Prethodni članak
Sljedeći članak

37 milijuna kuna za zagorski aeorodrom

Završena je investicijska studija za budući Krapinsko-zagorski aerodrom u Gubaševom, a prema toj studiji izgradnja zračn


Završena je investicijska studija za budući Krapinsko-zagorski aerodrom u Gubaševom, a prema toj studiji izgradnja zračne luke u našoj županiji je društveno-ekonomski opravdana. Aerodrom može biti profitabilan isključivo zbog dodatnih sadržaja, te će se stoga na novoj zračnoj luci nalaziti zimovalište za avione u 10 hangara ( 80 aviona), organiziran servis za malu avijaciju ( u Hrvatskoj ima oko 250 registriranih manjih sportskih zrakoplova, a nema servisa), restoran, škola letenja, padobranstvo, jedriličarstvo, zmajarstvo.

Trenutno su tijeku pregovori s više renomiranih hrvatskih tvrtki i institucija koje bi u zračnoj luci imali sjedište, te iz tog sjedišta organizirali svoju djelatnost u Krapinsko-zagorskoj županiji, a to bi još više povećalo rentabilnost projekta. Ukupna vrijednost investicije je 37 milijuna kuna, a do sad je Županija preko tvrtke „Krapinsko-zagorski aerodrom“ d.o.o. uložila tri milijuna kuna.

Sletna staza aerodroma predviđena je za zrakoplove do 16 putnika, a također je u toj studiji predviđena eventualna varijanta za slijetanje zrakoplova do 50 putnika što bi projekt poskupilo za svega pet milijuna kuna. Do kraja ove godine bit će gotovi svi projekti i građevinska dozvola, te se nakon toga kreće u izgradnju.

Novac za realizaciju projekta se uz vlastita sredstva planira i dobiti iz domaćih ili EU fondova, a kompletna dokumentacija se već priprema po metodologiji EU. Druga rezervna varijanta izgradnje aerodroma je ulazak u javno-privatno partnerstvo.

Izgradnja zračne luke u Krapinsko-zagorskoj županiji potaknula bi gospodarske aktivnosti županije, posebice turizma pošto se Županija na turističkom tržištu pozicionira kao zdravstvena, preventivno-rekreativna i izletnička destinacija s najvećom koncentracijom toplica u Hrvatskoj, ekološki očuvanog i zdravog prostora sadržajno bogato područje kulturno-povijesnog naslijeđa (dvorci i kurije Hrvatskog zagorja) i drugih turističkih zanimljivosti.

Direktni korisnici aerodroma bi bili putnici u zračnom prometu, sportsko-rekreativni korisnici, te vlasnici zrakoplova, a indirektni turistička djelatnost Županije, gospodarstvo županije i jedinice lokalne samouprave kroz ostvarivanje dodatnih izvornih prihoda.

Izgradnja aerodroma u Gubaševu je dobra alternativa zagrebačkoj zračnoj luci Lučko, a u smislu ograničenja zračnog prostora u okolini aerodroma i povoljnija od Lučkog.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook