U Hotelu Well u Termama Tuhelj danas je svečano obilježena 60. obljetnica Zagorskog vodovoda. Direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić istaknuo je da su oni danas jedan od većih distributera vode u RH. Imamo skoro 2000 km vodovodne mreže, preko 250 km odvodnje, 6 pročistača, 160 objekata na vodoopskrbi, preko 60 vodosprema i hidrodinamički smo jedan od najkompliciranijih vodovoda u RH. Zagorski vodovod ima oko 35.000 korisnika, a ta brojka potrošača svake godine raste za oko tisuću.

Mihovilić je naglasio da u ovom trenutku razvijaju mrežu u područjima gdje je nemaju, a u budućnosti spremaju preuzeti lokalne vodovode što je i zakonska obveza, a prednost je zdravstveno ispravna pitka voda.
-Ove godine Zagorski vodovod preuzima veliki lokalni vodovod Kraljev Vrh. Tamo smo izgradili kompletno novu vodospremu. Kvalitetnu vodu dobit će 350 potrošača koji će se na mrežu priključiti tijekom jeseni i zime. Što se tiče izgradnje odvodnje, u tijeku je veliki europski projekt Aglomeracija Zabok – Zlatar, vrijedan više od pola milijarde kuna. Od ove jeseni kreću radovi u svakoj općini, a do kraja 2023. planira se izgradit svih 170 km čime će veći dio Zagorja, urbani, biti pokriven odvodnjom – najavio je direktor Mihovilić. Cijena kubika vode iznosi 14 kuna s PDV-om.

-Zagorski vodovod je svijetli primjer jednog zajedničkog projekta tadašnjih općina i gospodarstva, koji su nastavile općine i gradovi nastali 1993. godine sa željom da se osigura kvalitetna i redovita opskrba pitkom vodom. Veliki je to projekt, ako znamo da po mnogim regijama tek danas kreću mnogi zajednički sustavi opskrbe vodom. Mi smo na sreću zbog tih 60 godina koliko Zagorski vodovod obilježava, u fazi da počinjeni rješavati sustav odvodnje, dok je vodoopskrba riješena gotovo 95 posto kroz jedan sustav koji je pod kontrolom i koji garantira kvalitetnu vodu – istaknuo je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.

- Ja sam kao mladi nadobudni političar prije 40 –ak godina na jednoj Skupštini Općine Zabok kada se raspravljalo o cijeni, zajedno s drugim mladim kolegama 'graknuo' na poskupljenje. Onda nam je jedan stari iskusni vuk iz Bedekovčine rekel: 'Dečeci znate vi koliko kanti vode treba iz zdenca izvaditi da bi se napunio kubik. To je jeftino ' - prisjetio se zabočki gradonačelnik. Danas je napravio drugu paralelu. Rekao je da kada govorimo o cijeni vode, da je ona niska, ali je ukupna cijena previsoka zbog tih raznih naknada, odnosno nadogradnji koje su ugrađene u cijene koje u jednom dijelu prihvaćamo kao znak solidarnosti za razvoj vodoopskrbnog sustava u RH, ali da s druge strane onda premalo ostaje za razvoj u našoj regiji.

Župan Željko Kolar čestitao je Zagorskom vodovodu na vrlo uspješnom radu, istaknuvši da voda na zagorskim bregima znači život i znači ostanak domaćinstava na svojim ognjištima. Krapinsko – zagorska županija sa Zagorskim vodovodom i ostalim distributerima radi projekte i pokriva vodoopskrbom visoke zone.
- Imamo još dosta posla što se tiče vodoopskrbe, pogotovo zbog toga što je niz lokalnih vodovoda koji nisu u sustavu distribucije i bit će u narednom razdoblju potreban sveukupan projekt koji će zajedno morati napraviti Zagorski vodovod kao distributer, Krapinsko – zagorska županija i Hrvatske vode. Što se tiče odvodnje, logički je da Zagorski vodovod kao distributer preuzme taj dio posla, a najveća investicija trenutno u Zagorju su zapravo aglomeracije. To je sigurno posao koji će poboljšati uvjete stanovanja svim stanovnicima naše županije, a isto tako će dati svoj veliki doprinos u zaštiti okoliša. To je nešto što je dobrim dijelom zaposlilo domaću građevinsku infrastrukturu i povlačenjem sredstava iz europskih fondova spojili smo ugodno s korisnim. Bitno je da napravimo realan plan za sljedeću financijsku omotnicu, kako bi s njezinim završetkom zaokružili vodoopskrbu na području Krapinsko – zagorske županije – istaknuo je župan Kolar.

Dodao je da oko 30 posto domaćinstava u Zagorju još koristi lokalne vodovode, pogotovo dio podsljemenske zone, stubičkog kraja, čak i Lobora. – Ima dio ljudi koji se nisu priključili, iako je Zagorski vodovod napravio mrežu. No tu se postavlja pitanje ispravnosti vode, u sušnim razdobljima količine koje potrebna za opskrbu stanovništva, no razumijem ljude koji su se snašli i sami krenuli u investiciju izrade lokalnog vodovoda. Ipak, u 21. stoljeću i zbog nekih epidemioloških uvjeta smatram da treba stvoriti uvjete da se svi priključe na Zagorski vodovod. Za neke sustave je to nemoguće jer je stanje cijevi takvo da vodu ne može preuzeti nego mora ići investicija kompletno ispočetka. Zato je Županija i spremna sufinancirati sve te projekte da ljudi osobno ne trebaju izdvajati taj novac. Trebat će puno razgovarati s ljudima, da s vremenom svi shvatimo da nema alternative osim priključka na javnu vodoopskrbnu mrežu – naglasio je župan.

Župan je pojasnio da to funkcionira na način da Zagorski vodovod i ostala 3 distributera sa Županijom za po 10 do 12 zaseoka u visokoj vodi dovode vodu, prema modelu sufinanciranja po jednoj trećini. - Jednu trećinu sufinancira distributer, jednu općina ili grad i jednu Županija. To ne vrijedi za Lobor, s obzirom da Lobor ne dobiva nikakvu koncesiju za izvorište, a svi se napajamo iz Lobora. Tamo izgradnju sufinancira Županija s 50 posto i distributer s 50 posto. Mislim da je to korektno i pošteno prema ljudima koji tamo žive, a nepošteno prema Općini što ne dobiva nikakvu koncesiju, jer ako se dobiva koncesija za iskop plina, nafte, onda ne vidim razlog zbog čega se ne bi promijenio zakon i da jedinica lokalne i regionalne samouprave koja sufinancira izgradnju vodovoda ne bi imala prihoda od koncesije – rekao je župan. Čestitke je uputiti Dinko Polić iz Hrvatskih voda i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić koji je naglasio da privatni kapital nema što raditi u sustavima javne vodoopskrbe jer je voda javno dobro. Na svečanosti su prisustvovali brojni gradonačelnici, načelnici i brojni drugi uzvanici. 

Povodom 60. obljetnice Zagorskog vodovoda izdana je monografija te dodijeljena priznanja, koja su dobili Stjepan Bednjanec, Đurđica Ščukanec, Franjo Mihaljinec, Ivica Meglić, Božena Polanović, Milan Škrnjug, Stjepan Kordek i Željko Hren.