KULTURA: Ove godine obilježava se 440. obljetnica Seljačke bune, 20. obljetnica Muzeja Hrvatskog zagorja, 40. obljetnica Muzeja seljačkih buna i 60. godina Starog Sela Kumrovec.

Tim povodom razgovarali smo s ravnateljicom Muzeja Hrvatskog zagorja Gorankom Horjanom

Na koji način će se obilježiti ove značajne obljetnice zagorskih muzeja?
HORJAN: Čak tri muzejske godišnjice nam dolaze u isto vrijeme.  Muzeji Hrvatskog zagorja obilježavaju 20. godina postojanja, te se prisjećamo kakvu je značajnu ulogu za naš opstanak imala je Uredba iz 1992. g. koja je udružila postojeći republički Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici, Galeriju Antuna Augustinčića u Klanjcu i dio javne ustanove, odnosno Muzej „Staro selo“ u  Kumrovcu kojoj je također osnivač bila Republika Hrvatska, s dvije lokalne jedinice. Jedna je bivši Muzej evolucije u Krapini, kojim je prvo upravljala šumarija a zatim pučko učilište, a druga dvorac Veliki Tabor sa zavičajnom zbirkom koju je vodila privatna osoba u ime lokalne udruge. Zahvaljujući stvaranju jedinstvene muzejske s velikim potencijalom, otvoren je put za razvoj svake od destinacija što se pokazalo dobrom praksom za razvoj muzejske struke u Hrvatskoj. Već smo se u siječnju, tijekom Noći muzeja u kumrovečkom „Starom selu“ prisjetili početaka ovog zaista jedinstvenog muzeja, a obilježavanje nastavljamo događanjima u travnju sa Zelenim Jurom te subotom u etno selu početkom listopada. Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju intenzivnije marketinške aktivnosti uključujući novu web stranicu Muzeja, izradu komunikacijske strategije i  novi vizualni identitet. Obzirom da je obljetnica Muzeja seljačkih buna povezana s memorijom na povijesna zbivanja u 16. st. u veljači smo sudjelovali u programu događanja Seljačka buna kao i u izdavačkom projektu Večernjeg lista za koji smo ustupili ilustracije. Središnje događanje, pod pokroviteljstvom Predsjednika Ive Josipovića,  održati će se sredinom listopada u Muzeju seljačkih buna za koji pripremamo novo osvjetljenje Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Tom prigodom otvaramo međunarodnu izložbu o nastanku spomenika u suradnji sa slovenskim muzealcima. Podršku obilježavanju ovih obljetnica Muzeji su dobili od Krapinsko-zagorske županiji i nekolicine donatora, očekujemo potporu Ministarstva kulture za međunarodnu izložbu i okrugli stol povjesničara, a Hrvatska pošta izdati će prigodnu marku. Također smo uključili i sve škole i objavili natječaj za likovne i literarne radove.

Koja je pozicija zagorskih muzeja u kulturnom svijetu?
HORJAN: Muzeji Hrvatskog zagorja sa svojih pet specijaliziranih muzeja na području KZŽ treća su muzejska ustanova po posjećenosti u zemlji, odmah iza Dubrovačkih muzeja i Arheološkog muzeja Istre s pulskom Arenom što je veliki uspjeh budući da nismo smješteni u tako snažnim turističkim središtima niti u velikom gradu kao što je Zagreb. U 2012.  godini s 174.000 posjetitelja nadamo se istoj poziciji. Zaposlenici  moraju imati znanja o okruženju u kojemu rade, detektirati osjetljive i važne teme, pratiti promjene koje se zbivaju, pružati objašnjenja i odgovore. Za sljedeću godinu planiram pokrenuti anketu kojom želimo saznati koje teme bi naši sugrađani, stanovnici KZŽ željeli vidjeti obrađene na našim izložbama. Vjerujem da će to biti zanimljivo kustosima kada budu radili prijave programa za sufinanciranje.

Tko su naši gosti i hoćemo li ulaskom u EU dobiti više stranih turista?
HORJAN: Nalazimo se u regiji koja ne „dobiva“ turiste već se mora  jako potruditi privući posjetitelje u kraj koji zaista ima mnogo za ponuditi kao spoj kulture i ljepote prirode -  Bajka na dlanu je dobro odabrani slogan. U nedavnoj anketi koja je provedena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj naša županija je pohvaljena kao najbolja po statistikama dolazaka i smatram da naši Muzeji u tome imaju ogromnu ulogu. Najveći broj posjetitelja odnosi se na školsku populaciju što je razumljivo zbog snažne edukativne uloge Muzeja Hrvatskog zagorja. Zanimljivo je da jedino Muzej „Staro selo“ u Kumrovcu ima veći posjet odraslih od školaraca. Nakon ulaska u Europsku uniju većina zemalja je imala povećan posjet stranaca koji žele upoznati novu članicu. No potrebno je više truda i bolja organizacija turističkog sektora da bi se ovaj dio kontinentalne Hrvatske  našao na itinererima stranih turista. Broj stranih posjeta u našim Muzejima pomalo raste i vjerujemo da je to rezultat naših aktivnosti na međunarodnom planu – sudjelovali smo na brojnim sajmovima i radionicama, organizirali smo nekoliko promotivnih izložbi s posebnim naglaskom na novi muzej u Krapini – primjerice u Parizu, Bruxellesu, Salzburgu i Spitallu u Austriji, Tilburgu u Nizozemskoj, na međunarodnim konferencijama i skupovima održali smo brojna stručna predavanja u kojima smo naše lokacije promovirali kao atrakcije koje  posjetitelji ne smiju propustiti. Ponovno želim iskoristiti priliku i ukazati na problem da na tržištu nedostaje aranžmana koji bi dovodili organizirane grupe iz inozemstva u naše muzeje, pa čak i iz obližnjih gradova. Ljubljana, Maribor, Graz, Klagenfurt – svi su oni na sat ili dva vožnje ali ponuda turističkih agencija po tom pitanju je zaista nedovoljna. Evo i primjera. Još 2010. g. ugovorili smo partnerstva s različitim destinacijama u okolici – s Parkom prirode Medvednica, Lepoglavom i Vindijom osmislili smo program Putovima neandertalca za tri agencije koje su dobile potporu Ministarstva turizma ali još nam nisu dovele niti jednu grupu u okviru tog programa. Nedostaje konstruktivna suradnja kulturnih i turističkih dionika i dok se to ne poboljša teško možemo očekivati veći porast.

Predsjednica ste Europskog muzejskog foruma, autorica projekta Craftattract, članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM,  a primili ste i brojne nagrade i priznanja.  Koje aktivnosti i projekte još provodite?
HORJAN: Zahvaljujući razgranatoj međunarodnoj suradnji Muzeji Hrvatskog zagorja zaista su aktivni laboratorij projekata. Izdvojila bih nekoliko najvažnijih poput Regije digitalnih muzeja za koji imamo potpisani sporazum s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije a temelj je za provedbu pripreme regionalnih razvojnih projekata kako bi postali prihvatljiv za financiranje iz fondova Europske unije. Projekt uključuje stalni postav Dvora Veliki Tabor i obnovu zgrade starog muzeja u Krapini – oni su ocjenjeni u strategiji razvoja turizma kao atrakcije velikog potencijala u Krapinsko-zagorskoj županiji, ključne za razvoj kulturnog turizma i za stvaranje novih resursa. Europski muzejski forum, kojim trenutno predsjedavam,  je 2012. potpisao s Europskom komisijom grant u okviru Support Action programa za projekt eCultValue zajedno s partnerima iz znanstvenih centara i ICT sektora. On potiče suradnju s muzejima i baštinskim ustanovama koristeći primjere dobre prakse. U tijeku je i razrada projekta Muzej ljubavnih legendi i priča koji planiramo postaviti u kuriji Razvor pokraj Kumrovca. Time bismo dobili još jednu novu destinaciju, otvorili još koje radno mjesto. Veći projekt vezan za Titovu rezidenciju u Kumrovcu također je prijavljen u bazu projekata no on bi trebao uključiti suradnju više dionika veću samoj početnoj fazi.