Prema procjenama Agencije za zaštitu okoliša, svaki građanin u Hrvatskoj proizvede godišnje oko 12 kilograma otpadnog tekstila (podaci za 2013. godinu). Da, 12 kilograma. No, to nije količina koja bi ekonomski opravdala dolazak kamiona samo za tekstil do vašeg kućnog praga. Unazad nekoliko godina postavljani su spremnici po zelenim otocima za skupljanje tekstila, ali i obuće. Nažalost, iskustva su često bila negativna jer su spremnici bili uništavani ili ispunjeni komunalnim otpadom.

Stoga je pohvalna odredba novog Pravilnika o otpadnom tekstilu i obući* kojom će sve trgovine koje prodaju tekstil i obuću površine veće od 400 kvadrata morati imati spremnike za tu vrstu otpada.

-          Pravilnik o otpadnom tekstilu i obući stupa na snagu 1. studenog 2015.

-          Obuhvaćene su trgovine veće od 400 m2

-          Vrijedi i za trgovine tepisima i zavjesama

-          Spremnici za otpadni tekstil i obuću ne moraju nužno biti smješteni u samoj trgovini, nego mogu biti i u blizini na vidljivom mjestu

*Pravilnikom je propisano da sve tvrtke, građani i obrtnici koji se bave razvijanjem, proizvodnjom, preradom, prodajom, uvozom ili izvozom proizvoda od tekstila u prodajnom prostoru većem od 400 m2 ili njegovoj blizini na vidljivom mjestu postave spremnike za skupljanje te vrste otpada.

Otpadni tekstil i obuća jedna je od sedam kategorija otpada koju je potrebno odvojeno prikupljati i reciklirati. Time se čini dobro za okoliš, jer će umjesto na odlagalištima otpadni tekstil ponovo završiti u industriji. Barem 50% tekstila koji se baca pogodan je za recikliranje, pa ipak, količina tekstilnog otpada koji se ponovo upotrijebi ili reciklira na godišnjoj razini iznosi tek oko 25% od ukupnog tekstilnog otpada. Ponovnim iskorištavanjem tekstila:

-          smanjuje se potreba za površinama odlagališta otpada. Tekstil predstavlja osobit problem na odlagalištima budući da se sintetički proizvodi ne razlažu, dok se vuneni odjevni predmeti razlažu ali proizvode metan koji pridonosi globalnom zatopljenju

-          smanjuje se pritisak na netaknutu prirodu

-          pridonosi se balansiranju ekonomije budući da se uvozi manje materijala za naše potrebe

-          rezultira s manje zagađenja i uštedama energije budući da se vlaknasti materijali ne moraju transportirati izdaleka.

Otpadni tekstil je inače problematična kategorija otpada u Hrvatskoj (čak i Nacrt Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2021. to ističe), ali ne samo zbog prikupljanja, već i zbog nepostojanja industrije koja će upotrijebiti otpadni tekstil za daljnju proizvodnju. Naime, tek jedna tvornica (dobro poznata svima u Krapinsko-Zagorskoj županiji) prima otpadni tekstil i bilježi proizvodnju od istog. I dok se Pravilnikom povećava količina prikupljenog otpadnog tekstila, pitanje je kuda će sav taj tekstil odlaziti – u hrvatsku proizvodnju ili će se morati izvoziti?

Primarna selekcija: papir, plastika, staklo – KRATKI VODIČ

Primarna selekcija nema zamjensko rješenje. Odvajanje otpada na samom mjestu nastajanja je najbolji način smanjenja otpada i najbolji mogući način da se isti može ponovno upotrijebiti. Također, odvajanje pruža i najbolju edukaciju o vrstama otpada/materijalima. Kako ne bi zastali samo na odvajanju tekstila, u nastavku je kratki vodič i za ostale vrste otpada.

PAPIR

-          moguće odvajati u zasebnim kantama ili vrećama, a gotovo svako naselje u Hrvatskoj ima po nekoliko zelenih otoka

-          moguće ga prodati u malootkupnim centrima

-          karton je preporučeno odvesti na reciklažno dvorište

-          ne zaboravite odvajati i ambalažu od kozmetičkih i tehničkih proizvoda

-          prije odlaganja spljoštiti kako ne bi zauzimalo previše mjesta

PLASTIKA

-          otpadna plastika je lagan, ali voluminozan otpad, potrebno ga slagati prilikom odlaganja

-          često ispunjen biootpadom ili detergentima, potrebno ga isprati/očistiti prije odlaganja (u suprotnom se razvijaju bakterije koje kasnije nije moguće izdvojiti i očistiti u procesu oporabe)

-          prilikom odvajanja potrebno pripaziti da se ne radi o predmetima koji sadrže i druge vrste materijala (metal, drvo…)

STAKLO

-          najzahvalniji materijal na našoj planeti, moguće ga je reciklirati bezbroj puta bez gubitka kvalitete materijala

-          za sada se odvaja isključivo putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta

-          vrlo je važno skinuti plastične i metalne dijelove sa staklene ambalaže, kao i veće količine biootpada (u suprotnom nije moguće proslijediti na reciklažu)

!!Važno: svaku vrstu izdvojenog otpada potrebno je prije odlaganja očistiti od biootpada!