Prije 103 godine, u ožujku i travnju 1918., u gradu Bakuu i drugim gradovima i okruzima Baku regije armenski dašnjaci - boljševičke oružane skupine koje su djelovale pod mandatom Vijeća Bakua - počinili su pokolj i deseci tisuća civila su ubijeni samo zbog njihove etničke i vjerske pripadnosti. Važno je da mi nastavimo odavati počast žrtvama i tako osiguramo da sjećanje na te događaje spriječi njihovo ponavljanje.

Etnički Armenac Stepan Šaumjan, izvanredni povjerenik za Kavkaz, priznao je da je 6000 naoružanih vojnika Vijeća Bakua i 4000 pripadnika stranke Dashnaksutyun sudjelovalo u masakrima nad azerbajdžanskim narodom.

Genocid nad Azerbajdžancima, osim Bakua, obuhvatio je također regije Shamakhi, Guba, Iravan, Zangezur, Garabagh, Nakhchivan i Kars. Tijekom prvih pet mjeseci 1918. samo u provinciji Guba s krajnjom okrutnošću je ubijeno više od 16 000 ljudi; a uništeno je ukupno 167 sela. Masovne grobnice otkrivene 2007. godine u regiji Guba jasan su dokaz nehumanih djela Armenaca.

Ožujski masakri 1918. godine bili su dobro pripremljeni i nemilosrdno provedeni akti radikalnih nacionalističkih Armenaca usmjereni protiv Azerbajdžanaca na osnovi rasne diskriminacije i etničkog čišćenja.

Vlada Azerbajdžanske Demokratske Republike 1918. godine osnovala je Izvanrednu istražnu komisiju kako bi istražila teške zločine koje su počinili Armenci i poduzela niz mjera kako bi sačuvala istinite činjenice koje je Komisija otkrila u sjećanju naroda i informirala svjetsku zajednicu o tim zlodjelima. Izvanredna istražna komisija koja se sastojala od najboljih odvjetnika toga doba različitih nacionalnosti - Rusa, Židova, Poljaka, Gruzijaca, pa čak i Armenaca, na temelju dokaza pokrenula je kaznene postupke protiv 194 osobe optužene za različite zločine protiv mirnog stanovništva; zbog počinjenih zločina su uhićene 24 osobe u Bakuu i oko 100 osoba u Shamakhyju.

Međutim, nakon propasti Azerbajdžanske Demokratske Republike ovaj postupak je obustavljen, a puna istraga tragičnih događaja i njihova političko-pravna procjena je spriječena. Tek nakon 80 godina - 26. ožujka 1998. godine ukazom predsjednika Azerbajdžanske Republike "O genocidu nad Azerbajdžancima", potpisanim od strane nacionalnog lidera Heydara Aliyeva, ovim stravičnim događajima dana je odgovarajuća politička ocjena, a 31. ožujka je proglašen Danom genocida nad Azerbajdžancima.

Obilježavanje Dana genocida nad Azerbajdžancima podiže svijest svjetske zajednice o činjenicama masakra i etničkog čišćenja Azerbajdžanaca u prošlosti i sadašnjosti.

Čak i jedno stoljeće kasnije, Armenija je nastavila svoju politiku činjenja zločina nad Azerbajdžancima na etničkoj osnovi, držeći Nagorno-Karabah i okolnih sedam regija u okupaciji gotovo tri desetljeća.

Tijekom gotovo trideset godina okupacije, Armenija je provodila politiku etničkog čišćenja stotina tisuća Azerbajdžanaca u Armeniji i na okupiranim teritorijama Azerbajdžana. Armenija je također počinila brojne ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i djela genocida, uključujući genocid u gradu Khojaly u veljači 1992. godine. Tijekom vojnih operacija pokrenutih kao odgovor na sljedeću vojnu provokaciju protiv Azerbajdžana 27. rujna 2020. armenske snage namjerno su gađale raketnim napadima mirno stanovništvo Ganje, Barde, Tartara i drugih gradova Azerbajdžana.

Pritom Armenija je vratila uspomene na ožujski masakr od prije jednog stoljeća.

Prisjećajući se nevinih žrtava ožujske tragedije, mi najoštrije osuđujemo smišljenu politiku genocida, zločina protiv čovječnosti, rasne diskriminacije i etničkog čišćenja od strane Armenije počinjene do sada nad narodom Azerbajdžana i ponavljamo važnost prestanka nekažnjavanja Armenije s ciljem spriječavanja ponavljanja takvih nehumanih zločina. Mi pozivamo Armeniju na poštivanje svoje međunarodne pravne obveze. Azerbajdžan će sa svoje strane poduzeti sve dostupne i potrebne pravne mjere kako bi osigurao mir i stao na kraj nekažnjivosti.