ZL: Kako će se ove godine obilježiti Dan općine Radoboj?

Topolovec: Proteklih se dana održao niz događanja na otvorenom, s obzirom na epidemiološku situaciju, a jedino događanje koje će biti u sportskoj dvorani jest koncert Puhačkog orkestra Radboa, novog orekstra osnovanog prije godinu dana u sklopu KUD – a. Sam dan Općine, 20.10. obilježit ćemo kod planinarskog doma. Naime, s obzirom da je naš Planinarski dom gotov, ali rokovi izvođenja radova traju do konca listopada, nakon čega moramo zatražiti uporabnu dozvolu, ne možemo dom klasično otvoriti, već ćemo održati Dane otvorenih vrata, da građani mogu razgledati dom. Ujedno, upriličit ćemo otvorenje slika s likovne kolonije, koje će potom i trajno ostati i uljepšavati prostor Planinarskog doma. Svečanost će završiti druženjem uz Radobojsko – planinarsko – gljivarski doručak.

ZL: Planinarski dom jedan je od kapitalnih projekata u Općini?
Toplovec: Da, Planinarski dom je kapitalni i bitan projekt koji je u potpunosti u fazi završetka. Vrijednost radova na projektu prenamjene lovačkog u planinarski dom je 5.853.341,01 kuna. Krećemo odmah s nastavkom tog projekta i izradom tehničke dokumetacije za bio – bazen, robinzonsko naselje, dječji adrenalinski parkić, gdje bi se mogle održavati manifestacije, ljetni i zimski seminari za djecu, škola odrastanja i slično. Dom ima kapacitet 60 kreveta, svaka soba ima kupaonicu i mislim da će to biti najmoderniji planinarski dom u Krapinsko – zagorskoj županiji, a i šire.

ZL: Osim Planinarskog doma, na kojim se još kapitalnim projektima radilo?
Topolovec: Zbog mogućnosti proračuna, odužila nam se izgradnje Hiže zagorskih štrukla i šetnica u centru Radoboja. Sam centar i Hiža zagorskih štrukli trebale bi biti povezane multifunkcionalnom šetnicom s Hižom vinove loze, Muzejem Radboa i Centrom za prirodu Zagorje, koji je ove godine završio drugu fazu uređenja i moderno izgleda. Na žalost, to nismo uspjeli realizirati zbog pomanjkanja sredstava u proračunu. Do konca godine ćemo raspisati natječaj za unutarnje uređenje Hiže i nadam se da ćemo u svibnju biti domaćini Štruklijade, o čemu postoje dogovori na relaciji Županije i Općine, te da ćemo tom prilikom otvorilti Hižu zagorskih štrukli odnosno prezentacijski centar za kulturno nematerijalno dobro kakvo su zagorski štrukli. Za čitav projekt rok je konac 2022. godine, pa nismo forsirali, imamo mogućnost to kvalitetni pripremiti i završiti. Vrijednost same šetnice procjenjuje se na 800.000 do milijun kuna, što uključuje multimediju, osvjetljenje, hortikulturalno uređenje i sve što je predviđeno kroz sam projekt. Još jedan projekt koji ide svojim tijekom i radovi se izvode u roku, osim samog početka, je Vatrogasni dom u Jazvinama gdje smo imali problem s temeljenjem. Kada su počeli radovi, ustanovljeno je da je na metar i pol muljevito i pjeskovito tlo, pa smo morali provoditi geološka istraživanja, izraditi elaborat temeljenja i projekt je poskupio za 700 tisuća kuna. Sve to odužilo je početak izgradnje. No, rokovi su dostignuti i sve je u predviđenim terminima. U svibnju iduće godine očekujemo završetak Vatrogasnog doma u Jazvinama, koji je vrijedan 5.235.671,94 kune.

ZL: Koje biste još radove i projekte izdvojili?
Topolovec: Svaku godinu otprilike 500, 600 tisuća kuna vrijednosti sanacije klizišta prijavljujemo na Hrvatske vode. Nedavno smo završili sanaciju 2 klizišta, što sufinanciraju Hrvatske vode i Općina. Za iduću godinu pripremamo iduća dva klizišta odnosno radimo elaborate za 3 klizišta. Otvorilo se jedno klizište na groblju, prema naznakama sada je dosta veliko, pa bi zahvat mogao biti dosta skup. Bitno je reći da smo sa završetko ova dva klizišta završili sanaciju svih klizišta gdje su bili u opasnosti stambeni ili gospodarski objekti.

ZL: Planira se i dogradnja OŠ Side Košutić?
Topolovec: U suradnji sa Županijom napravili smo kompletnu projektnu dokumentaciju i prema mojim informacijama, jedna smo od 3 škole ili JLS koja ima kompletno pripremljenu dokumentaciju za dogradnju i škole za jednosmjensku nastavu i cjelodnevni boravak. Ima raziličitih načina na koji Županija to može prijaviti na EU fondove, traže način s najmanjim učešćem, ali komunicirali smo sa Županijom, ako će se škola prijaviti i na neki natječaj kojem će biti potrebno sufinanciranje i od strane Općine, naravno da nam je to prioritet i da ćemo se uključiti u projekt. Vrijednost tog projekta dogradnje je na razini 30 milijuna kuna, ali sigurno je da bi nma taj projekt mnogo pomogao u poboljšanju demografske slike općine. Uz vrtić koji imamo, uvjete koje stvaramo u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi, škola s jednosmjenskom nastavom i cjelodnevni boaravak bi nam puno pomogla da mlade obitelji ostanu tu, i da dosele.

ZL: U proteklih godinu dana osnovano je i nekoliko udruga. Kakv je društveni život u općini?
Topolovec: Mi smo se kroz korona vrijeme trudili da kroz različite projekte, od kojih je većina financirana iz EU sredstava, popot 65 plus, Kulture online i sl., taj društveni život u Radoboju opstane. Osnovale su se čak 3 udruge, a to je dokaz da smo na pravom putu, jer zadatak Općine nije samo rad na komunalnoj infrastrukturi već i na društvenom životu i stvaranju uvjeta za okupljanje i aktivnosti građana.

ZL: Koji su planovi za dalje?
Topolovec: Samo nam je nebo granica. Radimo strateške programe, pokušavamo pratiti trendove i biti ukorak s vremenom, ne gledamo što se događa u ovom dijelu Europe, nego volimo pogledati što se događa u skandinavskim zemljama jer su one ipak još korak ispred, i nastojimo pratiti te trendove. Strategija ukupnog razvoja općine Radoboj strateški je dokument koji će biti gotov do konca godine, usklađen s proračunom za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024., a moći će se dopunjavati. Na prvom nam je mjestu zaštita prirode, očuvanje okoliša i energetska učinkovitost. Sa stvarima koje smo mi već završili, neki tek kreću. Govorim o solarima na svm našim javnim zgradama, električnom automobilu, punionici, energetskoj obnovi svih naših javnih zgrada. Prema danskom modelu, zamislili smo Agro food – park, u kojem bi poljoprivrednici proizvodili organsku hranu uz suradnju sa znanstvenim sektorom, dok će posjetitelji moći samostalno ubirati voće i povrće, uživati u zabavnim i edukativnim zonama, koristiti ugostiteljske objekte te rekreativnu infrastrukturu. Radi se o ogromnom projektu koji bi puno značio za cijelo Zagorje. Sada je pitanje koliko će to na regionalnoj i državnoj razini biti prepoznato kao ozbiljan projekt, jer mi sami ne možemo krenuti u realizaciju. Napravili smo idejno rješenje. Ako je cijeli projekt vrijedan 4 milijuna eura, 2 posto je 800 tisuća eura, pa je nemoguće da sami to krenemo projektirati. Projekt je vezan uz Agronomski fakultet, od kojeg smo dobili pismo namjere da je spreman sa stručne strane to pratiti, a bilo bi odlično da se uključi i Poljoprivredno učilište SŠ Bedekovčina. To je TOP veliki projekt kojeg za sada pokušavamo staviti na kartu projekta i nadamo se da ćemo ga do 2027., ipak je to dosta vremena pred nama, uspjeti prezemntirati na pravim adresama i početi s realizacijom. To bi bila kruna svega. No radimo i na manjim projektima, poput Radoboja bez plastike. U iduće 4 godine Radoboj bi trebao biti zelena destinacija. Cilj nam je edukacija i ulaganje u eko proizdvodnju hrane, razvoj rekreacijsko – turističke infrastrukture, pokretanje rada Hiže zagorskih štrukli, mapiranje potencijalnih turističkih dionika te njihova stalna edukacija.

ZL: Za kraj, poruka Radobojčanima uz Dan općine?
Topolovec: Srcem za Radoboj. To govori o svemu. Na prvom mjestu nam je Radoboj, pa onda sve ostalo. Nadam se da ćemo zajedničkom suradnjom, uključivanjem kroz razna događanja sve većeg broja ljudi koji su željni pomoći i biti dio ekipe koja to realizira, uspjeti i dalje ostati tako ambiciozna JLS, držati korak s vremenom, koristiti EU sredstva i na taj način omogućavati što bolje i kvalitetnije životne uvjete na području općine.
Lead: ‘Samo nebo nam je granica, a TOP projekt za budućnost je Agro food park’
Lead: ‘U godinu dana osnovane su čak 3 udruge, a to je dokaz da smo na pravom putu, jer zadatak Općine nije samo rad na komunalnoj infrastrukturi već i na društvenom životu i stvaranju uvjeta za okupljanje i aktivnosti građana