Prezentiran projekt "Bandićevog tunela"
Studija izvedivosti i opravdanosti gradnje sjeverne obilaznice, odnosno sjeverne tangente, prstena i tunela kroz Sljeme,
Studija izvedivosti i opravdanosti gradnje sjeverne obilaznice, odnosno sjeverne tangente, prstena i tunela kroz Sljeme, čija bi gradnja trajala deset godina i stajala oko 1,1 milijardu eura, danas je prvi put javno prezentirana na Tribinama grada Zagreba.
Projekt gradnje najskuplje ceste u Hrvatskoj, tunela kroz Medvednicu i prstena prezentirala je ekipa s Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta te Instituta građevinarstva Hrvatske. Prema prezentiranim financijskim procjenama, izgradnja tunela i prstena stajala bi 837 milijuna eura, dok bi izgradnja sjeverne obilaznice koštala 327 milijuna eura, što je ukupno 1,1 milijarda eura.
- Bez velikih prometnih projekata ne može se riješiti prometno pitanje. Riječ je o prometnom iskoraku iz stanja u kojem se prometni problemi već desetljećima zanemaruju ili “krpaju” produživanjem i proširivanjem prometnica - izjavio je gradonačelnik Milan Bandić, dodajući da to nije projekt za jedan mandat.
Prezentirane studije, naime, pokazuju da je gradnja tunela kroz Medvednicu nemoguća bez gradnje sjeverne tangente koja bi se prostirala od autoceste za Krapinu na zapadu do autoceste za Varaždin na istoku i bila bi dugačka oko 27 kilometara.
U studiji su pak promatrane tri mogućnosti ulaza u tunel kroz Sljeme: kod Šestinskog dola, Dolja i Markuševca s izlazom u Jelenjim vodama, a kao najprihvatljivija ocijenjena je trasa Dolje - Jelenje vode. Dekanica Građevinskog fakulteta i koordinatorica studije izgradnje tunela Dubravka Bjegović ocijenila je da bi tunel donio olakšanje za Zagreb koji se svaki dan sve više guši u prometnim gužvama.
Ona također smatra da bi tunel donio brojne prednosti Krapinsko-zagorskoj županiji, a na prezentaciji je zaključeno da bi zapravo ta županija imala više koristi nego sam grad Zagreb. Građevinski fakultet proveo je i svojevrsnu anketu koja je pokazala da se 55,8 posto ispitanika slaže s idejom izgradnje tunela kroz Medvednicu, ali ih je 40,4 posto nezadovoljno dostupnošću informacija o izgradnji tog tunela kroz Medvednicu. Međutim, u studiji nije navedeno na kolikom uzorku je rađena spomenuta anketa.
Arhitekt Branko Kincl prezentirao je Urbanističko-prometnu studiju tzv. sjeverne tangente koja u svom zaključku navodi da je investicija od 327 milijuna eura, čime bi ona postala najskuplja cesta u Hrvatskoj, opravdana i s ekonomskog i društvenog aspekta. Zato će se nastaviti s izradom projektne i studijske dokumentacije.
Pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Slavko Dakić na kraju je zaključio da je zagrebački promet godinama bio podinvestiran jer stambenu nije pratila prometna izgradnja. Dodao je i da će prometnom olakšanju pridonijeti i dva nova mosta, podizanje lakotračne pruge i novi sustav javnog prometa.
Iako je riječ o vrlo velikoj investiciji, koja kada je u pitanju promet, najveća takva investicija u Zagrebu, danas se na Tribinama grada Zagreba na tu temu nije povela velika rasprava. Kritike su bile usmjerene na to da korist tunela nije konkretno razrađena te da bi trebalo preciznije definirati prioritete.
Izvor: Jutrarnji list
Projekt gradnje najskuplje ceste u Hrvatskoj, tunela kroz Medvednicu i prstena prezentirala je ekipa s Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta te Instituta građevinarstva Hrvatske. Prema prezentiranim financijskim procjenama, izgradnja tunela i prstena stajala bi 837 milijuna eura, dok bi izgradnja sjeverne obilaznice koštala 327 milijuna eura, što je ukupno 1,1 milijarda eura.
- Bez velikih prometnih projekata ne može se riješiti prometno pitanje. Riječ je o prometnom iskoraku iz stanja u kojem se prometni problemi već desetljećima zanemaruju ili “krpaju” produživanjem i proširivanjem prometnica - izjavio je gradonačelnik Milan Bandić, dodajući da to nije projekt za jedan mandat.
Prezentirane studije, naime, pokazuju da je gradnja tunela kroz Medvednicu nemoguća bez gradnje sjeverne tangente koja bi se prostirala od autoceste za Krapinu na zapadu do autoceste za Varaždin na istoku i bila bi dugačka oko 27 kilometara.
U studiji su pak promatrane tri mogućnosti ulaza u tunel kroz Sljeme: kod Šestinskog dola, Dolja i Markuševca s izlazom u Jelenjim vodama, a kao najprihvatljivija ocijenjena je trasa Dolje - Jelenje vode. Dekanica Građevinskog fakulteta i koordinatorica studije izgradnje tunela Dubravka Bjegović ocijenila je da bi tunel donio olakšanje za Zagreb koji se svaki dan sve više guši u prometnim gužvama.
Ona također smatra da bi tunel donio brojne prednosti Krapinsko-zagorskoj županiji, a na prezentaciji je zaključeno da bi zapravo ta županija imala više koristi nego sam grad Zagreb. Građevinski fakultet proveo je i svojevrsnu anketu koja je pokazala da se 55,8 posto ispitanika slaže s idejom izgradnje tunela kroz Medvednicu, ali ih je 40,4 posto nezadovoljno dostupnošću informacija o izgradnji tog tunela kroz Medvednicu. Međutim, u studiji nije navedeno na kolikom uzorku je rađena spomenuta anketa.
Arhitekt Branko Kincl prezentirao je Urbanističko-prometnu studiju tzv. sjeverne tangente koja u svom zaključku navodi da je investicija od 327 milijuna eura, čime bi ona postala najskuplja cesta u Hrvatskoj, opravdana i s ekonomskog i društvenog aspekta. Zato će se nastaviti s izradom projektne i studijske dokumentacije.
Pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Slavko Dakić na kraju je zaključio da je zagrebački promet godinama bio podinvestiran jer stambenu nije pratila prometna izgradnja. Dodao je i da će prometnom olakšanju pridonijeti i dva nova mosta, podizanje lakotračne pruge i novi sustav javnog prometa.
Iako je riječ o vrlo velikoj investiciji, koja kada je u pitanju promet, najveća takva investicija u Zagrebu, danas se na Tribinama grada Zagreba na tu temu nije povela velika rasprava. Kritike su bile usmjerene na to da korist tunela nije konkretno razrađena te da bi trebalo preciznije definirati prioritete.
Izvor: Jutrarnji list