Od samo tri sastojka: glatkog brašna tipa 550, vode i soli priprema se jedinstveni proizvod u Europi, Zagorski mlinci, poslastica koje je prije nešto više od godinu dana postala zaštićena na razini EU. Mlinci kakve su nam babice spremale na užarenoj tabli špareta na drva, a onda 'zamastile' s puricom ili racom. Upravo su taj tradicijski recept Zagorci zaštitili. Dobivena europska znaka znači veću dodanu vrijednost, bolju konkurentnost i vidljivost na tržištu. No, ne može svatko proizvoditi Zagorske mlince. Za to morate biti certificirani.

Na području Krapinsko-zagorske županije imamo 4 certificirana proizvođača. To su Kogutex d.o.o, Konjščina, Centar Škudar d.o.o, Novi Golubovec, Mlin Jertovec d.o.o, Konjščina i Zebrano d.o.o., Brestovec Orehovički. Najmlađi certificirani proizvođač zagorskih mlinaca je Centar Škudar iz Novog Golubovca koji su s proizvodnjom krenuli u studenom 2018. – Zagorski mlinci su nam bili zanimljivi kao proizvod na tržištu, a uz pekaru željeli smo proširiti svoj asortiman. Imamo zaposleno 6 osoba, proizvodi se u jednoj smjesi od 6 do 14 sati. Dnevno se proizvede oko 600 paketa mlinaca od 500 grama. Prošle godine proizveli smo 70 tona mlinaca. Glavni kupac nam je Kaufland te manji trgovački centri na području sjeverozapadne Hrvatske. Te količine zasada zadovoljavaju naše potrebe i potrebe tržišta. Prodaja ide solidno – ispričao je direktor Danijel Škudar, koji navodi da se mlinci spominju još u 17. stoljeću i da su prvenstveno nastali iz neimaštine i siromaštva naših ljudi. - Zagorski mlinci su simbol Hrvatskog zagorja i na neki način smo im htjeli odati počast - otkriva Danijel.

Mlince proizvode u posebnom pogonu, na otvorenim pećima i plinskim plamenicima, po tradicijskom zadanom receptu. Svi moraju imati isti omjer u zamjesu tijesta i vrijeme pečenja, tako da su proizvodi identični. Sve se radi ručno osim što tijesto može mijesiti mikser. Jedanput godišnje tvrtka dolazi u kontrolu i nadzor i oni provjeravaju da li se drže specifikacije proizvodnje koju su sami odredili ili negdje griješe. Iako glavna sezona za mlince počinje od jeseni i traje sve tamo do Uskrsa, potražnja više nije toliko podijeljena sezonski. – Ljudi su mlince prepoznali kao kvalitetan prilog i za druge vrste pečenja, ne samo uz puricu. Čak sam prisustvovao jednom događanju gdje su uz odojka kao prilog poslužili mlince. Neki ih jedu kao grickalice, a neki s mlijekom. To je dobar znak i daje optimizam da smo na dobrom putu, ali ipak treba proći vremena da se još više nametnemo tržištu. Ljudi još ipak nisu dovoljni educirani o tome – pojašnjava Škudar. Centru Škudar trenutno je jedini problem nedostatak skladišnog prostora. Stoga će se javiti na natječaj Krapinsko – zagorske županije.

Naime, kako bi potaknula proizvodnju ove zagorske tradicijske delikatese, Krapinsko – zagorska županija je objavila javni poziv za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja Pravilnika za dodjelu potpore za poticanje proizvodnje zagorskih mlinaca. Dodjelom bespovratne potpore cilj je potaknuti proizvodnju te povećati njihovu konkurentnost na tržištu. - Kako bi naši proizvođači povećali proizvodnju i postali konkurentniji nužno je ulaganje u opremu, proširenje proizvodnih kapaciteta, nastupati na sajmovima i educirati djelatnike. Prijavom na natječaj proizvođači certificiranih zagorskih mlinaca mogu ostvariti maksimalnu potporu do 80% vrijednosti projekta, a najviši iznos potpore je 150.000 kuna - pojasnili su nam iz Krapinsko – zagorske županije. Danijel pozdravlja ovu potporu od strane Županije i ističe da će im dobro doći kao pomoć u njihovoj novoj investiciji. - Planiramo izgraditi skladišni prostor od 500 kvadrata, što je investicija od pola milijuna kuna. KZŽ može maksimalno dati 150.000 kuna bespovratnih sredstava dok bi ostatak financirali sami. Skladišni prostor nam je prijeko potreban jer moramo imati kapacitet za skladištenje i u ljetnoj sezoni kada je potražnja smanjenja – kaže Danijel.

Podsjetimo, postupak zaštite „Zagorskih mlinaca“ oznakom zemljopisnog podrijetla potaknula je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih proizvoda „Tradicija Zagorja“. Predsjednik Matija Gulija ističe da je europska oznaka još relativna friška, ali može reći da nakon te oznake imaju puno više upita za zagorske mlince, a kako mu kažu kolege, upita ima i izvana. Dodaje kako oni uvijek prilikom ponude kupcima to ističu te da ljudi to sve više prepoznaju. Matija Gulija, ujedno je i vlasnik tvrtke Zebrano, koja je certificirani proizvođač Zagorskih mlinaca. Proizvedu oko 80 tona na godinu. Veći kupci su mu SPAR, KTC i Metro, a izvoze nešto i u Sloveniju. I Zebrano će se prijaviti na natječaj KZŽ za dobivanje potpore.

- Krapinsko – zagorska županija promociju svojih zaštićenih autohtonih proizvoda svake godine podupire kroz mjeru: potpora za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda gdje se sufinancira nastup na tržištu. Nadalje, kroz organizaciju degustacija, predavanja, kulinarskih sučeljavanja na manifestacijama i sajmovima. Posebno ističemo zasebnu manifestaciju „Štruklijada“ gdje su osim pripreme i prodaje štruklji i promoviraju, ocjenjivanje i izložba meda gdje se istaknu novosti oko „Zagorskog bagremovog meda“ ali i „Chtef“ Zagorski chef gdje je često namjernica za pripremu jela zagorski zaštićeni proizvod. Krapinsko-zagorska županija ima zaštićenih proizvoda za kompletan meni, a to su: „Zagorski puran“, „Zagorski mlinci“, ''Zagorski štruklji“ i „Zagorski bagremov med“. Rekli bi, cijeli 'obed' i još k tome desert – rekao je župan Željko Kolar.