Poljoprivredno gazdinstvo Trs u Kumrovečkoj 4, Klanjec, obiteljski je vinogradarsko-podrumarski posao u kojem sudjeluje cijela obitelj Sever. Postoji od 1990. godine, iako je ljubav prema vinarstvu i vinogradarstvu prisutna u obitelji Sever već generacijama.

Dugogodišnja obiteljska tradicija u uzgoju vinove loze pridonijela je stvaranju visokokvalitetnih sorti vina. Vinogradi su sa 13.500 čokota s desetak sorti zasađeni na pitomim obroncima Cesargradskog gorja (prosječna kota 350 m/ n.m.). Zbog povoljne ekspozicije i insolacije dobiva se grožđe izvanrednih kvaliteta, a time i plemenita vina koja u promet dolaze s oznakom kontroliranog podrijetla.

Suncem okupane padine daju grožđe za kvalitetna vina graševine, rajnskog rizlinga, pinota sivog, chardonnaya, sauvignona, traminca, muškata žutog i frankovke s oznakama kontroliranog zemljopisnog podrijetla. Sva vina njeguju se i čuvaju u vlastitom vinskom podrumu, gdje se, uz najavu, mogu organizirati i degustacije. Kvalitetu vina potvrđuju zlatna odličja i ostvarena prva mjesta na županijskim natjecanjima za kvalitetu.

Gostima nude kušanje vina u staroj zagorskoj klijeti smještenoj u vinogradu, u njezinu autohtonom okruženju s pogledom na grad Klanjec i njegovo prirodno okruženje. Otac Zvonko i sinovi Filip i Jakov, unatoč dugotrajnoj suši zbog natprosječnih temperatura, spremno su dočekali ovogodišnju berbu.

Sa Zvonkom Severom razgovarali smo o ovogodišnjoj kvaliteti grožđa, berbi i očekivanim rezultatima te izgledima zagorskih vinara vezanim za ulazak u Europsku uniju.

- Dugo i toplo ljeto s natprosječnim temperaturama - kaže ovaj iskusni vinogradar i podrumar - utječe na ovogodišnje dozrijevanje i početak berbi grožđa. Zbog ovakvih klimatskih uvjeta javljaju se negativne konotacije. Najbolje i najpametnije u životu, pa tako i u uzgoju grožđa jeste da godina bude normalna, da se «drži» svojih kalendarskih ciklusa: proljeća, ljeta, jeseni, zime, s tim da grožđe treba kvalitetno sazrijevati. Međutim, po ovako ekstremno visokim temperaturama, ta vina će kvalitetom biti bolja nego lani, a količinski skromnija, s dosta neskladna, zbog visokih alkohola.

Sever upozorava da berbu s ranim sortama treba započeti odmah, a kasnije sorte pomno pratiti zbog razvoja kiselina. Tako u rajnskim rizlinzima i graševinama trebalo bi pustiti da kiseline dođu negdje na 8 posto i tada grože obrati, bez obzira na visinu sladora. Zapravo, ne pustiti previsoke sladore u graševinama i rajskim rizlinzima, jer će vina s 22 posto sladora i 5 posto kiseline biti neskladna supstanca tih sorti. S berbom treba započeti u cik zore pa do 10,00 sati, da grožđe dođe hladno u stanje masulja, što će izuzetno poboljšati kvalitetu vina i neće se trebati toliko sumporiti, niti toliko brinuti o tom moštu, kojeg bi u suprotnom pjena istjecala iz bačava. Bolje je zato berbu nastaviti slijedećeg dana, a ako netko ima mali vinograd može početi s berbom i u 19.00 sati pa sve dok se grozdovi imalo vide.

Najbolja godina za portugizac

U svojim vinogradima obitelj Sever je uz pomoć rodbine, susjeda i prijatelja dobrog vina već obrala rane sorte: pinot sivi, chardonnay, rizvanac, portogizac.

- Od potonjeg očekujemo daleko najbolju godinu - zadovoljno kaže Zvonko. - Crne sorte treba čekati, također frankovku i merlot. Cabernet treba brati zadnjega, jer se ukazala prilika da se dobije jedan vrhunski cabernet sauvignon koji više spada u tople primorske krajeve. Ovdje u Zagorju takvih klimatskih uvjeta ova sorta nema, ali ovog dugog i toplog ljeta i kod nas je vrhunske kvalitete, jer su od blagdana Velike Gospe enormno visoke temperature. Urod će biti prosječan, po kilaži možda čak i dobar, a u smislu radmana (iskoristivosti) i on će ove godine biti negdje oko 6 dcl soka na 1 kg grožđa, što znači manje od jedne butelje. Nama je taj radman godinama oko 7 do 7,5 dcl. Kad budemo počeli s vinifikacijom neke će se sorte jako izraziti, a neke osjetno podbaciti. Ako vinogradari budu dugo čekali i odlagali berbu, bit će velikih probleme u vrenju. Prvo, burna vrenja koja će se pjeniti i prelijevati iz bačva, a imat ćemo i teže ostvariva vrenja, zbog niskih količina kiselina koja izravno potpomažu vrenja.

Dolaze nova vina, što je sa starim zalihama?

- Mi konkretno imamo još starih zaliha s kojima ćemo zatvoriti poslovnu godinu. Stare zalihe nam se uvijek preklapaju s mladim vinima, pa se čak mogu međusobno i umješavati – zadovoljno kaže Sever.

Zanimljivo je čuti kakvo je stanje proizvodnje zagoskih vina pred ulazak u Europsku uniju?

Sever smatra da taj ulazak za zagorske vinare neće biti sjajan. - Već sada - žali se - odasvud uvozimo nenormalno velike količine različitih vina. Mi tzv. «veliki» vinari se solidno nosimo s konkurencijom, ali nama je problem nelikvidnost uvjetovana dugim čekanjem naplate prodanih vina. Vino nije pivo ili neka druga «pijača». Tu je daleko kompleksnija proizvodnja, pogotovo kad su u pitanju predikatna vina ili izborne berbe, kada treba uložiti daleko više truda i znanja. I sad, ako vi taj silni trud i sve ono što u takav proizvod ulažete, ne možete naplatiti, nije u redu! To je teška situacija. Osjeća se unatrag šest mjeseci pad novčane mase, upravo zbog tih dugih rokova naplate.

Vino sa čokota starih 200 godina

Očito je da Zagorci koracima od sedam milja napreduju u proizvodnji vina. Nema više onih «kiseliša» po kojima smo bili na slabom glasu. Kako vidite napredak naših vinogradara i podrumara?

- Zagorci apsolutno napreduju u proizvodnji sve kavlitetnijih, pa i vrhunskih vina. Dokaz toj tvrdnji je i gospodin Boris Drenški, koji je sigurno naš lučonoša. Stručnjaci su prepoznali kvalitetu njegovih vina i odali mu priznanje. Kao jedini iz Hrvatske uvršten je u antologijsku knjigu među 100 najboljih vinara na svijetu. Ali, hrvatskih maslinara je 20 među stotinu najboljih na svijetu, što govori da smo s vinom tek na startu. Veliki zagorski vinari su se koliko-toliko dobro pripremili za globalna tržišta, ali problema će biti s malim vinarima, koji čine ogromnu većinu od ukupno 1300 zagorskih vinogradara i podrumara. Riječ je vlasnicima vinograda do 1000 čokota, koji proizvode vino za vlastite potrebe. Međutim, većina ne može popiti svu količinu svog vina, čak ako im u tome «pomažu» susjedi i prijatelji. Stvaraju se zalihe, a s njima i problemi, jer svake godine dolazi nove količine vina. Među tim malim vinarima, koji zbog malih površina neće dobivati ni poticaje, neki će ovaj nezahvalni posao napustiti, pa čak i posjeći čokote. Na tim površinama, ako se ne budu koristili za neke druge poljoprivredne kulture će rasti korov. Za njih će situacija biti vrlo teška, jer će se cijena vinu morati spustiti za trećinu. Mislim da nas čekaju teški dani što se tiče EU.

Što je sa «Sokolom», autohtonom sortom klanječkog vinogorja?

- «Sokol» je ove godine dosta dobro rodio što se zrelosti tiče. Međutim, dali smo ga na vinifikaciju Agronomskom fakultetu koji već dvije godine prati ovu autohtonu sortu klanječkog vinorodnog područja. Ove smo godine istisnuli 75 litara soka, od kojeg se očekuje oko 150 butelja kvalitetnog «Sokola». Problem je bio u tome što na Fakultetu nisu uspjeli uzgojiti ni sadnicu, a kamo li grožđe. «Sokol» je vrlo ćudljiva sorta. Malo rodi po čokotu. Ako ima 5 grozdova onda je riječ o bogatom urodu. Inače, ima u prosjeku jedan do dva grozda. Naša obitelj je uzgojila 250 čokota «Sokola». Sve sam dao na obradu Fakultetu, jer ekonomski i tako ne bi profitirao. Od njih imam obećanje da će mi dati polovicu proizvodnje, a 25 % dat ćemo Borisu Finku, iz čijeg smo vinograda dobili ostalu količinu soka sa čokota starih oko 200 godina. Bobice su ove godine bile izvanredne, smeđe i smežurane, kakve moraju biti u trenutku berbe.