Hodočasnici koji posjećuju naše najpoznatije Nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke imaju prilike vidjeti kako u Mariji Bistrici niče jedan novi objekt. Gradi se prostor za slavlje ispovijedi, pomirenja i pokore. Polivalentna dvorana i biblijski vrt u kojem su već zasađene prve biljke koje se spominju u Bibliji. Građevinski radovi na novom crkvenom objektu koji će našem marijanskom svetištu dati dodatan i novi sadržaj su u tijeku.

Prema riječima mons. Zlatka Korena, rektora Svetišta Majke Božje Bistričke, iduće će godine jedan dio tog prostora već biti u funkciji. Biblijski vrt već je sada u funkciji, ali se to bilje još mora ukorijeniti. Kada bude moguće proći biblijskim vrtom, zastati, meditirati i pomoliti se, onda će se i označiti sadnice, pa će biti moguće vidjeti i koje se to bilje spominje u Bibliji, a raste na našem hrvatskom tlu. Inače, hodočasničko ljeto u Mariji Bistrici traje. - Nema dana kada Mariju Bistricu ne pohodi neki poklonik, no vrhunac hodočašća je od Uskrsa do konca listopada, a vrhunac vrhunaca blagdan Velike Gospe - kaže nam rektor Svetišta Zlatko Koren.

U hrvatskom svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju. Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište. Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

Danas to Svetište kroz godinu posjeti oko 800.000 vjernika. Prema turističkim rezultatima zagorske Turističke zajednice u prvih šest mjeseci ove godine, naše Svetište posjetilo je 437.300 hodočasnika, što je porast u odnosu na prvu polovicu protekle godine za 6 posto. Mons. Koren kaže kako su oni impresionirani snagom i voljom vjernika koja ih nosi u Mariju Bistricu, ne toliko brojkom. Ono što je ostala posebnost ovog Svetišta, a koju drugdje teško možete pronaći je, da Bistricu pohodi čitava obitelji.

-To je najčešća slika u našem Svetištu. Mama, tata, mala djeca, deda, baka.. svi sjedaju u auto i kreću put Marije Bistrice. Ne idu ni prebrzo, ni presporo, čekaju jedni druge da se ne bi izgubili - kaže rektor Koren. Ono što se primjećuje je i to da je danas tempo života drugačiji, pa ljudi više ne ostaju kao prije cijeli dan u Mariji Bistrici, već se njihovi sadržaji sastoje i od odlaska u toplice, k prijateljima, rodbini ili na ručak u neki restoran, dok se prije znalo nakon mise i posjeta štandovima, sjesti u neki hlad i uživati u ručku kojeg se donijelo u 'cekeru' od kuće ili se sjelo na obližnji plac uz hladan gemišt i malo pečenog odojka. No, stvari se mijenjaju, pa i navike naših hodočasnika.