Na Kunagori otkriveno značajno arheološko nalazište
Do otkrića nalazišta došlo je slučajno, donacijom predmeta arheološke starosti Muzeju grada Pregrade od strane fizičke osobe
Muzej grada Pregrade nedavno je darovanjem od strane fizičke osobe dobio predmete arheološke starosti koji su pronađeni na Kunagori, a potječu s dosad potpuno nepoznatog arheološkog lokaliteta. Predmeti su pronađeni na području vršnih dijelova kamenoloma Pregrada II na položaju Kunagora-Japica.
Među darovanim predmetima ističe se više primjeraka brončanih fibula, predmeta koji su služili za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, odnosno nekadašnji oblik broša. Osim fibula, među predmetima je i bogato ukrašen primjerak brončanog lima, više primjeraka rimskog novca te fragment keramičkog lonca s primjesama grafita.
Ravnatelj muzeja dr. sc. Davor Špoljar, inače arheolog po struci, odlučio je provjeriti lokaciju porijekla predmeta te je terenskim obilaskom arheološki suspektnog područja ustanovio da se radi o velikom i značajnom, dosad potpuno nepoznatom arheološkom nalazištu. Prilikom obilaska, prikupljen je dio pokretnih arheoloških nalaza s površine.
Riječ je o dijelovima keramičkog posuđa, komadima kućnog lijepa, keramičkim pršljenovima i utezima za tkalački stan, keramičkim podmetačima, životinjskim kostima, fragmentima staklenih posuda, kamenim artefaktima i drugim predmetima. Repertoar prikupljenih površinskih nalaza i njihova raznolikost ukazuju na naseobinski karakter lokaliteta, odnosno na to da se vjerojatno radi o visinskom naselju, koje je bilo višekratno naseljavano tijekom prošlosti.
Na temelju preliminarnog pregleda arheoloških nalaza, može se zaključiti da predmeti potječu iz vremena brončanog i željeznog doba te iz antičkog perioda, odnosno vremena kada je područje Pregrade i Zagorja bilo pod vlašću Rimskog Carstva.
Brzom reakcijom Muzeja grada Pregrade, tvrtke Niskogradnja d.o.o. i nadležnog Konzervatorskog odjela u Krapini Ministarstva kulture i medija, svi radovi na predmetnom području su obustavljeni te je pokrenut postupak preventivne zaštite ovog lokaliteta. Uskoro se planira pokretanje zaštitnih arheoloških istraživanja, kojima će se pokušati prikupiti detaljniji podaci o ovom lokalitetu te dokumentirati arheološke slojeve, strukture i pokretne nalaze.
Iako je nesumnjivo jedan dio lokaliteta nepovratno nestao razgradnjom zbog eksploatacije kamena, zbog provođenja radova na tom području, inače šumovitim predjelima Kunagore, uklonjen je dio vegetacije i humusnog sloja te su uočeni arheološki nalazi, čime je došlo do otkrića novog, dosad nepoznatog arheološkog lokaliteta.
Područje Zagorja i sjeverozapadne Hrvatske izuzetno je bogato arheološkim nalazištima, a samo iz vremena brončanog i starijeg željeznog doba poznato ih je više od 140. Nažalost, tek malobrojni lokaliteti su istraživani. Na području grada Pregrade evidentirano je 15-ak arheoloških lokaliteta, međutim arheološka istraživanja su u manjem opsegu dosad provođena samo na srednjovjekovnoj utvrdi Kostelgrad te na lokaciji nekadašnje župne crkve. Dosad se smatralo da vršni dio Kunagore nije bio naseljen u ranijim vremenima, odnosno o tome nije bilo saznanja, stoga je ovo otkriće od velike važnosti. Arheološko nalazište Kunagora-Japica značajno je zbog dugog perioda tijekom kojeg je položaj bio naseljavan, od drugog tisućljeća prije naše ere do prvih stoljeća naše ere, a detaljniju sliku naseljavanja trebala bi pokazati predstojeća zaštitna arheološka istraživanja. Sukladno članku 47. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zabranjen je pregled područja lokaliteta detektorima za metal i sličnim uređajima.