Od 26. do 28. rujna 2024. održana je međunarodna konferencija na temu popularizacije znanosti s naglaskom na izgradnji lokalnih ekosustava za STEM kao pokretač razvoja pod nazivom “SCOPE – Science Connecting People (Znanost spaja ljude).

Svečanom otvorenju prvoga dana u Kući Europe u Zagrebu nazočili su izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora mr. sc. Marko Pavić, Darko Tot, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije i voditeljica medija, te izaslanici Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a predavanja i paneli su započeli s uvijek zanimljivim i provokativnim Koradom Korlevićem koji je izazvao velik interes sudionika konferencije. 27. rujna je održan drugi dio konferencije u Tehničkom muzeju Nikola Tesla s nizom izlaganja s diskusijama te online izlaganjem Grega Gagea (Backyard Brains – razvoj open-source alata) i Adama Maltesea (stručnjaka s bogatim iskustvom u edukaciji facilitatora i edukatora) iz SAD-a, te uz sudjelovanje panelista iz Poljske, Irske, Italije i Slovenije. Trećeg dana, 28. rujna, u prostorima OŠ Središće održano je Maker Expo Zagreb događanje, primjer aktivnosti stvaranja lokalnih ekosustava, na kojem su brojni edukatori, makeri i izumitelji educirali i inspirirali posjetitelje, uglavnom djecu, roditelje ali i zaljubljenike u maker kulturu.

Konferencija je održana u sklopu Tematske sustavne podrške za područje “STEM kao pokretač razvoja”, podržane od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, koju provodi udruga FabLab, a vrijednu tehničku pomoć pri realizaciji pružili su Tehnički muzej Nikola Tesla, Kuća Europe i CARNET.

Među najvažnije ciljeve i postignuća održane konferencije ubrajamo spajanje različitih dionika koji su dijelili vlastita iskustva i doprinijeli svojim idejama krajnjem cilju izgradnje i jačanja lokalnih ekosustava, uz pomoć civilnoga društvu koje treba odigrati važnu ulogu u razvoju društva i doprinijeti stvaranju vrijednih mreža među dionicima.

Intenzivni paneli i interakcija kroz dva dana potvrdili su naše uvjerenje da dionici trebaju dolaziti iz svih sektora, od obrazovanja, istraživanja, do realnog sektora i lokalnih samouprava, i naravno civilnoga društva kao povezujuće substance ovog procesa. Upravo identificiranje dionika i njihovo povezivanje je važan korak u uspostavi ekosustava. Drugi korak je početak prepoznavanja i mapiranja svih resursa zajednice. Naravno da u resurse spadaju i već spomenuti dionici, ali ovdje govorimo o određenim specifičnostima zajednice, npr. vrijednosti iz prethodnih razdoblja, povijesni događaji i vrijedni pojedinci te drugi fenomeni koji su prepoznati u zajednici, a s kojima se zajednica može povezati i identificirati. To doprinosi snazi tog sustava u kojem će dionici, prema dosadašnjem iskustvu, sudjelovati s više motivacije. Tako će određeni fenomen biti važan u prepoznatljivosti sustava u odnosu na druge zajednice.

Nakon tih aktivnosti poželjno je krenuti s organizacijom aktivnosti i događanja na osnovnoj razini, u školama, gdje se stječu organizacijske vještine za daljnje korake. S vremenom takva manja događanja, često u školama, mogu prostorno izaći iz vlastitih okvira te ciljati širu javnost kojoj se predstavljaju rezultati tih aktivnosti kroz godišnja događanja za širu javnost.  Ona mogu biti međunarodno prepoznatljiva poput Znanstvenog piknika (Science Picnic) ili Maker Fairea, ali i ne moraju, kao npr. STEM dan. Ono što je najvažnije je da se događanje veže uz definirani fenomen. To je važno za dugoročnu održivost same aktivnosti koja će tako lakše preživjeti sve izazove.

Iz tog razloga su u sklopu konferencije predstavljeni primjeri dobre prakse kroz razgovor o četiri važne komponente ekosustava: o ljudima, ljudskim potencijalima i edukacijama, o aktivnostima, od radionica do velikih događanja, o alatima, od interaktivnih eksponata do mobilnih instalacija, te o prostoru, od moderniziranih učionica do znanstvenih centara.

Tijekom konferencije su prezentirane inspirativne i provokativne riječi govornika, profesionalaca direktno uključenih u rad s javnosti, ljudi koji oblikuju programe u znanstvenim centrima i muzejima, profesora i istraživača, predstavnika lokalnh zajednica, koordinatora inovativnih europskih projekata i menadžera institucija koje se bave popularizacijom znanosti.

Udruga FabLab djeluje od 2013. godine te se od osnutka bavi promocijom digitalne fabrikacije kroz obrazovanje, znanstveno i umjetničko istraživanje, poduzetnički razvoj s naglaskom na popularizaciju STEM područja. Udruga je kao prijavitelj i kao partner provela niz europskih projekata, a od 1.4.2024. zadužena je od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za provedbu aktivnosti kroz Tematsku sustavnu podršku za područje “STEM KAO POKRETAČ RAZVOJA”, što je nastavak rada na popularizaciji znanosti kroz dosadašnje aktivnosti udruge kroz projekte popularizacije STEM područja financirane iz Eurospkog socijalnog fonda, te kroz iskustva suradnje na međunarodnim projektima. 

FabLab, udruga za promicanje digitalne fabrikacije, je korisnik Tematske sustavne podrške u području STEM kao pokretač razvoja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Sadržaj ovoga teksta isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade.