Asfaltirani strmi put kroz šumu, pa pješke uz brijeg gdje morate upregnuti svoj vlastiti 4x4 pogon, dovodi nas do prekrasne idile i farme burskih koza i romanovskih ovaca na Svetojurskom vrhu. Dočekuje nas gazda, od nekoji dan i sa službenom potvrdom mladog poljoprivrednika Dalibor Šurbek, koji odmah priznaje da većinu poslova na farmi odrađuje mama Ivanka, a on, s obzirom da je u radnom odnosu, i to u vojsci, uskače poslije posla koliko mu vrijeme dozvoli. Njihova poljoprivredna priča počinje 2015. godine.

Spašena djedovina

– Na ovom brijegu živio je moj djed, koji je hranio kravice. Nakon njegove smrti, grunt je ostao dosta zapušten, počela je rasti šikara, pa sam razmišljao i sinula mi je ideja da u štalu ubacim 5 kozica. Šteta da se zapusti djedovina. Koze jako vole brstiti šikare, one su više za grubu obradu. Nakon što su one na brijegu pobrstile sve što se dalo, ostajala nam je fina trava koju koze ne vole, pa je majka rekla ne bi bilo loše nabaviti i koju ovčicu. Polako smo se proširivali, imali smo dva hektara svoje zemlje, a kupovali smo zemlju i sa strane. I evo, danas imamo 30 burskih koza i 40 romanovskih ovaca. Uzgajamo ih isključivo za reprodukciju, prodajemo podmladak i rasplodne jariće. Ne za klanje, to bi za mene jednostavno bilo šteta. Jako su nam privržene. To su sve ljubimci. Njihovo meso nikad nisam ni probao – priznaje Dalibor Šurbek, dok u naručju drži najveću mazu, kozicu Bebu iz legla trojki, koja se hrani i na dudu jer se ojarila slabašna i trebala joj je dodatna skrb. Burske koze nisu dojne koliko su npr. sanske koje u laktaciji daju i 5 litara dnevno, tako da im, pojašnjava, ponekad treba dati i dohranu, posebno ako su majke prvojarkinje. Dalibor napominje da tu još nema neke značajne financijske koristi.

Proširivanje stada

– Za sada nam je najveća korist što ne moramo održavati i kositi svo to poljoprivredno zemljište, jer su kozice i ovčice prirodni i najjeftiniji malčer koji možeš kupiti. No, prije svega da bi ovo delal, moraš biti ljubitelj životinja - slažu se Šurbeki. Uzgoj dojnih koza je zahtjevniji, a isto tako da bi prodavao mlijeko u otkup morao bi imati barem 50 dojnih koza, koje prosječno daju 3 do 4 litre mlijeka, a otkupna cijena trebala bi biti kulturna, onda bi neka računica i postojala, ističe Šurbek. Zasad mlade koze i ne prodaje puno, jer želi proširivati stado, no zato se rasplodni jarići prodaju u Slavoniju, ali i Dalmaciji, iako ih ima i po cijeloj Hrvatskoj. Zagorci su ipak, rijeđi kupci. Što se tiče usporedbe koza i ovaca, kaže da je s ovcama puno lakše jer nisu toliko zahtjevne, dok su koze ratobornije, znaju se popeti na drvo, krov...

Romanovske koze znaju imati i tri do četiri ovčice, no najbolje je kad ojanji dvije, jer ih je ona lakše othraniti, jer ovca ima dvije sise. Ovce šiša sam. Kaže da je u početku to šišanje trajalo dva i pol mjeseca, a onda si je nabavio mašinicu i sad ih ošiša za jedan dan. Od vune planiraju napraviti izolaciju na staji. Njegove ovce i koze najviše vremena provode na pašnjaku, a stajski uzgoj je samo zimi. Na jedan hektar zemlje idealno bi bilo uzgajati deset koza ili ovaca, kaže. Svu zemlju i pašnjake je ogradio pastirskom žicom, a koze i ovce jednostavno uživaju. A da vidite, koliko ih tek vole.

ODRŽANE EDUKACIJE ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE, UZGAJIVAČE KOZA I OVACA

'Ovčarstvo i kozarstvo je dobrodošla alternativa Zagorju, jer nam je govedarski fond u opadanju'

U prostorijama Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe u Bedekovčini, koja je od početka ove godine spojena u Ministarstvo poljoprivrede, održane su besplatne, ali i obvezne edukacije za mlade poljoprivrednike, uzgajivače koza i ovaca. Edukacije su to koje su financirane sredstvima Europske unije, odnosno Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a predavači su bili Darko Antonina i Dragutin Kasteljan. Prema riječima pročelnika podružnice Savjetodavne službe KZŽ Darka Antonine, ova edukacija namijenjena je mladim poljoprivrednicima koji su obvezni pohađati edukaciju ukoliko apliciraju za sredstva u Agenciji za plaćanje. Financijski su stimulirani poticajima, ali i obveznici edukacije. Na edukaciji uče od samih osnova uzgoja, higijene, prodaje te zakonskim obvezama. – To su manji posjednici, koji žele proširiti proizvodnju i naučiti više. Ovčarstvo i kozarstvo je jedna dobrodošla alternativa Zagorju, prije svega jer nam je stočni, odnosno govedarski fond u opadanju, a svu tu silnu travurinu i krmu nitko ne koristi. Tako da je ovčarstvo, a naročito kozarstvo, jako zgodna grana da se zapuštene površine privedu određenoj kulturi – rekao je Antonina, pohvalivši mlade poljoprivrednike koji se puno bolje snalaze na tržištu, jer lakše ostvaruju komunikaciju s kupcima, a i lakše uspiju prodati proizvode. – Ovčarstvo i kozarstvo nije proizvodnja koja je autentična za Zagorje, to je proizvodnja koja se polako uvađa, ali s obzirom da imamo veliko tržište u neposrednoj, može opstati i širiti se. Nakon edukacije, mladi poljoprivrednici polažu ispit, a nakon položenog ispita dobivaju potvrdu o završenoj edukaciji. Antonina je najavio i nove edukacije za ekološke proizvođače, svinjogojce i pčelare, a raspored tečajeva možete pronaći na web stranicama Ministarstva poljoprivrede.