Iako mnoge spomen klape asocira na Dalmaciju, skupina entuzijasta i zaljubljenika u klapsko pjevanje osnovala je prvu i, zasad, jedinu zagorsku klapu. Riječ je, dakako, o klapi Bistrica, a njen nam je voditelj Mario Galoić ispričao kako se rodila ideja za osnivanjem, kakve su bile reakcije nakon osnivanja i koji su daljnji planovi klape.

Možete li predstaviti našim čitateljima same početke klape? Kako ste došli na ideju na u Zagorju osnujete klapu koja je karakteristika dalmatinskih krajeva?

Klapa Bistrica djeluje od 2003. godine, brojimo deset članova, a u svojem djelovanju baziramo se na a capella pjevanje, no u posljednje se vrijeme pokazala potreba za pjevanje uz instrumentalnu glazbu pa i to prakticiramo. Njegujemo kajkavsko narječje i ta nam je promocija jako važna. Specifičnost nam je upravo to pjevanje na kajkavskom narječju. Prva smo klapa u Zagorju i na početku smo pjevali dalmatinske napjeve no s vremenom smo se orijentirali na kajkavske popevke budući da smo ipak Zagorci i dužnost nam je poštovati i promicati naš 'kaj'.  Imamo članova od 20 do 60 godina i jako se dobro slažemo. Isto razmišljamo, dijelimo zajedničke ideje i bez poteškoća ih pretvaramo u djelo. Ideja se rodila spontano, a svoje korijene vuče od davnih dana. U Mariji Bistrici postoji crkveni pjevački zbor Tomislav iz kojeg je većina članova iznikla, a kasnije su nam se priključili i drugi članovi. Zajedno smo odlučili da osnujemo klapu jer smo željeli promicati a capella pjevanje, a klapski izričaj je bio najbliži put do ostvarenja te zamisli.
 
Kako su reagirali ljudi iz vaše okoline i vaši prijatelji kad ste im obznanili da osnivate klapu?

Kada smo rekli prijateljima i nama bliskim ljudima da osnivamo klapu malo su nas čudno gledali, međutim svojim radom smo osvojili sve skeptike. Trudimo se da sve naše izvedbe budu na jednoj kvalitetnoj razini i naravno da je publika to prepoznala te su nas ljudi prihvatili. Poslije nas se je javilo mnogo drugih skupina koje bi htjele pjevati na sličan ili isti način, pa mi je jako drago da je upravo Klapa Bistrica u Zagorju pokrenula taj trend.

Što se sve može naći na repertoaru klape?

Repertoar nam se sastoji od, već sam spomenuo kajkavskih pjesama, ali i dalmatinskih jer se trudimo dalmatinski štih približiti Zagorju i Zagorcima budući da nemaju baš priliku često slušati klape. Drago mi je što nas i naš bistrički župnik podržava, ali i klapsko pjevanje pa se  tako svake godine na bistričkoj kalvariji može odslušati jedna klapa. Naravno, uz sve to, izvodimo i popularne pjesme hrvatskih izvođača obrađene na specifičan klapski, višeglasni način. Počeli smo snimati i autorske pjesme. Naši autori su uglavnom u počecima bili Rajko Fureš i Mišo Doležal, kasnije smo započeli suradnju s Rajkom Suhodolčanom s kojim smo uspješno nastupali na nekim festivalima i osvajali nagrade. U novije vrijeme rodila se i suradnja s autorskim dvojcem Toni Eterović – Damir Kovačićek, koja je urodila dvjema pjesmama i koje se također mogu čuti na novom nosaču zvuka.

Mnogo nastupate u Zagorju i širom Hrvatske. Što je sa nastupima u inozemstvu?

Često nastupamo diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. Unatoč ograničenim novčanim sredstvima koje imamo jer smo registrirani kao udruga što znači da smo neprofitna organizacija, Klapa Bistrica je pravi svjetski putnik. Nastupili smo u Austriji, u Mađarskoj na večeri hrvatskih iseljenika, u Francuskoj na Danima hrvatske kulture, a rado se sjećamo i nastupa u Hercegovini.  Svi su reagirali odlično, osim Francuza koji su specifični jer ih je teško natjerati na takav događaj, ali kad dođu budu oduševljeni.  Usudio bih se reći da idemo gdje nas god netko pozove ako nam financije to dopuštaju.
 
Kakav je odnos kolega glazbenika prema Vama s obzirom na to da ste specifični u glazbenom izričaju?

Mi smo svojevrsni novitet na zagorskoj glazbenoj sceni među mnogobrojnim zabavnim glazbenim sastavima i pjevačima. Nadam se da nećemo dugo ostati novitet te da će se javiti još koja klapa. Kolege se prema nama odnose s poštovanjem, a valja istaknuti da dobivamo sve više poziva za suradnjom što nam je jako drago.

Uz brojne nastupe, snimili ste i nekoliko spotova. Koliko su, po Vašem mišljenju, spotovi važni za promociju glazbe?

Zahvaljujući manjim televizijskim kućama, i zagorski su izvođači dobili priliku da se njihovi uradci ' vrte' na programu, a budući da je televizija vrlo moćan medij, to svakako pridonosi popularizaciji izvođača i glazbe. To je vrlo važan i dobar način promocije. Mi smo snimili ukupno tri spota. Prvi spot je bio za pjesmu  K suncu prosi saka roža, drugi spot je snimljen za pjesmu Saku brigu zemla zleči te zadnji, treći, za pjesmu Za Zagorje vse, što će ujedno biti i naslov novog CD-a , a s Rajkom Suhodolčanom smo snimili spot za pjesmu Još jenu putnu. Ta je pjesma dosta dobro odjeknula među ljudima što nam je posebno drago jer smo se jako trudili oko nje.

Gledano u budućnost, uskoro očekujemo izlazak prvog autorskog albuma Klape Bistrica. Kakav će biti album u tematskom smislu biti i koliko će pjesama sadržavati?

Album čeka izlazak, materijal je snimljen. Nastupima na svim festivalima skupili smo brojne pjesme i ljudi nas često pitaju gdje mogu nabaviti i čuti koju pjesmu pa je logično rješenje bilo snimanje albuma. Što se tiče tematike pjesama  ima duhovnim pjesmama, pjesme koje opisuju i štuju naše Zagorje i mislim da bi svi Zagorci u albumu mogli naći štogod za sebe i uživati u njemu. Na albumu će biti 13 pjesma, od toga  osam autorskih, dvije sa Rajkom Suhodolčanom, dvije a cappela obrade  i pjesma Peharček moj, antologijska  pjesma koju smo snimili u originalnom aranžmanu Đure Prejca, uz pomoć dragih nam gostiju Ivice Kontenta kao solista i mladog pijanista Jurice Vugreka. Kada album izađe promovirat ćemo ga kroz razne nastupe diljem Zagorja, naravno i šire.