova obitelj bavila uglavnom poljoprivredom.

 – Moj djed Ivan me uveo u obrazovanje te sam prije početka osnovne škole naučio čitati i pisati – pričao je  profesor Škeljo u siječnju 2018. godine našoj kolegici Ivani Hržica za Zagorje.com.

Pohađao je klasičnu gimnaziju u Sinju i realnu u Šibeniku, a završio filozofiju i kroatistiku.

– Uvijek sam bio orijentiran na društvene znanosti i jezike i to mi je više odgovaralo pa zato taj izbor – objasnio je profesor Škeljo. Prije nego što je došao u Zabok, Škeljo je radio u Šarengradu kod Iloka, Srijemu i Čabru… - 1970. godine sam došao u Zagorje u koje sam se odmah zaljubio – govorio je profesor Škeljo.

– Lijepe uspomene me vežu za rad u Zaboku, djeca su bila prekrasna, a gimnazijski kolektiv je bio jako dobar i svi smo lijepo surađivali – rekao je tada profesor Škeljo, koji se, kako je govorio, uvijek nastojao prilagoditi razvoju učenika.

- Nikad nisam išao previše u širinu s gradivom i želio sam da se gradivo približi. Kad je u pitanju latinski jezik, uvijek sam kroz mudre izreke pokušao približiti taj jezik. Naime, uvijek u sjećanju ostanu mudre izreke, dictae i sententiae. Gramatika se malo zaboravlja, ako se gradivo ne ponavlja, ono hlapi – govorio je profesor Škeljo za Zagorje.com. 

Poslao je tada i poruku svojim mladim kolegama. - Gradivo treba prilagoditi učenicima, mentalnim sposobnostima, da se ne ide u širinu i da se bitno ne zapostavi. Nekim profesorima ponekad fali malo metodike. Imaju puno znanja, ali ga ne znaju prenijeti. Neki dio učenici možda nisu u stanju shvatiti neki dio gradiva i profesor to mora vidjeti – govorio je profesor Škeljo. 

Budući da niti jedan sat na latinskom kod profesora Škelje nije mogao biti bez 'dicta' i 'sentetiae', odnosno mudrih izreka, otkrio nam je koja je njemu najomiljenija. – 'Si tacuissses, philosphusmansisses' je moja najdraža dicta, a to znači 'Da si šutio, ostao bi filozof' – rekao je

Također, na kraju je, podsjećamo, u siječnju 2018. godine, za Zagorje.com otkjrio i kako nakon gotovo četiri desetljeća rada u školstvu provodi umirovljeničke dane - Živim sam. Sve kućanske poslove radim sam, imam klijet na Zabočkim bregima i ispred nje brajdu pa tamo otiđem. Imam i cvijeće, voćnjak i vrt. Volim biti u prirodi i na zraku – ispričao je prije šest godina profesor Škeljo za Zagorje.com.
Nažalost, upravo je kod tog svog 'malog raja' na Zabočkim bregima profesor Škejo završio svoj životni put.