Čak deset posto teritorija Krapinsko - zagorske županije je zaštićeno
U Radoboju predstavljene aktivnosti Javne ustanove za za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije „Zagorje zeleno
U Centru za prirodu Zagorje u Radoboju održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije „Zagorje zeleno“ u 2022. godini.
Ravnateljica Ustanove Dijana Hršak istaknula je da je 2022. godina bila vrlo značajna po početku izrade planova upravljanja za Natura 2000 područje. - Radi se o velikom projektu u sklopu kojeg mi izrađujemo naše planove, a sam korisnik i financijer je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U okviru projekta predviđa se izrada planova upravljanja za 40 posto Natura 2000 područja u RH. Za KZŽ to znači izrada 3 plana upravljanja za sva natura područja i jedno zaštićeno područje. Prvi plan je za rijeku Sutlu u dolinu Sutle kod Razvora te značajni krajobraz Risvička i Cesarska gora, drugi plan je za područje Strahinjčice i vršni dio Ivančice, a treći za špilju Židovske jame – rekla je Hršak.
Natura je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu. Sve članice EU proglasile su područja Nature 2000 i radi se o 18,5 posto kopna i 9 posto mora EU, a za KZŽ radi se o 10 posto teritorija naše županije, a to su područja Medvednice, Strahinjčice, vršni dio Ivančice, rijeka Sutla, dolina Sutle kod Razvora i Židovske jame. Planovi su desetogodišnji i donose vizije samog područja te uključuju sve dionike i korisnike.
Javna ustanova radila je prošle godine i na sanaciji i održavanju starih stabala. - Posebnu pažnju posvetili smo Gupčevoj lipi i stoljetnoj lipi u Desiniću. S Gupčeve lipe, zaštićene kao spomenik prirode, prošle godine nakon 60 godina maknuli smo njezine obruče i stavljeni je novi, moderniji sustav stabilizacije i učvršćivanja kako bi se statika i čvrstoća samog debla ojačala odnosno sa ciljem da je očuvamo što duže – rekla je Hršak. Ustanova provodi i speleološka istraživanja speleoloških objekata KZŽ, drugu godinu zaredom. - Osim špilje Sutinčice istraživali smo i nove speleološke objekte na području Strahinjčice i Ivančice. Nastavili smo s održavanjem suhih brdskih travnjaka Strahinjčice te je provedena akcija sanacije crne točke za vodozemce. Bavili smo se stranim invazivnim biljnim vrstama, radili na održavanju travnjačkog voćnjaka i edukativnog poligona, proveli smo niz monitorninga biljnih i životnjskih vrsta i neposredni kontinuirani nadzor u zaštićenim područjima – nabrojila je ravnateljica.
Nova aktivnost prošle godine je suradnja s Gradom Pregradom i Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije, s kojima je izrađen projekt biološke ekolokše i krajobrazne valorizacije Kunagore, a Grad Pregraa inicirao je da se to područje zaštiti u kategoriji značajnog krajobraza.
-Važan segment rada Javne ustanove je edukacija, interpretacija i posjećivanje pa bih istaknula održanu dvodnevnu edukaciju 14. generacije mladih čuvara prirode, ove godine bit će 15. generacija. Također, radili smo niz radionica u centru, u zelenim učionicama, na poučnim stazama i u Zelenjaku i na Strahinjčici i kroz godinu imali smo 959 sudionika na radionicama, i to uglavnom djece – rekla je ravnateljica.
Ustanova je provela i manifestacije – Dane orhideja, Noć noćnih leptira, Noć šišmiša. Broj posjetitelja na Stazi kroz krošnje, koja je još uvijek jedinstvena u Hrvatskoj, je 9.319 posjeta. Uređivala se i posjetiteljska infrastruktura, nadograđena je planinarska poučna staza Putevima orhideja na Strahinjčici. - Prošle godine bilo je 10 godina od kada je staza osnovana, imala je 12 interpretacijskih točaka, a dodali smo ih novih 6, obnovili postojeće konstrukcije, dodali nove dizajnirane table, putokaze i sada imamo obnovljenu stazu s još nekim novim putevima. Obnovljena je i drvena piramida, table u Zelenjaku, našem Trnacu – ispričala je Hršak. Kraj godine završen je zanimljivim kreativnim projektom, Zagorje plastic free, sufinanciranim od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a cilj je smanjiti korištenje jednokratne plastike.
No, Hršak je spomenula je i one manje lijepe stvari, poput odlaganja građevinskog otpada u šumi, narušavanja prirodnih staništa, tragove utrka quadovima po suhom brdskom travnjaku vrijednom za orhideje i staništu trave tvrdače. - Priroda se uvijek obnovi, nađe put, pa sada nema posljedica, ali moglo bi ih biti ako će se to ponavljati – rekla je Hršak.
Župan Željko Kolar čestitao je ravnateljici i ekipi Javne ustanove na odlično odrađenoj godini.
Posebno se osvrnuo na provedene edukacije djece i mladih. - Posebno treba naglasiti da ako napravimo jednu dobru sinergiju, ako međusobno dobro komuniciramo, u prirodi ima mjesta skoro za svakog. Ima prostora da zajedničkom komunikacijom omogućimo svima da uživaju u prirodi, ali ono što nikako ne možemo dozvoliti je da s ovakvim pojedinačnim ekscesima trajno nanesemo štetu pojedinim staništima. U 2023. godini ćemo posebnu pažnju posvetiti na ta dva, tri lokaliteta, da se onima koji taj prostor koriste nađemo jednu sinergiju i vjerujem da ćemo to iskomunicirati – rekao je župan.
Rekao je da su planovi upravljanja koji će definirati sljedećih desetak godina aktivnosti bitni, kako bi efikasno i stručno vodili brigu o našim zaštićnim područjima. – Da svi zajedno radimo u koheziji da Zagorje stvarno bude zeleno, zbog naše djece, da im to ostavimo u nasljeđe, a nakon toga za sve naše drage goste koji dođu u Zagorje – rekao je Kolar.
Što se financija tiče, naveo je da je u 2020. i 2021. godini bila ekspanzija, realizirala se Staza kroz krošnje, Centar za prirodu u radoboju i projekt Zagorje ABECEDA prirode, koji je proglašen trećim najboljim projektom u Hrvatskoj. - Treba naglasiti da su do sada bila tri takva ocjenjivanja i svaki put jedan od projekata je osvojio prvo, drugo ili treće mjesto – Newlight, Poduzetnički centar, ABECEDA prirode – rekao je župan te dodao da će se 15. godina malih čuvara prirode obilježiti na poseban način.
-Jer ti mali čuvari prirode su zapravo ambasadori očuvanja okoliša i prirode na području KZŽ i moja želja je da okupimo sve koji su u ovih 15 godina dobili potvrdu da su mali čuvari prirode, da vidimo gdje su ti odrasli ljudi i da prenesemo njihova iskustva, da li su kroz rad udruga nastavili djelovati na tragu na kojem smo ih educirali. To će nam biti sjajna povratna informacija, a mi očekujemo na jednom mjestu oko 150 ljudi, bit će vrlo interesantno. O tome ćemo napraviti publikaciju i snimiti filmić koji ćemo kasnije koristiti u promociji – najavio je Kolar.
Župan je dodao da su u pripremi dva projekta, a kroz ovu godinu bit će spremna dokumentacija, da bi 2024. ili 2025. imali opet investicijski ciklus veličine kakav je bio 2020./2021.