Grad Pregrada vodi brigu o ravnomjernom razvoju grada u svim područjima svoje nadležnosti, kroz uspostavu dijaloga s drugim relevantnim tijelima, ustanovama, organizacijama civilnog društva, privatnim sektorom i neformalnim skupinama građana te pojedincima. U dijalog spada i kultura sjećanja, važan vidljivi segment i trajni podsjetnik spomenika i spomen-obilježja na području grada.

Vođeni željom očuvanja sjećanja na poginule hrvatske branitelje s područja grada Pregrade pokrenuta je inicijativa da se i u Pregradi podigne spomenik poginulim braniteljima, a Grad Pregrada je, nakon nekoliko održanih sastanaka s predstavnicima Udruge hrvatskih branitelja Pregrada naručio izradu idejnog rješenja kojeg je u ožujku 2024. godine izradio obrt ArtES, obrt za poslovno savjetovanje i umjetnost, vl. Ivana Tuđe, akademskog kipara, ujedno i autora rješenja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u gradu Oroslavju te autora mnogobrojnih skulptura, od kojih su neke postavljene na javnim prostorima u Oroslavju, Zaboku, Jakovlju i Jastrebarskom. Vizualizaciju potpisuje AXIS – PROJECT, obrt za 3D vizualizacije, vl. Gorana Kruhonje. Nakon nekoliko predloženih varijanti spomenika, u dogovoru između predstavnika Grada Pregrade i Udruge hrvatskih branitelja Pregrada izabrano je najprikladnije rješenje. Spomenik je dio autorova ciklusa Križ i krug, koje je Tuđa interpretirao u mnogobrojnim skulpturama. Križ i krug osnovni su simboli na ovome spomeniku: križ predstavlja najznačajniji simbol patnje, stradanja i (očekivanog) uskrsnuća, ali i slave, a krug u svojoj idealnoj oblikovnosti odraz univerzalnog, predstavlja vanjsku formu savršenstva, a simbolizira vječni život, odnosno besmrtnost. U zaglađenosti forme osjeća se robusnost mase, kao i njezina istanjenost, a u relativnoj komornosti formata sluti se monumentalnost i upravo spomenička reprezentativnost. Napetost je potencirana krugom u materijalu stakla zelene boje (boja Grada pregrade) konstrasnom kamenu. Krug kao samodostatna forma i oznaka korpusa Kristova tijela u njegovoj nadnaravnosti impostiran je gotovo u središte zbivanja.  Na prednjoj strani nalazi se natpis Spomenik poginulim braniteljima grada Pregrade u Domovinskom ratu i grb Republike Hrvatske. Izgled i sadržaj spomen-obilježja dogovoreni su s predstavnicima Udruge hrvatskih branitelja Pregrada, a radovi na izgradnji spomenika započet će po provedenom postupku odabira izvođača radova. Spomen-obilježje će se nalaziti na parceli neposredno kraj zgrade gradske uprave, uz Ulicu Pod Lenartom, s pogledom na središnji gradski trg i Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a otvorenje spomenika očekuje se tijekom studenoga 2024.

Do 1990-ih godina, na središnjem pregradskom trgu nalazilo se spomen-obilježje palih boraca i žrtava fašističkog terora u Narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije, postavljeno u srpnju 1988. godine. Spomen-obilježje sastojalo se od skulpture sa zvijezdom petokrakom i spomen-ploče. Dok je skulptura uklonjena i njezina sudbina nam nije poznata, spomen-ploča preseljena je i neadekvatno postavljena na središnje gradsko groblje, kraj grobljanske kapele i spomen-kosturnice. Na spomen-ploči nalaze se imena i prezimena 55 poginulih osoba s područja nekadašnje Mjesne zajednice Pregrada, a zbirno su istaknute poginule osobe s područja Mjesne zajednice Desinić (89 osoba), Mjesne zajednice Hum na Sutli (57 osoba) i Mjesne zajednice Vinagora (12 osoba). Uz ovu spomen-ploču, u Martiša Vesi kraj Pregrade nekada se nalazila rodna kuća narodnog heroja Josipa Jutriše Janka uz koju je bila postavljena njegova bista i popratni natpis, rad akademske kiparice Vere Dajht-Kralj (1928-2014.) iz 1984. godine, dok je drugi primjerak te biste bio postavljen u predvorju zgrade gradske uprave u Pregradi. Jutrišina rodna kuća u Martiša Vesi uništena je prije desetak godina zbog klizišta, a zahvaljujući zalaganju i brizi sumještana, bista i popratni natpis spašeni su od propasti. Bista predstavlja u povijesno-umjetničkom smislu kiparičin najkvalitetniji realizirani portret u javnom prostoru, postižući snažnu psihološku karakterizaciju i živost izraza. Drugi rad ove istaknute hrvatske kiparice predstavlja bista Ede Leskovara, po kojem je nekada nosila naziv osnovna škola u Pregradi. Vezano uz očuvanje bisti ove akademske kiparice, Grad Pregrada bio je u kontaktu i s udrugom Živi Atelje DK - nezavisnom, interdisciplinarnom, nevladinom i neprofitnom organizacijom koja koristi umjetnost za istraživanje identiteta, iscjeljivanje i izgradnju zajednice. Uz bistu Ede Leskovara, stajao bi citat prvog hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana o Edi Leskovaru: “I pošao je, kao i uvijek, onamo gdje je bilo najteže i najopasnije.” Naime, osim što ih je obojicu povezivalo rodno Zagorje i sudjelovanje u Narodnooslobodilačkoj borbi, Tuđman se bavio Edom Leskovarom kao znanstvenik (povjesničar) koji je proučavao povijest radničkog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe, a u svojim je radovima izrazito pozitivno opisao Edu Leskovara, kao skromnog, jednostavnog i nenametljivog suborca, cijenjenog od strane kolega i naroda.  Uz bistu Josipa Jutriše Janka stajao bi citat “Umro je kako je i živio – kao junak.”, uz popratne informacije o osobama i autorici skulptura. S ciljem vraćanja spomen-obilježja na središnji gradski trg, Grad Pregrada naručio je izradu idejnog rješenja, kojeg je u svibnju 2024. izradila tvrtka KREAR PROJEKTI d.o.o. iz Zagreba, s predložene dvije varijante spomen-obilježja. Budući da se predmetna lokacija nalazi unutar obuhvata Kulturno-povijesne cjeline grada Pregrade, zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra, upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Grad Pregrada je u lipnju 2024. zatražio izdavanje posebnih uvjeta od strane nadležnog konzervatorskog odjela. Konzervatorski odjel u Krapini izabrao je jednu od predložene dvije varijante te dao posebne uvjete krajem lipnja 2024., koje su projektanti zatim u srpnju 2024. pretočili u izvedbenu projektnu dokumentaciju na koju je nadležni konzervatorski odjel potom dao suglasnost. Radovi na izgradnji spomenika započet će po provedenom postupku odabira izvođača radova. Spomen-obilježje će se nalaziti na Trgu Gospe Kunagorske, na približnoj lokaciji prvotnog spomen-obilježja, a otvorenje spomen-obilježja očekuje se tijekom studenoga 2024.

Iz Sopota kraj Pregrade potječe najvredniji primjerak javne plastike na području grada Pregrade, a riječ je o kamenoj skulpturi sv. Mihaela. Trudom i zalaganjem predsjednika Mjesnog odbora Sopot, gosp. Branka Špoljara, skulptura je prije desetak godina, zatečena u slabom stanju, prevezena u Zagreb, na Akademiju likovnih umjetnosti, odnosno na Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Zahvaljujući prof. dr. art. Alenu Novoselcu, danas dekanu Akademije likovnih umjetnosti, prof. dr. art. Zvjezdani Jembrih sa suradnicima, izvorna skulptura spašena je od propadanja te je konzervirana. Skulptura je zaštićena kao pokretno kulturno dobro te je prilikom otvorenja izložbe o radovima na skulpturi i replici, svečano predstavljena javnosti krajem rujna 2022. godine u predvorju zgrade muzeja i knjižnice u Pregradi. Rješenjem o zaštiti skulpture, izdanom od strane Ministarstva kulture i medija, propisano je da će izvorna skulptura, zbog zaštite, biti trajno smještena u zgradi Muzeja grada Pregrade, dok će se na mjestu na kojem je skulptura zatečena u Sopotu, in situ, postaviti replika skulpture. Repliku skulpture izradili su studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, pod mentorstvom svojih profesora, a Grad Pregrada trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije – idejnog rješenja uređenja mikrolokacije u Sopotu, po čijem dovršetku se planira izvođenje radova na uređenju mikrolokacije i postavljanje replike skulpture sv. Mihaela u Sopotu.

Uz rodnu kuću Janka Leskovara u Valentinovom, u sklopu projekta cjelovite i energetske obnove, financiranog sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, planirana je izrada i postavljanje spomen-biste književnika Janka Leskovara. Izvođač radova prikupio je ponude/skice nekoliko relevantnih umjetnika, akademskih kipara, a u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Krapini odabrano je najprikladnije rješenje te će spomen-bista biti postavljena na prostoru dvorišta uz Kuću Janka Leskovara.

Spomenici i spomen-obilježja na području grada Pregrade, uz napomenu da smo ovdje nabrojili samo nekoliko njih, a gdje su još primjerice kip Bogorodice s djetetom, Kip Majke Božje u sutjesci Sutinska, poklonci, raspela itd., trajni su podsjetnici na našu prošlost i naš identitet. Osim što nas podsjećaju na naše korijene, spomenici i spomen-obilježja ogledalo su razvijenosti našega društva, odnosno pomažu nam u razvoju tolerantnijeg i humanijeg društvenog okruženja, za našu zajednicu, ali i za naraštaje koji tek dolaze.