Profesor Agronomskog fakulteta: 'Zagorska belina nije kiseliš. Ljudi brkaju sorte'
Tvrtka Trgocentar, u suradnji s Agronomskim fakultetom i KZŽ, razvija projekt stvaranja zagorskog vinskog brenda
Na Škaljebač bregu u Komoru Začretskom posađeno je 20 tisuća cjepova autohtonih zagorskih sorti vinove loze, najvećim dijelom starohrvatske beline, a jednim dijelom svetokriške beline te krapinske beline. Riječ je o do sada najvećem, ali ne i posljednjem iskoraku u sklopu realizacije velikog projekta, kojeg su još prije šesnaest godina zajednički započeli Krapinsko – zagorska županija i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta bio je najprije pronaći, razmnožiti, a kasnije i revitalizirati stare, autohtone zagorske sorte vinove loze, za što su Županija i Fakultet odlične partnere pronašli u Dragutinu i Darku Bratkoviću, odnosno, u njihovoj tvrtci Trgocentar, koju Darko već godinama uspješno vodi i razvija.
Ništa bez gospodarstvenika
Nezahvalno je u ovakvim ozbiljnim, dugogodišnjim projektima, u kojima je svoj značajan obol dao velik broj ljudi i institucija, isticati nekog kao najzaslužnijeg, no svakako da je u ovoj priči jedan od posebno zaslužnih pojedinaca Slavko Merkaš, sada predsjednik Udruženja vinara i vinograda Sveti Križ Začretje, koji je (prije nego što je ukinuta), bio dugogodišnji voditelj HGK-ove Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina pri Županijskoj komori Krapina, odnosno, kako su ga kroz to vrijeme u javnosti često etiketirali, 'zagorski vinski župan'. Upravo je Merkaš prije nekih sedamnaest godina putem Zagorskog lista s javnošću podijelio svoju ideju i želju da se zagorske autohtone sorte pronađu, razmnože, revitaliziraju te da krene njihova komercijalizacija. Stoga nimalo ne čudi činjenica da je sadnja ovog vinograda bila i pomalo emotivna za Merkaša. – Konačno smo došli do toga. Županija je ta koja daje potporu, Agronomski fakultet je tu za znanstveni dio, a Trgocentar implementira. Bez Trgocentra, daljnji razvoj ne bi bio moguć. Mi bismo došli do monografije, ali bez gospodarstvenika koji može kapitalom, znanjem, kadrom i logistikom sve ovo napraviti, ne bi bilo ničeg. Iako je kroz znanstveni dio odrađen i dio marketinga, tek sada nam slijedi komercijalno brendiranje i promocija ovih sorti, za koje se već interesiraju i Amerikanci, i Francuzi, i mnogi drugi. Kako Zagorje ima svoje zaštićene, autohtone proizvode, odnosno, čitavi jelovnik, ova naša vina sad će u potpunosti zaokružiti tu čitavu priču i, vjerujem, dominirati tim 'zagorskim stolom' – najavio je Slavko Merkaš.
Potpora Županije
A da će upravo autohtone zagorske sorte vina također biti zaštićene, potvrdio nam je i krapinsko-zagorski župan, Željko kolar, koji je također dugi niz godina ulagao puno truda da bi se ovaj projekt realizirao. - Krapinsko – zagorska županija može se pohvaliti da je jedina regija koja ima čak četiri zaštićena proizvoda na europskoj razini. Drugim riječima, možemo reći da jedini imamo zaštićen praktički čitav meni; kao glavno jelo i prilog – meso zagorskog purana i mlince, kao desert ili predjelo zagorske štrukle te zagorski bagremov med. Sljedeći korak je zaštita autohtonih sorti vinove loze, nakon čega ćemo kompletirati ovu priču u potpunosti. Vezano na temu, Krapinsko - zagorska županija odavno je prepoznala važnost očuvanja autohtonih sorata vinove loze na svom području. U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba u jesen 2006. godine pristupili smo provedbi i financiranju znanstveno – stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) Hrvatskog zagorja”. Projekt se provodi u četiri faze. U ožujku 2022. godine završena je treća faza projekta, a potpisan je Ugovor za nastavak četvrte faze projekta. Krapinsko-zagorska županija je za provedbu prve tri faze projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) Hrvatskog zagorja“ izdvojila ukupno 1,075 milijuna kuna te je za izdavanje monografije „Autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja“ osigurala 105 tisuća kuna. Za nastavak četvrte faze projekta osigurali smo ukupno 375 tisuća kuna - rekao je župan Kolar.
Od entuzijazma do biznisa
Direktor Trgocentra, Darko Bratković, priznao je da su se u samom početku ovom projektu priključili iz čistog entuzijazma. – Naravno da u svakom poslu mora postojati ekonomska isplativost, ali iskreno, u samom početku ove ideje nismo o ovom projektu razmišljali kroz ekonomsku prizmu, nego je to bio entuzijazam – rekao je Brtaković. No, nakon što su na Škaljebač bregu u Komoru Začretskom, na kojem je gotovo idealna pozicija za sadnju i uzgoj vinove loze, otkupil te uredili čak 5 hektara zemljišta, na kojem će uskoro niknuti veliki vinograd, jasno je da čitava priča sada dobila i ozbiljan ekonomski smisao. – U ovoj prvoj fazi na 2,2 hektara sadimo 20 tisuća cjepova, ali naša nakana je da se zagorska autohtona sorta vinove loze proširi po cijelom Zagorju, ukoliko će to biti želja većih proizvođača, ali i hobista. Mi im tu dajemo maksimalan suport kroz izradu rasadnog materijala, ali i kroz edukaciju te kroz svoja iskustva koja smo stekli kroz izradu matičnjaka i proizvodnju vina. Mi već šesnaest godina radimo na tom projektu u odličnoj suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom, koja je nositelj tog cijelog projekta i mi smo tu, zapravo, suport Županiji, a ne ona nama. Radi se o proizvodnji rasadnog materijala, odnosno, cjepova, koji će od strane Županije biti sufinancirani za velike proizvođače, a potom i za hobiste, kako bi se potaknulo širenje ovih sorti po cijelom Zagorju – rekao je Bratković. Kako je napomenuo, proizvodnja rasadnog materijala već je ozbiljno započela. – Prošle godine smo krenuli u proizvodnju cjepova u Mirkovcu Začretskom. Počeli smo s 50 tisuća komada, isključivo autohtonih sorti, a ove godine smo napravili novih 100 tisuća komada, od čega najveći dio autohtonih sorti, ali i jedan dio sorti koje su već iskomercijalizirane. Tijekom cijele ove priče, cilj koji nam je došao naknadno, jest da želimo proizvoditi pola milijuna cjepova godišnje, čime bi se orijentirali ne isključivo na proizvodnju autohtonih sorti, nego bismo krenuli i u proizvodnju svih ostalih komercijalnih sorti. Time bismo imali možda i najveću ponudu, najboljeg i najkvalitetnijeg sadnog materijala u čitavoj Hrvatskoj – najavio je čelni čovjek zabočkog Trgocentra, Darko Bratković.
Otklanjanje zablude
Za kraj, profesora Agronomskog fakulteta, dr.sc. Darka Preinera, pitali smo mogu li se očekivati kvalitetna vina od naše starinske domaće beline, budući da je ona među lokalnim vinarima na glasu kao sorta koja daje veliki prinos, ali pri čemu postiže poprilično niske razine sladora, uz izraženije kiseline. No, profesor Preiner to je demantirao te otklonio jednu veliku zabludu. – Kad ljudi pričaju da imaju autohtonu domaću belinu i da ona daje niske sladore, nisu u pravu. Naime, oni govore o štajerskoj belini koja je u ovim krajevima poprilično zastupljena. Starohrvatska belina u Zagorju je gotovo izumrla. Mi kad smo po zagorskim bregima tražili primjerke autohtonih sorti, jedva smo u čitavom Zagorju pronašli po nekoliko trsova autohtonih sorti koje su se spasile. Radili smo i istraživanja njihove kvalitete i kako ih uzgajati u modernim uvjetima i sad tek imamo prve rezultate. Kroz istraživanje se vidjelo da su se, uslijed klimatskih promjena, te sorte pokazale jako dobrima u smislu očuvanja svježine, koja mnogim sortama fali. No, nije to neki kiseliš kakav se nekad sadio. A isto tako smo se kroz matičnjak uvjerili da na ovakvim vrhunskim položajima ove sorte mogu sazrijeti do kraja i imati sladora čak preko 18 – ispričao nam je prof Preiner te najavio kako sada predstoji stvaraje prepoznatljive robne marke zagorskih autohtonih vina te njihova komercijalizacija na tržištu.