U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je druga po redu konferencija Može li hrvatski turizam 365 u organizaciji tvrtke Julius Rose. Kako je rečeno na samom početku, cilj konferencije je identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, upoznati uspješna iskustva i prakse susjednih zemalja, Razviti prijedlog hrvatskog koncepta razvoja kontinentalnog turizma uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslovnih subjekata iz Hrvatske te stručnjaka iz regije te predstaviti rješenja za osiguranje tražene kvalitete i inovativnosti na svjetskoj razini.

Organizatorica konferencije Ivana Kolar pozdravila je sudionike konferencije i sve prisutne. - Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti ih na početku drugog koraka konferencije Može li hrvatski turizam 365. Posebno mi je drago što smo i ove godine okupili predstavnike vrlo različitih poslovnih subjekata i institucija. Među nama su direktori i voditelji hotela, vlasnici OPG-ova, iznajmljivača, vlasnici i upravitelji restorana, direktori te voditelji turističkih agencija, ravnatelji toplica, muzeja, načelnici, predstavnici udruga i institucija te marketinški stručnjaci i odvjetnici što na turističkim konferencijama i nije slučaj, a upravo smo svi mi potrebni kako bi se u nekoj destinaciji stvarne promjene i dogodile – naglasila je Kolar dodajući kako je zajedništvo ono što je potrebno za stvaranje destinacije, a upravo je to bio i jedan od zaključaka prošlogodišnje konferencije. Drugi je zaključak bio to da se hrvatski turizam mora i može razvijati cjelogodišnja ponuda. - Posljednjih godina sve se više govori o cjelogodišnjem turizmu, a mnogi projekti krenuli su u realizaciju. Vidljivo je to u promotivnim aktivnostima i sve većem broju manifestacija. Izgleda da smo na dobrom putu, no još je veliki dio pred nama. Još uvijek su vrhunski hoteli, kampovi i drugi smještajni kapaciteti velik dio godine prazni jer mislimo da ovisimo o plažama i suncu, no nije tako. Sve više ima prekrasnih primjera hrabrosti da se krene u manje ugodnu zonu, manje ugodnu po pitanju rada, truda i zarade. Kultura i sport zasigurno su proizvodi kojima možemo odmah prizvati goste da nas posjete i u nekom drugom dijelu godine ili u drugom području Hrvatske. Zdravstveni turizam potencijal je kojeg treba razvijati po uzoru na uspješne. Slovenija, Austrija, Mađarska, Portugal, Bosna i Hercegovina zemlje su u kojima možemo pronaći motiv i vjeru da je moguće ostvarivati izvrsne turističke rezultate izvan sezone u Hrvatske – istaknula je Ivana Kolar uz riječi da su preduvjeti za to razvoj novih proizvoda uz zadržavanje autentičnosti, kreiranje novih doživljaja te izvrsnost u svakom segmentu.

Na samom otvorenju govorio je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović dodajući da je važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo. - U hrvatskom BDP-u udio turizma je oko 17 posto i baš zato moramo s posebnom pažnjom pristupiti njegovom daljnjem razvoju. Često znam reći da je to i dobro jer pokazuje koliko snažno imamo turističku industriju, a s druge pak strane to nije dobro jer puno ovisimo o turizmu. Naša turistička ponuda ne smije se svesti na sunce i more, a zarada od turizma ne smije ovisiti o vremenskim prilikama. I u javnom i u privatnom sektoru moramo raditi intenzivno, naročito u godinama koje slijede koje će biti izazovne te gdje će zbog oporavka konkurentskih tržišta, a tu prije svega mislim na Tursku i Grčku, biti izazovne za hrvatski turizam čak i u onim mjesecima u poznatim i jakim destinacijama gdje smo navikli na rast – rekao je Burilović i dodao kako sustavnim pristupom turizmu možemo doskočiti mnogim problemima cjelokupnog gospodarstva. Burilović napominje kako se intenzivnije mora poraditi na povezivanju kontinentalne južne Hrvatske, ali i poraditi na obrazovanju kadrova.

Da turizam ovisi o nizu čimbenika, poput geopolitičkih događanja, vremenskih prilika i brojnih vanjskih čimbenika, Gordana Deranja predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca . - Čak i ako sve radimo kako treba, godina može podbaciti te to utječe na gospodarstvo. Konkurencija je velika, a zahtjevi gostiju sve složeniji. Hrvatska je svoju turističku ponudu razvila na prirodnim ljepotama no to odavno nije dovoljno jer današnji gost traži druge sadržaje te vrijednost za novac – napomenula je Deranja uz riječi kako se turizam mora rasterećivati više nego dosad. Odluke o povećanju ili uvođenju novih nameta moraju se donositi pažljivo i u suradnji s turističkim djelatnicima jer kada ih se ignorira, donose se loši zakoni, smatra Deranja.

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma, istaknuo je kako hrvatski turizam može 365. Naglasio je kako je turizam glavna gospodarska grana u Republici Hrvatskoj te kako je politika Vlade vrlo ozbiljno usmjerena na njega. - Turizam u Hrvatskoj nije samo sunce i more, a da je to tako govore i rezultati nekih istraživanja koji kažu kako negdje oko 50 % dolaska ovisi o suncu i moru, a prije nekoliko godina ta je brojka bila 70 – ak % - istaknuo je Matušić dodajući da smo na pragu još jedne rekordne turističke sezone. – Do današnjeg dana bilježimo 17,6 milijuna dolazaka i gotovo 100 milijuna noćenja – naglasio je državni tajnik ističući kako je najveći rast u turizmu zabilježen izvan ljetnih mjeseci. - Važnu ulogu u razvoju turizma imaju i centri kompetentnosti koje ćemo ustrojiti u Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Puli, Zaboku i Osijeku koji će značiti iskorak u edukaciji i stvaranju kvalitetne radne snage – zaključio je Frano Matušić.

Nakon samog otvorenja održan je Ministarski forum na kojem su sudjelovali ministar gospodarskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, ministar turizma i zaštite okoliša Albanije Blendi Klosi, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović te državni tajnik Frano Matušić. Raspravom je moderirao Mislav Togonal, a sugovornici su istaknuli prednosti svoje turističke ponude, probleme s kojima se susreću, ali i ideje koje imaju za predstojeće razdoblje.

Počivalšek je istaknuo kako Slovenija 50 % noćenja ostvaruje kroz četiri sezonska, ljetna mjeseca, no kako već nekoliko godina vode ciljanu i osmišljenu promociju svoje turističke ponude. – Utvrdili smo strategiju turizma za vrijeme pred nama, a moram reći da su nam dva najvažnija stupa turizma terme i planine – istaknuo je Počivalšek. Crnogorski ministar turizma Pavle Radulović kako su oni prvo razvili turizam u sezoni, a sada, korak po korak kreću s razvojem izvansezonskog turizma što im, kako je rekao, za sada dosta dobro ide. – Posebno smo ponosni što smo već dvije godine za redom lider u regiji kada su u pitanju dolasci gostiju za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana – istaknuo je Radulović. Državni tajnik Matušić kroz panel raspravu spomenuo je zanimljivu ideju o CRO vaučerima. Riječ je, naime, o ideji da poslodavac na jednu karticu dio prihoda uplaćuje radnicima što bi oni mogli iskoristiti za godišnji odmor u kontinentalnoj Hrvatskoj za vrijeme trajanja sezone ili na obali u pred ili post sezoni. Albanski je pak ministar Klosi istaknuo kako je posebnost Albanije netaknuta priroda št nastoje zaštititi i promovirati.

Na konferenciji su kroz dan održane još i brojne druge diskusije. Na jednoj od njih, onoj o razvoju destinacija i novih proizvoda sudjelovao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. U sklopu konferencije pričalo se još i o utjecaju kulture i sporta na razvoj turizma kroz čitavu godinu, zatim kako iskoristiti popularnost Hrvatske u turizmu 365, a Adam Ruszinko, Predsjednik Udruge za zdravstveni turizam Mađarske podijelio je mađarska iskustva o cjelogodišnjem turizmu.